Do sada se znanost i psihologija nisu upuštale u rasprave o smislu i njegovoj ulozi u našam životu.Spominjanje duhovne inteligencije dovodi znanstvenika u nepriliku jer današnja znanost nije opremljena za proučavanje onog što izmiče objektivnom mjerenju.

  Medjutim najnovija neurološka,psihološka i antropološka istraživanja ljudske inteligencije,ljudskog razmišljanja i lingvističkih procesa već su pružila obilje dokaza o postojanju SQ.Većina temaljnih istraživanja koja otkrivaju da u mozgu postoji neurološka podloga za SQ već su provedena,ali prevladavajući koncept IQ-a zasjenio je daljnja ispitivanja otkrivenih podataka.Cilj ove knjige je objediniti četiri zasebna toka istraživanja koja su dosad ostala nepovezana zbog uske specijaliziranosti suvremene znanosti.

  Prvo je,početkom 1990-tih,neuropsiholog Michael Persinger proveo istraživanje o postojanju "božanske točke" u ljudskom mozgu,a u novije vrijeme,1997.,ta je istraživanja proveo neurolog V.S.Ramachandran sa svojim timom znanstvenika pri Sveučilištu Kalifornija.To ugradjeno duhovno središte smješteno je medju živčanim spojevima sljepoočnih režnjeva mozga.na slikama dobivenim pomoću pozitronske emisijske tomografije ovi skupovi živaca zasvijetle čim se ispitanik upusti u raspravu o duhovnim ili vjerskim temama.To se razlikuje od kulture do kulture,zapadnjaci reagiraju na spomen "Boga",a budisti i drugi na njima blisku simboliku.Ova aktivnost sljepoočnog režnja već godinama se povezuje sa mističnim vizijama epileptičara i uživalaca LSD-a.Ramachandran je prvi pokazao da se ona javlja i kod normalnih ljudi."Božanska točka" ne dokazuje postojanje Boga,ali pokazuje da se um razvio dotle da postavlja "suštinska pitanja",da posjeduje i primjenjuje osjećaj za širi smisao i vrijednosti.

  Zatim je 1990-ih austrijski neurolog Wolf Singer istraživao "problem povezivanja doživljenog" i pokazalo se da u mozgu postoji živčani proces koji objedinjava naša iskustva i daje im smisao-proces koji u doslovnom smislu "povezuje" iskustva.Prije ove Singerove teorije o objedinjavajućem,istovremenom titranju živaca po cijelom mozgu,neurolozi i kognitivni psiholozi priznavali su samo dva oblika organizacije živaca u mozgu.

  Jedan od tih oblika,serijska povezanost živaca,osnova je našeg IQ-a.Serijski povezani živčani traktovi omogućavaju mozgu da slijedi pravila,da razmišlja logično i racionalno,korak po korak.Kod drugog oblika organizacije živaca snopovi čak i do sto tisuća neurona nasumice su povezani sa drugim snopovima.Te mreže živaca osnova su SQ-a,a naše inteligencije koja je vodjena emocijama,koja prepoznaje obrasce,ustanovljava navike.Isto tako postoje serijska i paralelna računala,različitih mogućnosti,ali ni jedna ni druga ne pitaju se o smislu onoga što čine.Nijedno postojeće računalo ne pita se "Zašto?"Singerova studija objedinjavajućeg titranja živaca prva je naznaka da postoji i treći način razmišljanja,objedinjavajuće razmišljanje,i s njim povezan treći tip inteligencije,SQ,koji se bavi takvim pitanjima.

  I treće,nadovezujući se na Singerov rad,sredinom1990-tih Rodolfo LLinas proučava svijest budnog i usnulog stanja i načine povezivanja spoznaja u mozgu,čemu je uvelike potpomogla nova MEG(magnetno-encefalografska) tehnologija koja omogućava promatranje      oscilirajućih električnih polja i uz njih vezanih magnetskih polja u mozgu cijele lubanje.

  Četvrto,neurolog i biološki antropolog sa Sveučilišta Hardvard,Terance Deacon,nedavno je objavio novu studiju o porijeklu ljudskog jezika-Simboličke vrste(The Symbolik Species,1997).Deacon dokazuje da je jezik specifično ljudska,u svojoj suštini simbolička aktivnost usredotočena na značenje,čiji je razvoj tekao usporedno s brzim razvojem prednjih režnjeva mozga.Ni postojeća računala ni najrazvijeniji majmuni(s rijetkim,ograničenim izizetcima) ne mogu koristiti jezik,jer njihovom prednjem režnju nedostaje sposobnost da se bavi značenjem.Ova će knjiga pokazati da cijeli Deaconov znanstveni rad na procijeni simboličke imaginacije i njezine uloge u mozgu i u društvenom kontekstu,potkrepljuje tezu o postojanju duhovne inteligencije koju mi ovdje nazivamo SQ-om.

  nastavak slijedi