Znanstvene spoznaje potvrđuju da osobe koje »sve primaju k srcu« i pri tome ne izražavaju glasno svoju tugu ili radost, češće boluju.

Od antike vlada mišljenje da snažne emocije mogu izazvati tjelesnu bolest. Svi osjećaji izražavaju se preko fizioloških procesa: radost – smijehom, žalost – suzama, bol – grčem itd. Obrnuto – u svojim emocijama čovjek je prisutan cijelim tijelom.

 

Određena duševna stanja mogu dovesti do poremećaja i neravnoteže tjelesnih funkcija. Jaki i dugotrajni negativni osjećaji, kao što su bijes, ljutnja, depresija, zavist, strah, mržnja, krivica i frustracija, ako su duboko potisnuti, mogu se s vremenom pretvoriti u tjelesni odgovor organizma – bolest.

 

Izbacite osjećaje iz sebe

 

Psihosomatske su bolesti različitih organa, koje nastaju zbog psihičkih doživljaja, odnosno, kao rezultat neurotičnih konflikata. Posljedice akumuliranog pritiska mogu se odraziti na različite načine: od kronične glavobolje, bolova u vratu i leđima, opće slabosti do nesanice i pada imunosnog sistema. Najčešće su psihosomatske bolesti: gastritis, ulcerozni kolitis, ulkus (čir na želucu ili na dvanaesniku), neki oblici gušavosti, dijabetes, arterijska hipertenzija, migrena, astma, dermatitis, urtikarija i slično. Kada se kronična emocionalna neravnoteža ustali, javljaju se teže organske bolesti, kao što su bolesti srca, karcinom, multipla skleroza i druge degenerativne bolesti

 

Znanstvene spoznaje potvrđuju da osobe koje »sve primaju k srcu« i pri tome ne izražavaju glasno svoju tugu ili radost, češće boluju. Osobe koje nisu u stanju uspješno razvijati mehanizme obrane od kompliciranih životnih problema, ne mogu upravljati vlastitom agresijom i ne mogu naći društveno prihvatljive ventile za pražnjenje negativnih emocija (ljutnja, nemoć, bijes) pa ih uglavnom drže u sebi, nisu se u stanju prilagoditi novim situacijama, pa je zato kod njih prisutna i autoagresivnost. Psihosomatska bolest nastaje zbog dugotrajnog trpljenja stresa (porodični i profesionalni problemi, period životne neizvjesnosti), a može biti i posljedica kronične anksioznosti (zebnja, uznemirenost).

 

 

Ahilove pete

 

Srce je organ koji najbrže i najjače reagira na svaku emociju. Prevelika radost i uznemirenost djeluju na srčani ritam. Kada smo uplašeni, srce jače i brže kuca. Tahikardija, zamor, bol u grudima, gušenje, nesvjestica, hipertenzija javljaju se najčešće kod pretjerano ambicioznih i hiperaktivnih ljudi, koji mnogo vremena provode na poslu, teško podnose neuspjeh, skloni su nadmetanju s drugima i pri tome mogu biti nemilosrdni. Kod njih dominira osjećaj gnjeva i agresivnosti. Bijes sužava krvne žile na periferiji i povisuje pritisak, dok stres izaziva tahikardiju. Izjava »bole me leđa« često je odraz psihičkog stanja. Osjećaj tjeskobe, potištenosti, akumuliranog nezadovoljstva, apatije i gnjeva uzrokuje bolove u leđima i ukočenost. Emotivci (hiperosjetljive i introvertne osobe), naročito oni koji imaju problema komunikaciji s okolinom, najčešće pate od grčeva, zatvora, lijenih crijeva, mučnine, povraćanja, gastritisa i čira.

 

Astmatičari često ističu da ih nešto »pritišće ili guši« u grudima, a razlozi su uvijek emocionalno obojeni, jer njih zapravo »guše« određeni ljudi, situacije ili događaji. Astma se javlja u ljudi koji se povlače pred životom. Po klasicima psihosomatike, astma je »plač bronhija za majkom«, odnosno, od nje boluju djeca koja nikad nisu zaplakala

 

Alergije, crvenilo kože, osip, prištevi, pjege po licu, psorijaza pokazuju da se osoba »ne osjeća dobro u svojoj koži«. Različite kožne bolesti indirektno ukazuju na to da te osobe žele odbaciti neke ljude ili situaciju u kojoj žive. Takve osobe boje se izmijeniti nešto u životu

 

Reumatoidni artritis nastaje kod osoba koje su orijentirane na borbu sa životom, a boluju i oni kod kojih je potisnuta agresivnost, koja drži mišiće u stalnoj napetosti, pa se deformiraju zglobovi šake i ruke.

 

Ventili za pražnjenje

 

Strah i anksioznost povezani su s nepravilnim radom bubrega, ljutnja i žalost s jetrima, bijes i melankolija sa žuči, strah i frustracije (previše razmišljanja, a premalo realizacije) s gušteračom i slezenom, dijabetes tipa 2 povezan je sa stresom, strahom i nesigurnošću, pretilost je povezana s tugom, nemoći i apatijom i označava potrebu za zaštitom. Sve dok potiskujete probleme i držite emocije pod ključem, neravnoteža i dalje postoji i vaše zdravlje može biti narušeno. Emocionalna stabilnost dobra je podloga za normalan metabolizam i pravilno funkcioniranje organa. Ako sagledate problem koji vas tišti, prepoznate negativne emocije i krenete ih konstruktivno rješavati, manje su šanse da ćete oboljeti. Po zdravlje je najgore suočiti se s negativnim emocijama. Bijes i ljutnja čine život i treba pronaći odgovarajuće ventile za njihovo pražnjenje. Iscrpljenost, kronični umor, nesanica i stres pogubno djeluju na zdravlje. Istraživanja su pokazala da odgovarajuće strategije suočavanja s akumuliranim stresom značajno produžavaju život oboljelih od malignih bolesti i skraćuju period oporavka kod težih bolesti.

 

 

Petar Radaković, dr.med