Ljudskim bićima ta vrsta razmišljanja ide jako dobro i u tome smo nadišli sve niže životinje.Računalima ide čak i bolje.Mozak ga može izvesti zahvaljujući vrlo specifičnoj vrsti živčanih sklopova poznatih kao živčani traktovi.

  Živčani traktovi nalik su nizu telefonskih kablova.Akson jednog neurona ili skupine neurona stimulira dendrite slijedećeg neurona ili skupine neurona pa kroz lanac povezanih neurona prolazi elektrokemijski signal,bilo da se radi o jednoj misli ili o toku misli.Svaki neuron u nizu pali se ili gasi i ako se ošteti ili isključi ma koji dio lanca cijeli niz se gasi,kao kod serijski povezanih žaruljica na božićnom drvcu.

  Živčani traktovi uče(programiraju se )prema odredjenom programu čija su pravila u skladu s logikom.To je učenje korak po korak i ima stroga pravila.Kad tražimo od djece da nešto nabubaju napamet mi ih zapravo potičemo da programiraju mozak za produciranje u nizu.Tako se stvara razmišljanje korisno za rješavanje racionalnih problema ili ispunjavanje točno odredjenih zadataka.To je vrsta razmišljanja tipa „kako?“,usmjerenog na cilj,pomoću kojega učimo gramatička pravila ili pravila igre.Ono je racionalno i logično:“ako postupim ovako mogu očekivati odredjenu poslijedicu“.Razmišljanje u nizu je vrsta mentalne sposobnosti koja se provjerava u standardima IQ testova.

  Živčanih traktova i krugova neophodnih za razmišljanje u nizu ima i drugdje u tijelu i kod nižih životinja.Jednostavna,zadana,serijska podešenost   moždanog debla i kralježnične moždine    odgovorna je za refleksni skok koljena,podešavanje temperature tijela i krvnog tlaka i druge jednostavne funkcije.Na ovoj razini,serijska programiranost živaca radi kao termostat centralnog grijanja.Uvjetovani refleksi gotovo su isto tako jednostavni.

  Razmišljanje u nizu,ili produciranje,zahtijeva precizan protok impulsa,od točke do točke.Postoje živčani traktovi koji,na primjer,svaku točku na mrežnici oka vode prema produženoj točki thalamusa,a onda od točke do točke na vidno područje moždane kore,te dalje lancem vizualnog   produciranja.Druga osjetila poput osjetila mirisa,sluha i dodira koristedruge živčane traktove.

  Velik dio instinktivnog ponašanja u nižih životinja takodjer se može pripisati serijskom procesiranju.Instinkt možemo shvatiti kao zadani program,poput instinkta usječenog u patke i druge ptice,gdje se ptić čim se izlegne identificira s majkom,prvim brižnim objektom ili osobom na koju nailazi,i ostaje kao zalijepljen za tu identifikaciju.Ima pretjerano racionalnih ljudskih bića(i mnogo birokrata!) koji se isto tako zalijepe za programirani način razmišljanja i teško im je prekršiti pravila ili naučiti nova.

  Razmišljanje u nizu vrlo je slično serijskom produciranju mnogih računala.I doista,zbog te podudarnosti znanstvenici su proučavajući spoznaju na prvo mjesto stavili ono čemu pripada tek drugo mjesto i objasnili ljudsko razmišljanje riječnikom računalnog produciranja.Kod serijskog računala podatci su izloženi u nizu djelića-na primjer točke na magnetnoj traci ili električni impulsi

 

Živčani traktovi u mrežnici ili vidnom živcu.Mrežnica je povezana serijski ,poput telefonskih kablova.Ista vrsta veze nastavlja se na thalamusu i primarnom vidnom centru kore mozga.

-koji predstavljaju informacije.S informacijama se barata prema odredjenim pravilima(programu).Ali računala na mogu sama razmišljati.Ne mogu se pitati rade li prema dobrom programu i postoji li bolji.I ne mogu reagirati na ili raditi sa podatcima za koje nisu programirani-ne mogu kreativno učiti!O tome će biti riječi kasnije,kad vidimo kako suradjuju različiti živčani sustavi u ljudskom mozgu.

  Velik dio razmišljanja koje se u našoj kulturi koristi u praktičnom,svakodnevnom životu serijsko je razmišljanje ili razmišljanje tipa IQ-a.Mentalna aritmetika jednostavan je primjer.Faza analize kod ma kojeg projekta uključuje razlaganje problema ili situacije na najjednostavnije,logične dijelove,a zatim predvidjanje kauzalnih odnosa koji će izaći na vidjelo.Svako strateško planiranje podrazumijeva plan i razradu provedbe,korak po korak.U biznisu,“vodjenje poslova u skladu sa ciljevima“ podrazumijeva da treba postaviti jasne ciljeve,a zatim razraditi logičan niz podataka za njihovo postizanje.Serijska računala koja igraju šah čine to tako da analiziraju sve moguće ishode svakog položaja,a onda korak po korak izračunaju najjači potez.

  Prednost razmišljanja u nizu kao i IQ inteligencije jest u tome što je točno,precizno i pouzdano.Ali,kao i tip razmišljanja na kojem se temelji njutonijanska znanost,ono je linearno i determinirano:B uvijek slijedi A na isti način.Ta vrsta razmišljanja ne priznaje nijanse ni nejasnoće:kod nje je sve da/ne,i/ili.Zadivljujuće djelotvorno unutar zadanih pravila,serijsko razmišljanje se slama sa ako nestane putokaza.Ponaša se kao računalo kad dobije zadatak za koje nije programirano.

  Da se poslužim metaforom američkog filozofa Jamesa Carsea,serijsko razmišljanje je „ograničena igra“.Ono djeluje unutar granica.Od njega nema nikakve koristi kad valja promotriti obzor u potrazi za novim mogućnostima ili se nositi sa neočekivanim.Stoga ćemo sada pogledati prvi od dva živčana sustava koji rade u tandemu sa serijskim produciranjem i znatno obogaćuju njegove mogućnostti.

  Nastavak slijedi