Znanstvenici su otkrili da stres koji uzrokuju teški mentalni zadaci može dovesti do prejedanja.

Ovi rezultati mogu pomoći da se otkrije kako suvremeni način života utječe na epidemiju pretilosti.

Tim istraživača, koji je nadgledao dr. Angelo Tremblay, mjerio je spontani unos hrane kod 14 studenata nakon svakog od triju različitih zadataka.

Prvi zadatak je bilo opuštanje u sjedećem položaju, drugi čitanje i prepričavanje teksta, a treći zadatak se odnosio na seriju testova pamćenja, pažnje i koncentracije na računalu.

Nakon 45 minuta svake od navedenih aktivnosti sudionici ispitivanja mogli su pojesti koliko god žele posluživši se delicijama sa švedskog stola.

Znanstvenici su već izračunali da svaka od navedenih intelektualnih aktivnosti troši svega tri kalorije više od odmaranja.

No unatoč niskoj potrošnji kalorija prilikom mentalnog rada, studenti su nakon prepričavanja teksta unijeli 203 kalorije više, a nakon rješavanja testova 253 kalorije više nego nakon odmaranja.

Što bi značilo da je unos kalorija bio 23,6 posto, odnosno 29,4 posto veći nakon mentalnog rada.

Uzorci krvi uzeti prije, za vrijeme i poslije svake aktivnosti pokazali su da mentalni rad uzrokuje mnogu veću fluktuaciju glukoze i fruktoze nego razdoblje odmaranja.

''Ove fluktuacije može uzrokovati stres koji je posljedica intelektualnog rada, ili također reflektira biološku adaptaciju tijekom sagorijevanja glukoze'', kaže Jean-Philippe Chaput, glavni autor studije.

Tijelo na to vjerojatno reagira pojačanim unosom hrane ne bi li održalo ravnotežu glukoze, jedinog ''goriva'' koje koristi mozak.

''Pretjerani unos kalorija prilikom intelektualnog rada, u kombinaciji s činjenicom da smo premalo fizički aktivni, možda pridonosi epidemiji pretilosti'', zaključuje Chaput.

''Ovaj faktor ne bi smio biti ignoriran s obzirom na to da se sve više ljudi bavi intelektualnim radom.''


www.Net.hr/webcafe