Piše: Mary Novosel
Voljeli vi te promjene ili ne, u školu ipak morate ići. Kako biste lakše prevladali prelazak s ljetnog i ležernog na jesenski i aktivni tempo, donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se što prije uklopite u zahtjevnu svakodnevicu.
1. Manija ‘prvog mjeseca’
Ti dani zaista mogu biti ludi; posvuda nova lica, ormarići se ne mogu otvoriti, trebate donijeti još neke dokumente, zaboravili ste kupiti većinu opreme, novi učenici bezglavo lete hodnicima i traže pomoć. Zapetljati se u razgovoru ili pobjeći glavom bez obzira? Samo bez panike, postoje načini kako izbjeći sav taj kaos. Pokušajte što prije upoznati okolinu te se tako pripremite za eventualne nepredvidive situacije - utabajte svoju “slonovsku stazu”. Nemojte se dovesti u situaciju da negdje žurite u zadnji čas pa bezglavo lutate u potrazi za odgovarajućim natpisom na vratima. Zato, kad god imate slobodnog vremena, potražite knjižnicu, sportsku dvoranu, laboratorij i kantinu koje vam sada ne trebaju, ali će vam kad-tad zatrebati...
Oboružajte se svom potrebnom opremom koju je najbolje pripremiti dan ranije: nemojte da vam se dogodi da nemate olovku, gumicu, papir, teku, kalkulator, dozvolu za ulazak u prostor škole, raspored i slično. Pokušajte se samo sjetiti koliko jedna obična olovka može stvarati problema, pogotovo ako je nemate od koga posuditi.
Nemojte pasti na staru foru da obujete posve nove i neudobne cipele na prve satove. Prilagodite obuću i odjeću sebi, a ne drugima. Još vam samo treba da u toj strci i prilagodbi na novu sredinu šepate puni žuljeva i gušite se u još nerastegnutom ovratniku nove dolčevite.
2. Novo mjesto, nove emocije
Morate priznati da prilikom svake promjene škole, razreda, predmeta, godine ili katedre rijetko kad ostajete ravnodušni - strah ili uzbuđenje su najčešće reakcije na nove situacije. No, s upoznavanjem “terena”, stjecanjem novih prijatelja kroz druženja, zajedničke akcije i odmore u kantini nelagoda će proći. Imate li problema s uklapanjem u sredinu i zadane obrasce ponašanja, pokušajte se obratiti osobi u koju imate povjerenja, najdražem profesoru, na primjer, koji će vam svakako pomoći i uputiti vas na susretljive kolege koji su voljni uskočiti u pomoć.
3. Što, kako i kada jesti?
Pitate li većinu školaraca i zaposlenih koji im je nadraži dio radnog vremena, najčešći će odgovor biti - pauza za ručak. S obzirom na to da puno radite “s glavom”, nemojte tu pauzu olako shvatiti te objed koji bi trebao biti nositelj vaše energije zamijeniti pizzom, hamburgerom i običnom kiflom jer biste ubrzo mogli početi patiti od nedostatka koncentracije i kroničnog umora. Mozak koji radi zahtijeva raznolikost na tanjuru, no kako to postići uz većinom oskudan izbor u kantinama, pitaju se mnogi učenici i studenti. Ako je to slučaj i u vašoj školi, vrijeme je za dodatne “trikove” u prehrani. Nabavite kopiju školskog menija jer ćete samo tako uspostaviti kontrolu nad time što i kako jedete. Ako je jedan dan na meniju nešto što vam ne odgovara, ponesite ručak od kuće. Dobro je pogledati i ponudu salata koju nudi školska kuhinja ili kantina. Ako niste zadovoljni, imajte na umu da je dovoljno ponijeti mrkvu, rajčicu ili papriku i vaš će obrok biti znatno drukčiji i zdraviji.
Kada odabirete namirnice, razmišljajte kroz njihov “energetski potencijal”. Najbolje je odabrati proteine s malo masnoća poput piletine, grahorica, nemasnog jogurta, voća i povrća koje će vam omogućiti dovoljno vitamina i minerala da lakše izgurate dan. Namirnice bogate ugljikohidratima poput brzih “snackova”, krafni i lisnatog tijesta dat će vam brz, ali nestabilan izvor energije te će tijelo nakon nekog vremena tražiti još hrane. Isti je slučaj s kofeinskim napicima koji brzo dižu energiju, no učinak nije dugog vijeka. Zato je najbolje “zavarati glad” uz zdravi snack poput mrkve, voćke ili jogurta te ručati normalan obrok prvom prilikom.
4. Prezasićenost informacijama?
Što ste mlađi, to je sjedenje u školskim klupama jednostavnije. Svi vam govore kamo treba ići, koje satove uzimati i kako završiti domaću zadaću. Sada su pak stvari drukčije; izbora je sve više i više i sve je teže odrediti prioritete. Odjednom se zatičete preopterećeni obvezama i informacijama. Ponovo vraćanje kontrole veliko je i oslobađajuće pitanje - onaj koji je pronašao odgovor poštedio se od stresa, premora i rastrganosti. Kako to postići?
Planirajte unaprijed uz veliki kalendar ili osobni planer. Markirajte važne datume, dogovore i zadatke. Posebnu pozornost obratite na rokove za predaju eseja, zadaća, zabilješki i projekata. Svakako u kalendar uvrstite i ostale manje važne obveze koje vam mogu “opteretiti” vrijeme. Neka kalendar i rokovnik budu uvijek uz vas kada dogovarate aktivnosti kako biste bili sigurni da si niste pretrpali raspored.
Slušajte i obraćajte pozornost na satu, radite bilješke i budite aktivni jer tako možete uštedjeti prilično vremena koje je potrebno za ponavljanje i učenje. Bilješke su posebno važne kod samog procesa učenja jer nas prisiljavaju da budemo koncentrirani, a kasnije olakšavaju brže usvajanje cjelokupnoga gradiva.
bglavac
irida
edin.kecanovic
