.

 

Pojam vodje koji služi

Za neke to može biti nemogućnost da puki posao pretvore u poziv.Ali u postojećem ustroju vrijednosti unutar svijeta biznisa čovjeku izmiče osjećaj životnog poziva.Uglavnom ga nećemo naći unutar postojećeg sustava vrijednosti,ma koje profesije,kao ni u širem društvenom kontekstu.Stoga moramo sami izumiti ili otkriti nešto što je zasada izvan onoga što nam nudi naša kultura ili u njoj niti ne postoji.Moramo sami preuzeti odgovornost za smisao,kako bismo mu pristupili na nov način i inteligentno ga primijenili.Obično nam ne preostaje drugo nego preobraziti situaciju u kojoj smo se zatekli ili izvući iz nje najbolje.

  U poslu,kao i u većini drugih područja života,ideja vodje koji služi spaja službu i smisao.To je kovanica Amerikanca Roberta Greenleafa,nastala 1980-tih.Uglavnom je prihvaćeno mišljenje da to označava vodju koji ima osjećaj za više vrijednosti i koji upravljajući drugima svjesno služi tim vrijednostima.Ali u Americi,osobito u biznisu,više vrijednosti se odnose nasavršenstvo u poslu,iskorištavanje svojeg potencijala do maksimuma i dopuštanje drugima da se isto tako  razviju,na postignuća,na kvalitetu proizvoda i usluga i težnju za neprekidnim razvojem.Nasuprot tome,tradicionalne istočnjačke vrijednosti,u duhu istočnjačkog humanizma usredotočene su na takva područja kao što je sućut,poniznost,zahvalnost,služenje vlastitoj obitelji i služenje samom temelju bivstva.

  U istočnjačkom smislu riječi i u smislu u kojem ga ja koristim,vodja koji služi odan je temeljnom izvoru smisla i vrijednosti.On ili ona uskladjeni su s temeljnim životnim silama Svemira i služeći njima posve prirodno služe i svojim kolegama,svojoj tvrtki,društvu,ma čemu.Medju velike ličnosti dvadesetog stoljeća,koje su bile ili i danas jesu,očiti vodje koji služe,spadaju Mahatma Gandhi,majka Tereza i Nelson Mandela.Svi su oni veliki duhovni vodje i sluge svoga društva.Svaki od njih postavio je pitanje smisla,moralnosti i službe.Dalai Lama je drugi očiti primjer takvog vodstva i zbog toga nadahnjuje ne samo Tibetance i budiste već i mnoge širom zemaljske kugle.

Zapjevajte svoju pjesmu

  Prije nekoliko godina sudjelovala sam na konferenciji UNESCO-a u Tbilisiju,glavnom gradu ratom zahvaćene republikeGruzije,u bivšem Sovjetskom Savezu.Konferencija se odvijala u modernom hotelu zapadnog stila,u oštroj opreci s razaranjem,očajem i gladju vani.

  Jedne su nas večeri odveli u gradsko kazalište.Gruzijci su se htjeli pohvaliti svojom kulturnom baštinom,ostatcima slavne,ponosne prošlosti.

  Unutra je strop bio napukao i osmudjen.Zidovi istočkani rupama,na mjestima gdje su granate i bombe izbile žbuku.Jedini ostatci umjetničkih djela kojima su nekoć bili oslikani zidovi bile su pljesnjive,bezbojne mrlje s kojih se ljuštila boja.Osvijetljenje je bilo slabo jer su oštećeni generatori davali škrtu svjetlost.Nije bilo uredjaja za klimatizaciju i vladala je strahovita sparina.

  Kad se pojavio orkestar u tankim bijelim košuljama i crnim loše skrojenim hlačama,zasvirao je isto tako jadno i bez duha.Nisu  mogli uzdići svoj nastup iznad vlastitog očaja i očaja svoga grada.Publika se dosadjivala,mnogi su zakunjali,uključujući i mene.Činilo se da nema kraja toj gnjavaži.A onda se u tren oka atmosfera promijenila.

  Na pozornicu je izašao pjevač u elegantnom crnom sakou,Zurab Sotkilava.Popularni gruzijac,Sotkilava je bio prvi tenor u slavnom moskovskom Boljšoj teatru.Gostovao je u rodnom gradu u čast UNESCO-vih uzvanika.Napunio je pluća zrakom i potekla je moćna bujica zvuka,prvo Verdijeve arije,a zatim tradicionalne gruzijske pjesme.

  Kako je on pjevao,tako je kazalište živnulo.Taj glas kao da nije dopirao iz njegovog grla već negdje daleko iz gruzijske povijesti-uistinu,odnekud iz kolektivno nesvjesnog,povezujući prošlost s patnjom i tragedijom gruzijske sadašnjosti.Bio je to kanal kroz koji su energija i nada iz nekih drugih dimenzija prodrle medju ovaj bezvoljni,potišteni orkestar i publiku.Ukratko,njegov je glas bio nadahnut dušom.Dušom koja je djelovala poput odašiljača iz dubina da bi sadašnjost smjestila u širi,bogatiji kontekst-bio je to dojmljiv primjer duhovne inteligencije.

  Nastup ovog gruzijskog tenora za mene je simbolizirao ono što svatko od nas mora učiniti da unese smisao i vrijednost u svoj život.Svatko mora „zapjevati svoju pjesmu“.Koristeći se duhovnom inteligencijom svi moramo posegnuti u svoja najdublja vrela i donijeti iz najdubljeg sloja svoga stvarnog „ja“,te iz tog izvora izvući jedinstvenu „glazbu“ za koju postoji potencijal u svakom ljudskom biću.

  Zadatak da koristimo SQ neće biti lak.Zaboravili smo vještinu prizivanja smisla.Naša je kultura ne samo duhovno tupa i duhovno nijema-nemamo odgovarajućeg jezika da izrazimo bogatstvo ljudske duše.Riječi“radost“,“ljubav“,“sućut“ i „milost“ odnose se na toliko toga što ne umijemo izreći.Upotrijebiti SQ ,znači proširiti granice ljudske mašte.To znači preobraziti ljudsku svijest.To znači u sebi otkriti dublje slojeve od onih s kojima smo navikli živjeti.To zahtijeva da u sebi pronadjemo temelje smisla koji nadilazi nas.To je jedinstven zadatak za narod navikao na „pet-lakih-koraka-do-uspjeha“

Vrijeme za pitanja

Nadam se da sam donekle pojasnila što je to duhovna inteligencija i zašto nam je baš u današnje vrijeme potrebna.Ali mi živimo u doba znanosti i želimo li imati čvrste argumente u obranu SQ moramo se upitati odakle nam ona i kako djeluje u ljudskom mozgu.Što je to u našem mozgu što nam daje inteligenciju usmerenu na smisao?Kakvu je to ulogu odigralo u ljudskoj evoluciji?Zašto i kako to naš mozak ima sposobnost djelovati i izvan svoga prostornog ograničenja,proširiti granice?Kako svoje iskustvo možemo staviti u nov kontekst i nove okvire?Što je to što u prirodi mozga što našem umu možda može omogućiti pristup do inteligencije ili svijesti koja je izvan individualnog mozga i njegove živčane gradje?Što bi to moglo značiti,u smislu neurologije i fizike,da naše sebstvo koje je na razini ega može proniknuti u dublje slojeve poimanja?Zašto je,ukratko,naš mozak biološki opremljen tako da budemo duhovna bića?U poglavljima 3 do 5 pozabavit ću se ovim pitanjima i ponuditi  ona bitna znanstvena otkrića koja su za sada dostupna

Nastavak slijedi