Istraživanja potvrđuju: novorođenče je genij!

Da vam netko kaže da novorođenče već zna osnove jezika i matematike, što biste na to rekli? Nevjerojatno ali istinito! Najnovija istraživanja mijenjaju iz temelja uvriježene ideje.

Daleko su iza nas vremena kad smo smatrali da je dojenče tek probavna cijev ili bijeli list papira na koji treba baš sve upisati. U sedamdesetim godinama ovog stoljeća prvo se otkrilo da je novorođenče već osoba - razumna  i željna komuniciranja. U nekoliko zadnjih godina novi testovi omogućavaju istraživačima otkrivanje nevjerojatnih sposobnosti novorođenčeta.

Koja se mama nije divila svom malom trkaču, koji bi, čim bi izašao iz njezina trbuha, već stao "trčati" kad ga se osovi na noge? A tek njegovi akrobatski talenti! Tek što se narodilo, dijete tako čvrsto steže ručicom pruženi prst da treba neko vrijeme da se njegovi prstići odvoje od vaše ruke. To su automatizmi iz davne prošlosti ljudske vrste, a dijete će ih izgubiti između 6 i 8 tjedna života da bi ih ponovno dobilo, ali uz ogromno poboljšanje; ti nesvjesni refleksi pretvaraju se u voljne radnje.

A u tom vremenu kod djeteta će se pojaviti i mnogi drugi talenti, dostojni najnadarenijih! Istina je da pri rođenju njegov mozak teži samo četvrtinu mozga odrasle osobe, ali sadrži veći broj neurona nego mozak najinteligentnijeg čovjeka!

Smjesta prepoznaje majku

U nekom američkom rodilištu istraživač je došao na ideju da komadima gaze obriše dojke nekoliko novih majki. Zatim bi uz djetetovu glavu s jedne strane položio majčinu, a s druge gazu s neke druge dojilje. Sigurno i bez oklijevanja nekoliko sati staro novorođenče okreće glavu prema gazi s dojke njegove majke. Dakle, smjesta razaznaje majku po mirisu. Poznato je da je miris prvo osjetilo prepoznavanja. Ali drugi pokusi potvrđuju da već u prvom tjednu života dijete razaznaje glas svoje majke koji mu je draži od glasa bilo koje druge žene. I konačno, dijete ima i vid! Novorođenčad stara 48 sati prepoznaju svoju majku preko stakla (dakle bez utjecaja mirisa) i bez jednog izgovorenog glasa s njezine strane. Dijete je upilo sliku svoje majke u onih nekoliko sati nakon rođenja što je bilo budno i što je moglo promatrati njezine crte lica (najbolje je dijete podići i držati 20 do 30 cm od lica kako bi ga moglo promotriti). I tko još može tvrditi da novorođenče ne vidi? Danas znamo da više voli zaobljene i dobro osvjetljene predmete koji se gibaju, njišu ili kreću nego motive žarkih boja.

Slonovsko pamćenje

Istraživanja pokazuju da dojenče staro 45 sati može upamtiti tijekom deset sati neki uvjetovani refleks. Na primjer: "Ako vrištim i urlam, mama će me uzeti na ruke." Kad je staro 20 dana sjetit će se nekog poticaja koji je doživjelo prije deset dana. S dva mjeseca već ima taktilno pamćenje i prepoznaje predmet koji je ranije dodirivalo. S tri mjeseca spremno je za virtualni svijet (nestvarni svijet): ako mu se pokažu razni predmeti na ekranu monitora, nakon samo pet ponavljanja, dojenče je u stanju predvidjeti i pogoditi gdje će se pojaviti sljedeći predmet na ekranu. Petnaest dana nakon toga, većina se malih "hackera" još sjeća slijeda slika. Ne treba posebno ni isticati da će vaše dojenče primjetiti da ste promijenili frizuru prije nego to primjeti vaš muž!

Izuzetni lingvist (jezičar)

Četvrtog dana života novorođenče već prepoznaje svoj materinji jezik i frenetično siše dudu čim čuje da netko govori. Ali, pokušate li u njegovom prisustvu govoriti ruski (ili neki strani jezik) samo će nezainteresirano dudati svoju varalicu. A što je još značajnije, već u tom uzrastu može razlikovati slogove "ba" i "pa". S četiri mjeseca sve su bebe "univerzalni lingvisti" , sposobni razaznati svih 150 glasova koji su osnova svakog ljudskog jezika. Dakle, guguću i brbolje na svim jezicima. Specijalizirat će se za svoj jezik u dobi između 8 i 10 mjeseci  i uskoro zaboraviti sve druge nepotrebne glasove. A prije nego što izgovori svoju prvu riječ, vaše će dijete već znati značenje više od sto riječi, a ponekad će razumjeti i čitave rečenice.

Sklonost matematici

Prije desetak godina članak američke psihologinje Karen Wynn  djelovao je poput bombe. A što je pisala? Jednostavno je tvrdila da već petomjesečno dojenče može zbrajati i oduzimati. Dokazivala je svoju tvrdnju dobro provedenim pokusima i istraživanjima. Na primjer, postavite Mickey Mousa na pozornicu kazališta lutaka. Skrijete ga iza zastora, a druga ruka stavlja na pozornicu drugog Mickeya. Kad se zastor podigne, ako dijete ugleda dva Mickeya, mirno je; sve je u redu. Dijete osmotri pozornicu, a onda se okrene nečemu drugome. Ali ako je na pozornici samo jedan Mickey, ili ako su na pozornici tri Mickeya, iznenađeno je i dugo i uporno zuri u pozornicu. Očito je primjetilo grešku, tj. nesrazmjer između onoga što su pred njim postavljali na pozornicu i broja koji je sad ugledalo.

Nakon Karen Wynn brojni su psiholozi istraživali slično. Tako je Stanislas Dehaene, francuski psiholog, utvrdio da dijete zna osnove matematike u dobi od četiri dana starosti!

Iskusni fizičar

Vaš mladi talent posjeduje i znanje o tome kako se na ovom svijetu gibaju pojedini predmeti. U dobi od 4 do 5 mjeseci, pokaže li mu se niz neočekivanih radnji, kao na primjer, lopta koja lebdi u zraku umjesto da padne, ili lopta koja naizgled prolazi kroz čvrstu prepreku, beba će biti zapanjena i budno će promatrati što se zbiva jer se lopta ne ponaša onako kako dijete očekuje. Na neki način i tako malo dijete zna što je moguće, a što je nemoguće. S šest mjeseci već dobro razumije da se automobil kreće sporije uzbrdo nego nizbrdo. Nevjerojatno za malog liliputanca koji najviše svog vremena provodi ležeći na leđima u svojim kolicima ili krevetiću promatrajući nebo!

Kojim se metodama služe znanstvenici

Kako znanstvenici otkrivaju ono što znaju bebe? Najviše se koriste tz. testovi privikavanja. "Kad dijete otkrije novi krajolik, dugo ga i pažljivo promatra," objašnjava psiholog Roger Lecuyer. "Kad ga vidi sljedeći puta više ga toliko dugo i pažljivo ne promatra. Stoga istraživači ponavljaju istu stimulaciju - vizualnu, taktilnu, olfaktivnu ili auditivnu - da bi se beba na nju navikla. A zatim izlažu dijete novoj situaciji. Ako mu se produži vrijeme interesa za novi krajolik, zaključuju da je dijete otkrilo razliku  između stare i nove situacije."

Postoje i specijalne osjetljive dude koje reagiraju na jačinu pritiska dječjih ustiju. Istraživačima su dragocijene jer beba reagira na novu situaciju tako da čvršće ustima stegne dudu. (Ali ne bojte se, istraživači ne iscrpljuju djecu; svaki pokus naima traje tek nekoliko minuta jednom dnevno).

Izdvojeno:

Već nakon trećeg mjeseca života dijete prepoznaje promjenu na igrački koja visi iznad njegove zipke.

Prije nego što izgovori svoje prve riječi, dijete ih je već upamtilo dotad više od stotinu.

Kakav dobar imitator! Tek mu je nekoliko tjedana, a već će vam isplaziti jezik ako vi uporno u nekoliko navrata isplazite jezik na njega!