Dečki, plačite, živjet ćete dulje!

Piše: Đenada Kučković

www.jutarnji.hr

Što se urotilo protiv muške dugovječ­no­sti? Na to je pitanje odgovore pokušala pronaći ugledna američka liječnica, stručnjakinja za spolno specifičnu medicinu, dr. Marianne J. Legato i uobličila ih u svojoj novoj knjizi “Why Men Die First: How to Lengthen Your Lifespan” (Zašto mu­škarci umiru prvi: Kako produžiti svoj životni vijek) koju bi bilo zanimljivo vidjeti i u hrvatskom prijevodu.

- Od vremena mojeg studiranja ne sjećam se da se itko ozbiljnije upitao zašto je to tako, zašto muškarci, primjerice u SAD-u, umiru prosječno devet godina prije nego žene. Nedavno mi je jedan muškarac rekao kako nikad o tome nije ni razmišljao. “Mislio sam da je to zadano”, objasnio mi je - kaže dr. Legato u svojoj knjizi.

Ako je istina da muškarci vladaju svijetom, cijena je za to golema. Jer oni su od začeća do smrti osjetljiviji i ranjiviji nego žene. U doslovno sva­kom društvu na svijetu tzv. jači spol živi kraće. Nešto od toga posljedica je biologije, nešto odgoja i društva. Od muškaraca se očekuje da preuzimaju rizike - ratuju, gase vatre, ru­dare, upravljaju naftnim platformama, grade mega­gra­đe­vine...

Istovremeno, odgoj i dru­štvene norme potiču ih da se nikad ne žale (“Nije muški” i “Dečki ne plaču”) ni na što, pa ni na bol. I muška biologija, po­sebice u mladosti, utječe na potencijalno rizično ponašanje. Adolescenti i mladi odrasli muškarci nose u sebi kombinaciju nemara, samopouzdanja, ideje o neranjivosti, te spremnost da podnose bol i zakinutost. Ta kombinacija čini ih prijemčljivijim za nasilje - kao izvršitelje i žrtve. Zato je nasilna smrt, u velikom broju zemalja, jedan od četiri glavna načina umiranja muškaraca od rođenja do dobi kada bo­lesti srca i rak ne počnu vladati kao glavni uzročnici smrti.

A već osnovna biologija čini muškarce manje sretnima od žena - za početak, muško dijete ima manje šanse preživjeti u maternici nego žensko. U vrijeme porođaja dječaci kasne u razvojnoj zrelosti za djevojčicama šest tjedana. Dječaci imaju četiri puta više razvojnih problema nego djevojčice. Muškarci svih dobi češće i teže pate od sedam od deset najčešćih infekcija koje napadaju ljudski rod. Razlog je što jednostavno nemaju dovoljno snažan imunosni sustav poput ženskog. Muškarci imaju prve probleme s bolestima koronarki (krvnih žila srca) sredinom tridesetih, čak 15 do 20 godina prije žena. Dvostruko više muškaraca umire od te bolesti nego žena.

I depresija je bitan čimbenik. Dr. Legato ističe taj problem kao jedan od najvažnijih, onaj o kojem se malo govori, a ima golem utjecaj na zdravlje i dugovječnost mušk­­ar­aca. Žene, kažu statistike sa svih strana svijeta, dvostruko češće pate od depresije nego muškarci. Legatova kaže da se jedan od glavnih razloga za takve podatke krije u činjenici što muškarci skrivaju patnju. Opet, zbog društvenih i odgoj­nih razloga. Ženama je “do­pušteno” plakati, govoriti o tuzi, savjetovati se s prijateljicama i stručnjacima o iskustvima i učiti kako se nositi s njima. One češće traže savjete i pomoć nego muškarci. Njima je taj luksuz zabranjen - “Izdrži to”, uče ih roditelji, učitelji, zapovjednici, treneri, nadre­đe­ni... I strašno griješe.

- Mnogi muškarci traže pomoć liječnika tek kada ih partnerice pritisnu ili im je stanje veoma ozbiljno. Žene se u tra­ženju pomoći vode logikom. Tako su naučene i vrlo motivirane. U mnogim slučajevima muškarce ubija činjenica da ne žele ići liječniku, da ne žele tražiti pomoć. O svemu tome treba govoriti. Muškarci su zakinuti, a ne treba biti tako - ka­že ta liječnica i predlaže ne­ko­liko jednostavnih poteza kojima si muškarci mogu pomoći da žive bolje i dulje.

“Ostavite neugodu u če­ka­onici”, poručuje dr. Legato. Žene od rane dobi uče biti is­krene i otvorene s liječnicima. Simptomi mogu biti neugodni i ne činiti se kao tema za razgovor (poput erektilne disfun­kcije), a oni mogu biti po­vezani s velikim zdravstvenim problemima kao što su dijabetes i srčane bolesti. Legatova tako­đer ohrabruje muš­kar­ce da obavljaju redovite samopreglede testisa (jedanput mje­sečno), podjednako kao što se ženama preporučuje sa­mo­pregled dojki. Iako se mu­š­karci užasavaju i pregleda prostate, oni su znatno manje ne­­ugodni nego bol, neugoda i n­eiz­vje­snost kod liječenja raka.

Srčane bolesti, točnije, bolesti krvnih žila srca (koronarki) ubijaju muš­karce u najboljim godinama. Zato je, piše dr. Legato, imperativ za svakog muškarca sjesti i procijeniti rizik od srčanih bolesti uzevši u obzir obiteljsku povijest, genetiku. Imate li rođake koji su umrli od srčane bolesti prije 60. godine života? Koliki vam je kolesterol? Jeste li kada doživjeli epizode nesvjestice, kratak dah...?

- Strašno podcjenjujemo te probleme - kaže dr. Legato - a muškarci u ovom području nisu genski blagoslovljeni po­put žena. Hormon estrogen osigurava ženema zaštitu koju muškarci nemaju. Zato kod žena broj srčanih bolesti raste u godinama nakon meno­pa­uze, dakle, nakon 50.

Muškarci već oko 35. mogu imati prve znakove srčanih bolesti, a oni kod kojih su pro­blemi sa srcem česti u obitelji, trebali bi već početkom 30-ih razgovarati s liječnikom i pokušati se zaštititi preventivom - zdravim životnim stilom i tjelesnom aktivnošću.

Tjelesna obrana muš­karca nije tako moćna kao kod žena. Muškarci umiru od 7 od 10 najčešćih infekcija češće nego žene, posebice tuberkuloze i spolno prenosivih bolesti. Od­go­vo­r­no seksualno pona­šanje i korištenje kondoma esencijalni su za očuvanje zdravlja. Također, muškarci mo­ra­ju redovito provjeravati i obnavljati cijepljenja. Antitetanus tre­bali bi primiti svakih 10 godina.  Trebali bi se redovito cijepiti protiv gripe. Ne­će izgubiti na muževnosti, a bit će bar dj­elomično zašti­će­ni.

- Cijepljenje nije gotovo u djetinjstvu - kaže dr. Legato.  

Korist imunitetu može donijeti i pravilna prehrana i dodaci. A treba imati na umu i da, iako žene češće obolijevaju od osteoporoze, ta bo­lest koja slabi kosti, pogađa i mu­škarce. Ona je, kod muška­raca, znatno češća no što se prije mislilo, a simptomi nisu uvijek očigledni.

- Olako tvrdimo da žene dva puta češće pate od depresije ne­go muškarci - kaže dr. Legato. - Ono što oni čine jest da se okreću po­našanjima koja su samo djelomično socijalno prihvatljiva poput pijenja alkohola i seksualno rizičnog ponašanja.

Dr. Legato uvjerena je da osjetljivost na depresiju može kompromitirati muško zdravlje i na dru­ge načine, voditi do pojačanog rizika od najrazličitijih bolesti i veće smrtnosti od njih. To je zatvoreni krug u kojem depresija rezultira rizičnim pona­šanjem koje pak vodi bolesti. Depresija je i čest sim­ptom andropauze kad pada ra­zina testosterona. An­drop­a­uza je slična, iako manje drama­tična, me­no­pauzi kod žena. Muškarci bi, smatra, trebali biti otvoreniji i razgovarati s liječnikom te potražiti pomoć. Tableta nije uvijek najbolje rješenje i nije rješenje za sve. Razgovor, iskazivanje emocija, pa i suze, mogu biti spasonosno rješenje za dulji život.

Nemarna priroda i životni stil adolescenata izuzetno povisuje rizik za ozljede, nesreće, pa i one sa smrtnim is­ho­dom. Dodajte tomu koktel testosterona i drugih hormona i dobit ćete potencijalno letalnu unutarnju mješavinu. Zato su praćenje njihovih aktivnosti, kroz utjecaj roditelja, kroz školu, sport, te pomno postavljanje granica presudni u ovoj osjetljivoj dobi.

- Mladi su muškarci poput Porchea bez kočnica - kaže dr. Legato. - Riskiraju, idealisti su, žele živjeti intenzivno i vjeruju da su neranjivi. Zato su češ­će žrtve nesreća. Žene u znatno ranijoj dobi razvijaju mnogo bolju sposobnost rasuđi­vanja i odlučivanja. Muš­kar­ci­ma treba pomoći.