Piše: I. Cesarec, V. Dragčević

www.24sata.hr 

Zaboravljanje kamo ste stavili ključeve ili ulazak u kuhinju samo da biste se zapitali “po što sam ustvari došao” sasvim su normalni, tvrde znanstvenici. Jer osim što svake sekunde obavlja milijune zadaća, mozak istodobno čuva memoriju tešku oko 100 milijuna megabyta. Dok bi u toj gomili podataka svako računalo pregorjelo, mozak pamti svaku sekundu do kraja života. No prilično svojevoljno uskraćuje ili dopušta pristup pohranjenim podacima. No kako “hardver” stari, a informacije se gomilaju, sve teže razlikuje važno od nevažnog te koji dio mozga treba uključiti. Nakon što su im prikazivali slike krajolika i ljudi, znanstvenici sveučilišta Kalifornije ispitanicima su ponovili slike te zatražili od njih da se koncentriraju na slike ljudi. Mlađim je ispitanicima dio mozga koji obrađuje lica bio znatno aktivniji od onog koji se bavi slikama, a u starijih su oba centra bila jednako aktivna. Takvo memoriranje može se iskoristiti i kako bi se pamćenje popravilo. Brojeve, imena i datume teško je pamtiti jer su apstraktni. No lako ih je pamtiti povežete li ih s nečim opipljivim. Daniel Tammet, koji je pet sati bez prekida i bez pogreške, recitirao 22.514 znamenki broja Pi, kaže da brojevi njemu predstavljaju stvari, mirise, osjećaje... Pravi niz mu zvuči skladno i čini ga sretnim, pogrešan budi tjeskobu. Prema tom načelu rade i mentalne mape. One asocijacijom vežu podatke uz miris, sliku... pa ih ne pamtimo kao natuknice već priče.

Duboko disanje će pomoći briljirati na sastanku

Neuobičajeno vježba mozak
Raditi stvari drukčije od uobičajenog, primjerice prati zube suprotnom rukom, početi učiti novi jezik ili vještinu, vježba mozak, ali i pamćenje.

Učenje novog jezika stvorit će nove puteve u mozgu

- Tako se stimuliraju dijelovi mozga koji inače ne obavljaju tu aktivnost, kao i oni koji potiču pozornost, jer se radnja više ne može obaviti automatski, kako je davno naučena - istaknula je dr. sci Elizabeta Radonić iz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Mlađi ljudi uglavnom zaboravljaju zbog manjka pozornosti, a nju poboljšavaju uopravo ovakve vježbe.

Labud jedri na balonu dok ga igla ne probuši
Kako su brojevi ljudska “izmišljotina”, mozak ih prilično teško pamti. No ako ih vežemo uz opipljive stvari, lakše ih prizivamo iz pamćenja, a zajedno ih možemo složiti u lako pamtljivu priču. Oblikom, 0 podsjeća na balon, 1 na iglu, 2 na labuda, 3 na grudi, 4 na jedro... Tako PIN 2401 može postati “labud koji jedri na balonu dok ga igla ne probuši. Uz bliske asocijacije mozak se više neće mučiti “dosadnim” znamenkama već zabavljati pričom u kojoj su znamenke uzročno-posljedično vezane.

Raspoloženje mijenja memoriju
Depresiju prati pseudodemencija, zaboravljanje koje prođe popravljanjem raspoloženja. No i blaži “poremećaji”, poput tuge ili stresa, mogu natjerati ljude na zaboravljanje.

Rutina nije uvijek praktična
Česte radnje poput odijevanja ili zaključavanja stana mozak zbog praktičnosti obavlja podsvjesno. No dovoljna je mala promjena okolnosti da na njih zaboravi. Zato u trenucima žurbe “ništa ne ide onako kako bi trebalo”.

Ponavljanje je majka učenja
Ponavljanje, ako su podaci uzročno-posljedično vezani, ojačava cijelu memoriju, a ne samo pamćenje konkretnih podataka.