Velika će većina ljudi za druge reći kako oni ne vole učiti, neki će to reći i za sebe. Suprotno vjerovanju mnogih rukovoditelja i zaposlenika o sebi i drugima ljudi vole učiti. Ljudi možda ne vole učiti na način kako se to od njih očekivalo u školi, međutim, možemo reći kako velika većina ljudi uživa u otkrivanju novih spoznaja, novih, lakših ili pametnijih načina rada…

Učenje nam je omogućilo da se razvijamo kao vrsta. Kao jedinka došli smo na svijet s mnogo manje znanja od onoga koje nam je potrebno da bismo preživjeli i zadovoljili svoje potrebe. Upravo zbog toga djeca vrište od veselja kada naprave prvi korak i sl. Naučili su kako učinkovitije zadovoljavati svoje potrebe. Smijeh i zabava nagrada je genetike za učenje.

Sudjelujući u međunarodnom istraživanju WIS Work Importance Study čiji je glavni cilj bio istražiti značenje i relevantnu važnost rada u životu pojedinca naši su stručnjaci: Jerneić, Kulenović, Šverko i Vizek-Vidović razvili upitnik radnih vrijednosti. Radne vrijednosti možemo definirati kao opće i relativno trajne ciljeve koje pojedinci smatraju važnima u svom životu te ih nastoje ostvariti na poslu. Poznavanje nečijih vrijednosti važno je za razumijevanje njegovog ponašanja na radnom mjestu. 

Ljudima dakle može biti bitno da na poslu mogu koristiti svoje sposobnosti, razvijati se kao osobe te nešto postići. Ovo odlikuje orijentaciju prema samoaktualizaciji. Ljudima može biti bitno da zadrže svoj životni stil i samostalnost. Može im biti bitno da imaju kontakte s drugim ljudima i dobre odnose s kolegama ili da se ekonomski osiguraju, napreduju, imaju autoritet i obavljaju prestižan posao. Nekima je važno da posao uključuje rizik i fizičku aktivnost. Primjenjujući njihov upitnik na više od tri stotine zaposlenika primijetili smo da je u gotovo 100% slučajeva najdominantnija potreba ljudi ta da na poslu mogu primijeniti svoje potencijale i razvijati se. 

Druga istraživanja govore da 8 od 10 ispitanika navodi da je obrazovanje koje pokriva poslodavac jedan od bitnih kriterija kada razmišljaju o novom poslu. Organizacije koje ulažu više novaca u obrazovanje svojih zaposlenika imaju značajno manji broj odlazaka. Tvrtke koje se nalaze u 100 najboljih mjesta za rad Fortune Magazina osiguravaju prosječno 40 dana obrazovanja po zaposleniku godišnje. Ovi podaci opet govore u prilog činjenici da je ljudima bitno obrazovanje i razvoj. 

Vjerovanje da ljudi ne vole učiti proizlazi iz povezivanja učenja sa školom u kojoj se većina ljudi osjećala nelagodno, od učenika se očekivalo da uče stvari za koje nisu imali ideju kako će im koristiti u životu, većina informacija bila je nepovezana… Ta slika o učenju obično se promijeni ako si priuštite iskustvo sudjelovanja u suvremenim edukacijama. 

One u pravilu uključuju mali broj ljudi, uči se kroz primjere povezane s poslom, koriste se metode podučavanja koje omogućuju učenja na različite načine, vještine se uvježbavaju u sigurnoj okolni. Ovakav način učenja ljudima omogućuje da svoj posao obavljaju bolje i lakše te velika većina ljudi koja to proba ima želju za daljnjim usavršavanjem.

 Preuzeto sa www.mojdoktor.hr

Autor:Barbara Ristić, dipl.psiholog, prof.