Tko pjeva, zlo ne misli - kaže naš narod, a tko se smije, dulje živi - tvrde znanstvenici. Pjesma, smijeh, šala i humor izraz su zdravlja, vedrine i zadovoljstva. Njima osoba iskazuje svoju radost, dobro raspoloženje, sreću i druge pozitivne emocije. Pokazuje okružju da je spremna za veselo druženje, a ne za svađu i sukobe. Smijeh je svojstven samo ljudskom biću.

 

Odgovor je na radosne poticaje, vedre i šaljive doživljaje. Nasuprot smijehu, plač je pokazatelj patnje, boli, tuge, nezadovoljstva, očaja, dakle, negativnih emocija. Iako su to dvije suprotne emocije, ipak imaju mnogo zajedničkih svojstava. Ponajprije, oslobađaju od napetosti, smiruju, opuštaju, relaksiraju, pomažu čovjeku da lakše prevlada kušnju, izazov i nezadovoljstvo, da izbjegne sukobe, krize, da se lakše nosi sa svakodnevnim teškoćama, pritiscima i konfliktima. Kad se čovjek isplače, umiri, kad osjeti olakšanje, prikupi snagu za poslove koji dolaze, postaje poduzetniji, učinkovitiji i otporniji na probleme, bol i krizu.

 

Smijeh - djelotvorna terapija

 

"Smijeh je lijek" - kaže flamanska mudrost. Novija fiziološka istraživanja pokazuju da on povoljno djeluje na ljudsko zdravlje. Smisao za humor, šalu, dosjetku, vic te zdrav smijeh, dobro raspoloženje i vedrina duha, po svojoj djelotvornosti, posebno osjećajnoj i psihološkoj, zaslužuju visoko mjesto u terapijskim sredstvima - drže liječnici. "Dugo živi onaj koji se često smije!" - tvrdi narodna mudrost. Zato njegujte dobro raspoloženje, šalu i humor. Radujte se više i češće. Izbjegavajte uzrujavanje i ljutnju. Čim osjetite malo veće neraspoloženje koje može vedrinu pretvoriti u ljutnju, iznađite neku komičnu i smiješnu stranu. Smijeh, dosjetka i humor prava su protuteža i najefikasnija preventiva uzrujavanju.

 

Istraživači s Harvarda Medical Schoola, koji su proučavali vitalnost osoba u zrelim godinama i izglede za dugotrajan život, otkrili su da ljudi s pravim osjećajem za humor imaju veliku priliku doživjeti stotu. Utvrdili su da posjedovanje smisla za humor i šalu znatno produljuje život, potiče ljudsku sreću, jača obrambene sposobnosti, oplemenjuje dušu i tijelo.

 

Prema izvješću dr. Margery Hutter Silver, znanstvenice koja je vodila taj istraživački projekt, smijanje donosi iste rezultate kao i svakodnevna tjelovježba, trčanje ili neke druge fizičke aktivnosti. Ono dovodi do zdrave relaksacije, opuštanja mišića, dubljeg disanja i bolje ventilacije pluća, poboljšava cirkulaciju i opskrbu krvlju svih, a poglavito perifernih dijelova tijela, opskrbu organizma kisikom, aktivira metabolizam (mijenu tvari), jača tjelesno i mentalno zdravlje, umiruje živce i misli. Ipak, najvažniji je psihološki učinak smijeha, zdravog i vedrog raspoloženja na stvaranje toplog, ugodnog i poticajnog ozračja u obitelji, na radnome mjestu i u životnom okružju.

 

U tako opuštenoj, vedroj, ugodnoj i poticajnoj atmosferi, produktivnost, radni elan, učinak i kvaliteta uratka mnogo su bolji, a međuljudski odnosi na visokoj razini. Valja naglasiti da sukobi, krize, uzrujavanja i loši odnosi u kolektivu podrivaju radnu disciplinu, poduzetništvo, stvaralački polet, a smisao za humor, šalu i jačanje morala djelatnika podiže ih na višu razinu. Pogrešno bi bilo sve zasluge za dobre međuljudske odnose i visoke radne učinke pripisati samo humoru i vedrom duhu. Oni su značajan, ali ne i najvažniji dio pokretačke snage koja djeluje u zajedništvu i interakciji s drugim motivacijskim i poticajnim čimbenicima.

 

Makarenko je govorio da čovjeka nije moguće naučiti kako će postati sretan, ali ga je moguće odgojiti da se osjeća sretnim. Sreća, vedro raspoloženje, smisao za humor i dosjetku postižu se ljubavlju, dobrotom, razumijevanjem, osobnim uzorom, nikako silom i represijom. Možemo nekoga prisiliti da radi, ali ne i da uživa u radu, da bude radostan, vedar i da se zadovoljno smješka. Ilustrirat ćemo to berlinskom šalom: "Izmlatio sam ga kao vola u kupusu, a on svejedno neće da se smije, pa neće!" Mnogo je poslova koji se ne mogu poticati ni pokretati humorom i šalom. Još više je problema, tegoba, sukoba i kriza koji se ne daju ukloniti, pa ni ublažiti vedrinom duha i isprikom. Smijeh, vedrina i humor unutarnje su vrijednosti i duboko korijenjeni pogled na svijet i život. Oni su dar srca i izviru iz dubine ljudske duše.

 

Duša koja pati ispunjena je gorčinom pa nema vedrine i nije joj do smjeha. Nemoguće je maskom smiješka prikriti boli, brige, patnje i probleme. Duboko povrijeđen, ponižen, očajan, traumatiziran ili teško bolestan čovjek, čovjek koji je izgubio voljenu osobu, nije raspoložen za šalu. No, i tu su topla ljudska riječ, suosjećanje za njegove probleme, vedrina duha, staloženost, smirenost i potpora uvijek dobrodošli. Vedrina duha, veselo ozračje, prijazan smiješak i ohrabrenje pojačavaju vjeru, nadu, volju i želju za ozdravljenjem. Smijeh, humor, šala i vedrina lijekovi su samo za one svakodnevne brige i probleme koje smo suviše uzeli k srcu, od njih stvorili veće brige i probleme nego što jesu, koji, ako ih ne uklonimo pravovremeno, mogu prerasti u ozbiljan problem i krizu.

 

Valja razlikovati prirodan i iskren smijeh od ironičnog podsmijeha i ciničkog ismijavanja, koje duboko omalovažava, vrijeđa, ponižava i predstavlja najljući otrov za međuljudske odnose i razdor u kolektivu. Smijeh gradi, a podsmijeh ruši dobre odnose.

 

Dr. Herbert Lefcourt s Univerziteta Waterloo iz Ontarija u Kanadi proveo je eksperiment na skupini bolničkih pacijenata, oboljelih od različitih bolesti i s različitim stadijem oboljenja. Usporedbom ispitanika koji su imali smisao za humor i šalu s onima koji ih nemaju, utvrdio je da su ispitanici koji su se tijekom eksperimenta najviše smijali, zbijali šale, iskazivali vedrinu i radost, imali najveću razinu porasta novonastalih antitijela u organizmu. Njegova studija dokazuje da smijeh i vedrina poboljšavaju imunitet jer potiču tijelo na povećano stvaranje prirodnih antitijela za borbu protiv različitih vrsta bolesti.

 

Dr. Peter Derks (The College of William and Mary, Virginia) tvrdi da je smijanje vrlo složen proces, a da je smijeh naučen odgovor na emocionalne poticaje. Uključen je u mnoge vještine, poput sposobnosti brzog rješavanja problema. Pomaže kod ublažavanja i uklanjanja svekolikih životnih, socijalnih i drugih međuljudskih nesporazuma, problema, kriza i sukoba. Ne kaže se bez razloga da su osobe koje imaju vedrinu, dobar smisao za šalu i humor obično vrlo inteligentne, tople i posebno dobro prihvaćene u društvu.

 

Analizirajući uzroke moždanih valova, znanstvenik Derks otkrio je da su lijeva i desna strana mozga mnogo bolje koordinirane kod osoba koje imaju razvijen smisao za humor, šalu i koje se često smiju. Utvrdio je da lijeva strana bilježi ono što je rečeno, a desna prepoznaje ono što je smiješno u tom sadržaju. Smijeh ima vrlo znakovitu ulogu u životu ljudi.

 

Onaj tko puno ne gleda na crnu stranu života, već u svemu traži ono što će ga nasmijati, razveseliti, pomoći mu da zaboravi probleme, teškoće, krize i nelagode, a život učini ljepšim, veselijim i boljim - sretan je i mentalno zdrav čovjek. I u najdelikatnijim situacijama, teškim izazovima, kušnji i krizi on ne pada u depresiju. U stanju je sačuvati spokojstvo, mirnoću i dostojanstvo, nositi se s problemima, ne reagirati nepromišljeno niti grubo. Kad ga naljute neraspoložena supruga, nestašna djeca, agresivni susjed, namrgođen kolega, živčani šef, obično odgovori nekom šalom, humorom, ispriča prikladnu anegdotu, dosjetku, nasmiješi se, pa s vedrim raspoloženjem, radošću i osmijehom na licu nastavi raditi. Time smekša, razoruža i privoli na popuštanje i najljućeg, goropadnog, uzrujanog i nasilnog muškarca i ženu. On je uvijek razborit, obazriv prema drugima, ima osjećaj mjere, dobar smisao za ponašanje u društvu, vještinu u socijalnom ophođenju. Nikad ga nije lako izbaciti iz takta, uvući u sukob, svađu ili obračun. Takvoj osobi i u vrijeme oluje svijet izgleda vedro. Smisao za humor i umijeće smijeha karakterno su svojstvo osjećajno toplih, uravnoteženih, samosvjesnih, fleksibilnih, duhovitih i tolerantnih ljudi.

 

Oni zrače dobrotom, a svojim duhovitim dosjetkama i šalom izvuku osmijeh na licima većine ljudi.

 

Smijeh je odraz radosti i oduševljenja pa se ne bi trebalo smijati na silu kad nas obuzme tuga i kad nam se plače. Ne može se istovremeno biti prijazan i bijesan, plakati i pjevati, ljutiti se i smijati. Svaka emocija ima svoju vrijednost, treba ju svjesno doživjeti i objektivno izraziti: kad nam se smije, smijati se, a kad nam se plače, plakati do mile volje.