.

Arhitektonski gledano,nalik je krivudavim uličicama i zbijenim kućama kakvog prastarog grada-sloj po sloj arheološke povijesti,naslagan jedan na drugi,i u svemu se tome nekako živi.

.

U najjednostavnijem sloju naše tjelesne organizacije-onom koji bi se mogao usporediti s najnižim arheološkim slojem kakvog drevnog grada-pronalazimo strukture poput jednostaničnih životinja kakva je ameba.Amebe nemaju živčani sustav;sva osjetilna koordinacija i motorički refleksi ovih životinja nalaze se unutar jedne stanice.Naša bijela krvna zrnca što proždiru otpad i bakterije u krvotoku ponašaju se vrlo slično amebama u bari.Jednostavnije višestanične životinje poput meduze takodjer nemaju središnji živčani sustav,ali imaju mrežu živčanih vlakana koja omogućava komunikacioju izmedju stanica tako da životinja ima dobre reflekse.U našem tijelu,živčane stanice crijeva tvore sličnu mrežu koja koordinira peristaltiku,grčenje mišića što potiskuje hranu.Što su životinje razvijenije to im je središnji živčani sustav složeniji.

Evolucijom sisavaca razvio se prednji mozak-prvo primitivni prednji mozak nižeg reda sisavaca,upravljan prvenstveno instinktima i emocijama,a zatim moždane polutke sa svim svojim tananim sposobnostima procijenjivanja,“male sive ćelije“ koje većina nas  poistovjećuje s ljudskim umom.Prefrontalni režnjevi moždane kore evoluirali su poslijednji,a neophodni su za razumske sposobnosti ega.Medjutim pijanstvo,sredstva za umirenje,jaki stres,burni osjećaji ili oštećenja razvijenijeg prednjeg mozga dovode do regresije prem primitivnom,spontanijem,manje proračunatom tipu ponašanja kakav nalazimo u nižih životinja.Stoga su usprkos sve većoj centralizaciji i složenosti živčanog stupnja koji se neprekidno razvija,čak i u ljudskih bića preostali živčani sklopovi primitivnog tipa,kako unutar mozga i njegovih produžetaka,tako i u tijelu.

Zbog toga naš zajednički model „razmišljanja“ nije dovoljan.Razmišljanje nije isključivo cerebralni proces,ono ne ovisi samo o IQ.Mi ne razmišljamo samo glavom već i emocijama i tijelom(EQ) i svojim duhom,svojim vizijama,nadama,osjećajem z asmisao i vrijednosti(SQ).Razmišljamo svom složenom mrežom živaca isprepletenim po cijelom našem organizmu.Sve je to dio naše inteligencije.Svakodnevni jezik to prepoznaje i izražava u rečenica mapoput:“Ona razmišlja srcem“.Kaže seda netko „ima osjećaj“ za ovaj ili onaj posao,kao da je ta svijest gotovo taktilna.

Razmotrimo sada pobliže živčanu gradju koja podržava svaku od naše tri osnovne  vrste inteligencije.Počet ćemo s neuronom,osnovnom gradivnom jedinicom svih živčanih procesa.

  Nastavak slijedi