PROČITANO

1315

PUTA

OD 14.01.2018.

KARIZMA: Možemo je imati svi, barem djelomice

Tajna je u suprotnostima - Diana je istodobnono bila i princeza i odbačena, nevoljena žena, a Barack Obama je i crn i bijel, iz maloga grada i urbanog središta, pristupačan i strog... Treba njegovati izdvojenost od mase i bliskost s ljudima

Možemo je imati svi, barem djelomice

Piše: Marta Štoos
Foto: AP

www.jutarnji.hr

Ima je Barack Obama, imala ju je nesumnjivo princeza Diana, imaju je Bill Clinton i Oprah Winfrey. Nije je lako definirati, ali svatko je prepoznaje - onu posebnu, neobjašnjivu sposobnost kojom neki ljudi zrače da uvijek i svuda privuku pozornost. Grci su to nazvali karizmom, što u prijevodu znači dar, čak i božji blagoslov, a tako se obično i doživljava: kao bogomdani talent, urođena vještina koju nismo trenirali ili studirali, nego smo je jednostavno dobili u paketu s vlastitim genskim nasljeđem.

Fairbanks i žene

Kad bi ušao u prostoriju, to su osjetile i žene i ...
mačke

Znanstvenici odnedavno misle drugačije. Smatraju da se karizma može analizirati, raščlaniti na dijelove, barem djelomice shvatiti, pa onda i naučiti. Naravno, to ne znači da svi možemo postati Obama ili Vlado Gotovac i svojim govorima izmamiti suze u očima onih koji nas slušaju i gledaju, niti da će nas svijet idealizirati kao princezu Dianu. No, čak i oni čija osobnost ne uključuje baš nijednu magnetsku kvalitetu mogu svladati neke aspekte te tajanstvene osobine, koja osigurava uspjeh ne samo političarima ili rock zvijezdama, nego pomaže u gotovo svim zanimanjima, od prodaje do nastave.

Spojite nespojivo

Najsveobuhvatniju teoriju karizme napravio je prošle godine John Roach, profesor s odsjeka književnosti i drame prestižnog sveučilišta Yale. Tajna je, tvrdi, u kontradikciji. Karizmatični ljudi privlačni su jer u isti mah i naizgled s lakoćom utjelovljuju isključive suprotosti: snagu i ranjivost, naivnost i iskustvo, individualnost i tipičnost, piše Roach u knjizi “It”. Takve spojeve suprotnosti Roach prepoznaje u engleskom kralju Charlesu II., na primjer, autentičnom celebrityju svojeg vremena, “veselom vladaru” koji je u razdoblju restoracije uspješno vratio glamur monarhiji nakon sumorne vladavine puritanaca, a istodobno se nedostojanstveno odavao putenim užicima s nizom ljubavnica i dijelio plemićke titule izvanbračnim sinovima.

Poželjne osobine

Spontanost kombinirana s kontrolom, pikantni seksepil

Pokojna princeza Diana, inače daleki potomak jednoga od tih izvanbračnih sinova (kao uostalom, i sadašnja supruga princa Charlesa, Camilla), također je u sebi nosila suprotnosti. Bila je istodobno pripadnica kraljevske obitelji i odbačena “jadnica”, što je samo potenciralo njezin manjak samopouzdanja, zbog čega je trebala ljude, baš kao što su oni trebali nju.

Obama utjelovljuje brojne kontradikcije: ujedno je i crnac i bijelac, egzotičnog podrijetla (rođen na Havajima) i iz velikoga grada (stanuje u Chicagu); kršćanin (izborom) i nekršćanin (roditelji ateisti, jedan od njih muslimanskog podrijetla). Zbog svega toga djeluje ranjivo i pristupačno, kao da je sasvim drukčiji od drugih, ali u isti mah posve jednak kao i svi mi ostali tako da se možemo s njim identificirati.

Profesor s Yalea ističe da su Oprah i Obama najkarizmatičniji Amerikanaci danas, dok je u prošlosti nesvakidašnjom karizmom zračila princeza Diana

Naravno, ne možemo mijenjati vlastitu biografiju da bismo utjelovili kontradikcije kao Obama ili princeza Diana, ali dovoljno je katkad spojiti pojedine osobine i načine ponašanja i postići sličan učinak. Na primjer, kod Oprah Winfrey, koju mnogi stručnjaci navode kao vjerojatno najkarizmatičniju osobu u Americi, tajna je u specifičnoj kombinaciji snage i topline koju TV voditeljica izražava i verbalno, ali i neverbalnim znakovima, pa postiže da se publika smije i plače s njom. Slične su osobine posjedovali Ronald Reagan i Clinton koji su znali opčiniti auditorij. I glumac Dennis Haysbert, predsjednik Palmer iz serije “24” i agent Blane iz “Specijalne postrojbe”, svoju je iznimnu karizmu i osjećaj povjerenja što ga ulijeva svima koji ga slušaju i gledaju iskoristio da postane zaštitno lice osiguravajuće tvrtke Allstate.

Neki stručnjaci tvrde da se kod karizme radi prije svega o obliku komunikacije u kojemu su važni ekspresivnost, kontrola i elokvencija. Analize su pokazale da su karizmatični predsjednici Lincoln i Reagan u govorima upotrebljavali mnogo više metafora, zanimljivih slika, sjećanja i usporedbi od prosjeka, pa su tako postizali snažniji dojam i izražajnost.

‘It girls’ i karizma

Clara Bow utjelovila je glavnu junakinju romana ‘It’ koji je ishodište ‘it girls’.

O karizmi kao o neodredivom “onom nečemu” prva je pisala Engleskinja Elinor Glyn još 1927. godine u knjizi pod naslovom “It” koja je ubrzo doživjela filmsku adaptaciju u Hollywoodu. Glavnu ulogu zavodljive mlade žene koja ne zatomljuje svoju seksualnost igrala je prva “It” djevojka, crvenokosa Clara Bow. U Glyninoj verziji “onog nečega” naglasak je na seksepilu i pikantnoj društvenoj ozloglašenosti, ali opisujući glumca Douglasa Fairbanksa, idola onog vremena, Glyn je bila na pravom putu da definira karizmu kad je napisala: “Posjedovao je onaj neimenovani šarm ...i mačke su, kao i žene, uvijek znale da je on ušao u prostoriju.”

Stručnjaci iz tvrtke KNP Communications, koji se služe istraživanjima s Princetona i Harvarda, podučavaju klijente kako da postanu osobe čija se nazočnost smjesta osjeti. Njihov savjet? Karizma nije čarolija, nego spoj gesta i riječi koje svatko može barem djelomice svladati.

Djelujte istodobno i snažno i toplo

1. Uspravan, čvrst stav izražava snagu i osvaja publiku

2. Dlanovi okrenuti prema gore i od tijela upućuju na slabost, kao i sve “samoutješne” geste kao što je trljanje nadlaktica.

3. Iskren smiješak pri kojemu se smiješe i mišići oko očiju (što ne mogu postići botoksirane zvijezde), znak je topline.

4. Podignute obrve pri smiješku signaliziraju predaju; izvijene obrve daju tužni “pseći” pogled koji znači da tražite sućut.