Istraživanje, koje je vodio Ernst Fehr, obuhvatilo je 229 školaraca različite dobi, a rezulati su objavljeni u britanskom znanstvenom magazinu Nature.
Ta promjena u ponašanju u djece koja počinju pokazivati sklonost za jednakost i pravičnost, nije samo posljedica društvenih uvjeta već je djelomice i programirana, stečena i djelomice upisana u gene.
"Mislim da i geni i kultura u tome igraju ulogu", rekao je Fehr.
Studija nije proučila koliki je udio gena, a kolik udio naučenog.
Djeca su dobila slatkiše i bila raspoređena u parove. Svaki put su imala dvije opcije kao "jedan za mene, nijedan za tebe" ili "svakome po jedan".
Partner svakome djetetu je bila fotografija i tako je izbjegnut izravni kontakt licem u lice.
Djeca su nakon svake odluke dobivala bombon za nagradu, bez obzira koju opciju odaberu. Međutim, mnogi od najmlađih odlučili su sve slatkiše zadržati za sebe.
Nasuprot tome, sedmogodišnjaci i osmogodišnajci sustavno su birali biti pravedni.
Hina
bglavac
edin.kecanovic
