Depresija je psihijatrijski poremećaj koji se svrstava u skupinu poremećaja raspoloženja. To je onaj dio poremećaja u kojemu je raspoloženje patološki sniženo zbog čega u bolesne osobe nastupa niz promjena u izgledu, ponašanju, razmišljanju, doživljavanju okolnog svijeta i same sebe.

U blagim depresivnim epizodama radna je sposobnost još očuvana, ali izvršavanje radnih obaveza predstavlja im značajan napor, u srednje teškim depresivnim epizodama zakazivanje na poslu je evidentno, dok je u teškim depresivnim epizodama bolesnik radno nesposoban. Radna nesposobnost povezana je sa smanjenjem životne energije, brzim zamaranjem, gubitkom motivacije, smetnjama koncentracije, slabljenjem voljnih dinamizama, gubitkom kritičnosti i sposobnosti odlučivanja.

Pogledajmo jedan slučaj. Četrdesetogodišnja žena, službenica, udata, ima djecu tinejdžere, zatražila je pomoć jer ju muče glavobolje i slabost. Navodi da je uvijek umorna i ne spava dobro, često se bez razloga budi vrlo rano izjutra. Glavobolje, koje opisuje kao tupu, generaliziranu bol, učestale su. Ovi su simptomi počeli otprilike prije 3 tjedna i od tad joj je "sve gore".

Navodi nadalje da nema više interesa za svoje hobije, par dana već nije bila na poslu jer je iscrpljena. Pita se ima li tumor na mozgu jer je primijetila da se u zadnje vrijeme jako teško koncentrira na ono što radi, često ima napadaje plača.

I tijekom razgovora u jednom trenutku iznenada brizne u plač, zatim se ispričava i kaže da se tako osjeća "loše i ništavno" u zadnje vrijeme, misli da to ima veze s obiteljskim problemima jer se u zadnje vrijeme rastala od muža.

Priznaje da jednostavno "ne može rasteretiti svoj mozak od misli da je bezvrijedna i da joj život više nema smisla, radije bi da je nema". Izgubila je apetit i 8 kg unatrag nešto više od mjesec dana.

Do sada nije psihijatrijski liječena i nije somatski bolovala, ne uzima nikakve lijekove osim analgetika, ne konzumira alkohol, ne drogira se.

Psihički status: prisvjesna, orijentirana, snižena raspoloženja, psihomotorno retardirana, usporenog misaonog tijeka, u sadržaju misli iz depresivnog kruga, negira obmane osjetila, nije agresivna, negira u trenutku razgovora želje za suicidom.

Laboratorijski nalazi (KKS, SE, hormoni štitnjače) uredni.

Kod svih depresivnih osobina smanjeni su sposobnost osjećanja zadovoljstva, interes i koncentracija, a često je izražen umor i nakon najmanjih napora. Spavanje je obično poremećeno i apetit je smanjen. Samopoštovanje i samopouzdanje gotovo su uvijek smanjeni, a čak i u blažem obliku često su prisutne neke ideje krivnje i bezvrijednosti.

Sniženo se raspoloženje mijenja pomalo iz dana u dan, okolnosti na njega ne utječu, a može biti udruženo s tzv. somatskim simptomima (što je posebno često u starijih bolesnika i u slučajevima maskiranih depresija), kao što su gubitak interesa i osjećaja zadovoljstva, buđenje ujutro nekoliko sati prije uobičajenog vremena, depresija je teža ujutro, izraženi su psihomotorna usporenost, agitacija, gubitak apetita, gubitak tjelesne težine i gubitak libida


Više: psihonet.com - liječenje depresije


psihonet.com

www.Net.hr/zdravlje

17.09.2008.