Piše: Ida Borovac
(fotolia)
Umoriti može i život u umjetnom okruženju
Čak i radosne promjene mogu biti krivac za osjećaj umora i iscrpljenosti, smatra psihologinja Alice Domar.
Vjenčanje, beba, kupnja nove kuće, unaprjeđenje na poslu: sve su to pozitivne promjene, no često donose mnogo brige, što može djelovati iscrpljujuće. Ljude tad muči i to što se nikom ne mogu povjeriti. Kažu li “osjećam se tako umorno jer imam nov i zanimljiv posao”, rijetko tko će imati suosjećanja. U tim trenucima ljudi osjećaju da previše toga proživljavaju u isto vrijeme, pa se ne mogu sa svime nositi. Zato je dobro, uz ispijanje kave, na papir zapisati što treba učiniti, razlomiti obveze na manje dijelove i, ako je moguće, podijeliti ih s drugima. Već samo zapisivanje svega što vam prolazi kroz glavu razbistrit će vam misli, pa gomila obveza neće izgledati kao nemoguća misija.
Ipak, zalihe energije najviše iscrpljuje pesimistično razmišljanje. Pesimist sve doživljava osobno (“ja sam za sve kriv”), općenito (“uvijek sve pokvarim”) i trajno (“takav je moj život”). Takvo negativno razmišljanje neprimjetno iz čovjeka isisava i posljednje rezerve energije. - Na sreću, optimistično razmišljanje možemo naučiti - tvrdi psihologinja Joan Borysenko.
Optimisti promjenjive okolnosti doživljavaju kao izazov i osjećaju da imaju kontrolu nad situacijom. Čim spoznaju kako nema smisla živcirati se nad stvarima koje ne mogu promijeniti (ili koje se još nisu ni dogodile) i odluče usmjeriti snagu k onome što mogu kontrolirati, ljudi se iz pesimista pretvaraju u optimiste..
Jedna od stvari koja najviše iscrpljuje, osobito žene, jest potreba da uvijek budu svima spremne pomoći - prijateljima, djeci, partneru, šefovima...
Oni koji imaju najveću sposobnost susosjećanja često pokupe i negativne emocije drugih ljudi. Čak i ako je takav čovjek dobro raspoložen, sretne li nekog tko je tjeskoban, zabrinut, ljutit ili umoran, može pokupiti tuđe loše vibracije i osjećaje. - Ljudi koji ne postavljaju osobne granice su poput kuće s otvorenim vratima i prozorima - energija curi posvuda - objašnjava psiholog Bob Forbes. Učenje postavljanja granica traje cijeli život, a dobar prvi korak je naučiti reći “ne”. Nema smisla da provodite vrijeme s ljudima koji vas uvijek ostave emocionalno praznima ili da svoje potrebe stavljate na posljednje mjesto.
PREOPTEREĆENOST INFORMACIJAMA
Ako se nakon gledanja vijesti osjećate kao da vas je netko udario po glavi ili se ne možete smiriti nakon što ste večer proveli surfajući internetom, možda patite od preopterećenosti informacijama. To može djelovati vrlo iscrpljujuće. Opustite se uz omiljene aktivnosti ili u društvu prijatelja te se neko vrijeme odmorite od ekrana.
NEDOSTATAK SMISLA
Kako bi se osjećali živima i punima energije, ljudima je potreban osjećaj smisla i povezanosti. No on često postaje žrtvom svakodnevnih obveza. Na kraju dana zapišite stvari koje su vas uznemirile i kako ste na njih reagirali, a koje su vas učinile sretnima. Primjerice, možda ćete ustanoviti da vas odlazak u školu plesa puni energijom iako vas fizički iscrpi. Samo slijedite trag stvari koje vas ispunjavaju.
PRIRODA ODMARA
Teško je osjećati se izmoždenima dok lutate šumom ili promatrate morsku pučinu. Dodir s prirodom liječi stres, a njezini miris, boje i zvuci djeluju opuštajuće. No ljudi danas rade pod umjetnim svjetlom, hodaju po betonu, vježbaju na strojevima. Stoga nije čudno što su neprestano umorni. Izlet u prirodu može napuniti baterije, a ako nemate priliku maknuti se iz grada, pomoći može i šetnja parkom.