Tvoje kretnje su najjednostavnije kad djeluješ razdvojeno od mene. Tad ideš pravocrtno i, kao slučajno, ušetaš danas u moj dan.
Kako te dugo nisam vidjela!
Razdvojio si moje jezero mira i spokoja na dva suprotna centra i kroz prolaznost proteklih godina opet me približio k sebi.
Kako sam te samo voljela!
Potopila bih te u tim osjećajima što su izmicala tvom pogledu.
Pokušavao si me godinama oblikovati u savršenstvo za sebe, ali nikad nisi uspio spojiti moj ritam srca sa svojim plavim pogledom.
Nepomiješanim pravilima znala sam se kretati između svjetova i zaleđena ti se vraćati u zagrljaj, tražeći tamo spokoj i uvijek sam ga nalazila.
Padale su želje tuđih požuda po meni, a ti bi ih samo obrisao i prigrlio me takvu, ranjenu od drugih otpadnika iz raja koji su pokušavali kroz lažnu ljubav oponašati život. Nije im uspijevalo.
Znali su svi, da moja ljubav samo si ti.
I sad, dok se krećem između ta dva svijeta...odvojena od života... iz mene isto tako raste želja, ali je nema tko obrisati i prigrliti me onako kako si samo ti znao.
Bila sam u iskušenju da ti se danas objavim, javim, ali… samo sam prošla kraj tebe, u vremenu pouzdana, u srcu ledena, u duši mrtva.
Otpadnica od života, nepomiješana sa krajnostima u koje smo došli, ali još uvijek i uvijek znaju svi, da moja ljubav… samo si ti.
http://www.digitalne-knjige.com/varga.php