13.
KAD BI MI BILO DANO
Kad bi mi bilo dano čašu vode Ti donijeti,
ja bih kap po kap preslušala njenu radost,
sa svojom bih ju suočila i sročila,
u svoju pretočila.
Znajući što Ti dajem, ja bih čašu pružila,
tako da poslije čaše, kad ju uzmeš,
iščeznu ruke, koje su ju donijele,
da se izbriše i raspline se kretnja
njena donošenja.
Stas i lice, haljina i ime,
neka nestanu niz prozirni uzduh,
da više nikad nikomu ne pruže,
ono što su Tebi pružili -
moju dušu, um, i duh.
“Bijela kula”, knjiga 94. Zapisala Vesna Krmpotić
17. rujna 2018. |
Pozovemo li u svoju kuću neku važnu osobu, na primjer nekog sveca ili učenog čovjeka, trebat će napraviti neke pripreme da bi izgledala pristojno. Prije dolaska gosta moramo očistiti kuću i okoliš. Isto tako, pozovemo li ministra ili guvernera u svoje selo, očistili bismo cestu, ukrasili put i sve uredili za primanje tako važnog gosta. Ako ulažemo toliko truda i obazrivosti kad pozivamo osobu koja ima samo zemaljski položaj, koliko više trebamo svoje srce držati čistim kad pozivamo samog Stvoritelja i Zaštitnika svijeta da uđe! Tek kad pročistimo svoje srce, Bog će moći ući u njega. Krišna je rekao Arjuni: "Ti Mene prihvaćaš kao vozača svojih kola. Prihvati Me kao vozača svoga života. Razmišljaj o tome kako čisto i kako veliko treba biti tvoje srce da postane Moje sjedište ako postanem vozač tvoga srca". |
Božanska poruka, 12.rujna 1984. |
Ne postoji hram draži Bogu od ljudskog srca. - Baba |