''Mastilo u tišini svjedoči, uzdahom
pritiskom tereta između pršljena
prolivenim grimiznim kapljama
... na izranjavanom jeziku, riječima.

Ova emocija nema kostur, uporište
u unutrašnjosti napukle tišine
gdje riječ gradi moje jedino utočište
zastrašujućeg eha izgubljene duše.

Spotičem se o vlastite britke porive
svjesno ulazim u zamračene sobe
udišući miris nespokoja, divljih sjena
gubim se u zidovima, prašine i vjetra.

Gdje su vrata za čijim pragom tragam
prozor s pogledom u dvorište doma
sveto ognjište i ruke koje trebam
dok ovako patetično, izlomljena jecam.

Sama birala sam izgubljenu stazu
šumu divljih životinja, bez proplanka
mutno jezero posrnuća, mulj svog dna
neplodno područje krnjih sanja.

Udovicom ljubavi rano sam postala
u najboljim godinama svog života
klanjam se utvarama lomnih zglobova
napuklih riječi u ovim stihovima.''

                                 *
                autorica pjesme: Silence
                     Copyright ©2012