Pitalo me nebo jednom:"Što ti znači žena?
Što ti znači osmijeh njezin, meka kosa njena?"
A ja mišlju sebi mislih, pa odgovor nebu smislih.

Kažem:"Nebo, za te imam odgovor baš jedan pravi,
što će bit na zadovoljstvo tvojem snu i mojoj javi. 
Meni žena znači osmijeh, lijepu riječ, par tajnih suza,
koje vješto jutrom krije njena meka, bijela bluza.

Nebo, znači mi toplina, kad me netko bodri, sluša, 
znači mi što tu u svijetu živi mnogo takvih duša. 
Koje znaju voljet, plakat, pa se jutrom budit snažne, 
jer i dalje vjeruju u stvari koje su im važne. 

Bile one samo stranci, sestre, majka ili ljubav,
svaka žena za me kao cvijet je nježan, cvjetić ubav.
Koji čuvat, štitit treba, zalit vodom, rječju taknut,
a kad sunce jače grije, sa sunca ga snažnog maknut."

Nebo, eto, samo smiješkom pomaknulo si oblake,
poslalo mi jedan osmijeh, tople riječi do mene. 
To je osmijeh žene, nebo, i nitko ne izmisli
stvar ljepšu no ženu kakvom Svemir je načini.

Juraj Repinac