Kad svoja svjetla ugasi dan
U misli prizivam san
I ako usnem u sitne sate
Želim da san me sjeća na te
Sanjam da sanjam
Od smrti sam jača
Da vraćam te kući, bez suza, bez plača
Uzimam za ruke, grlim te nježno
U ovo jutro, promrzlo, snježno
Sanjam, stari moj, da još si tu
Ti moj si san o najljepšem snu
Dubinama svojim sad nebo te krije
A ono je vječno, čovjek nije
Što ćeš ti njemu, neka mi te vrati
I sve što želi ja ću mu dati