Ne postoji riječ izgovorena

koja ne sadrži Tvoje ime

U svakom pogledu,upućenom nebu

nazirem Tvoj lik,kako sjaji

u večernjom rumenilu dana

Na stazi,posutoj lišćem prošlosti

dok ponekad koračam

Tvoje su stope utisnute u lišće

urezane u kamen pokraj puta

kao smjerokaz prema budućnosti

Leptirov let,u sumrak

dok gasne dan

i krik ptice,uronjen

u obzor daleke planine

govori mi svakog dana

o tvojoj nevidljivoj prisutnosti

Dašak toplog vjetra na mom licu

Tvoja je ruka što me miluje

a kapi kiše tvoje su suze

koje prosipaš

za Ljubav cijelom čovječanstvu

I ne mogu,nego biti zahvalna

na svim tvojim darovima

što ih velikodušno rasipaš

iz Tvojih ,uvijek punih dlanova

Svaku moju misao

Ti pretvaraš u čin

oslikavajući tako

svoju savršenu Ljepotu

I dok me podižeš obeshrabrenu

izvodeći me ponovno na Put

poslije mog  besciljnog lutanja

po bespućima,mogu jedva čujno

šapnuti samo Tvoje ime