Govorim ti kroz mnoga usta
i slušam te kroz mnoge uši
svoj sam glas podario vjetru u krošnjama
a miris rosnim livadama
dok koračaš kroz visoku travu,osluškujući
pritajio sam se u žamoru vrabaca
što brbljaju nad tvojom glavom
O meni ti najbolje govori tišina
između dva treptaja leptirovih krila
prije no što polete prema svjetlosti
Ja sam nježna ruka povjetarca
koja ti miluje lice
dok snatriš među travom
sa slamkom u ustima
i Izvor sam koji bešumno teče
noseći tvoj čamac prema vječnosti