LAURENCE STERNE 250 GODINA KASNIJE
(stamparska paranfenalija kao pravilo suvremena pisanja) Zlatan Gavrilovic Kovac Adelaide 2007
U V O D Pred nas se postavlja zadatak da u okviru naznacenog tematskog sklopa ispitamo one momente djela Sternea koji nisu do danas dovoljno obradeni. Vec prema Christopheru Ricku jedna od osobenih znacajki Tristrama Shandyija jeste sama ova knjiga kao jedan fizicki objekt sa svim konvencijama stampanja. Koliko je nama poznato Jonathan Swift je bio onaj koji je stajao iza ove izvrsne specificnosti Sterneova djela i njegovih poigravanja sa stamparskim znakovima koji su ovdje uzeti kao jedan element u cjelokupnoj estetickoj ekspresiji. Pa iako je Sterneov stil u mnogo cemu zapravo narocito razgovoran to on poprima specificne nekonvencionalne karakteristike u elementu samog pisma. Tako ovdje postoje dvije stranice, stranica 61-62 koja je tamna pozadina I stranica 233-234 koja je jedna mozaicna kompozicija kojom je pisac zapravo htio reprezentirati svoju fantaziju I svoje poimanje literature koje moze imati I drugacije oblike saopcavanja mimo uobicajenog pisma engleskog jezika. To dakako daje samom djelu jedan posve specifican izgled. Moram ovdje napomenuti da ponekad slicne stranice danas mozemo naci I kod nekih kineskih pisaca mada je svima danas posve jasno da one originalno pripadaju Sterneu. Dakle Sterne je uzeo sve ove zgodne sale I isao je toliko daleko koliko je mogao s obzirom na limite njegova vremena. Tako je tamna stranica nama trebala docarati zapravo ljepotu jedne zene a ova mozaicna kompozicija svu problematiku moderne filozofije I nama je stavljeno na raspolaganje da svojom fantazijom docaramo I tu ljepotu I tu problematiku. Medutim u bilo kojem slucaju svagda je rijec o tome da Sterne misli na svoje djelo kao na jedan solidan objekat a ne samo na idejni I fantasticki sklop naseg dozivljavanja svijeta. Isto tako ja bih ovom prilikom uputio na stranicu 415 ovoga rada gdje je Sterne ispisao rijec BRAVO a onda tu rijec prekrizio jednom horizontalnom linijom . Na isti ili slican nacin Heidegger je u 20 stoljecu ispisivao rijec NISTA koju je na isti nacin krizao sa dvije kose prekrizene linije. Poznato je da je Heidegger u svom Uvodu u metafiziku izrazio stav da "Treba istraziti bice I drugo nista, jedino bice I dalje nista, iskljucivo bice I povrh toga nista. Kako stoji sa tim Nista? Postoji li Nista samo zato jer postoji "nije" tj. nijekanje? Ili obrnuto? Postoji li nijekanje I "nije"" samo zato jer postoji Nista?…Gdje traziti Nista?…Mi za Nista znamo…Tjeskoba otkriva Nista… To od cega I za sto smo se tjeskobili bijase zapravo nista…Uistinu Nista samo kao takvo bijase tu. Kako stoji sa Nicim? Nista samo nisti." Na ovom primjeru Carnap je pokazao kako jedna rijec kao sto je u ovom slucaju Nista ulazi u jezik a da nikada nije imala smisao. Nista u ovom slucaju nema smisao jer je logicki hipostazirana odnosno pretvorena u imenicu iako u obicnom jeziku sluzi kao operator dok nema znacenja jer je semanticki nedefinirana. Ukoliko Nista nema kognitivni smisao niti znacenje ima li ona mozda neki drugi smisao. I Carnap negira takvu mogucnost I pokusava pokazati kako se pravila sinktaticke strukture obicnog jezika zloupotrebljavaju I kako se u metafizickim stavovima preobracaju u pseudostavove. Kod Sternea medutim mi nemamo slucaj zloupotrebe sinktatickih pravila engleskog jezika nego izraz njegova stajalista o jednoj ljudskoj akciji koja ima pozitivne ili negativne konotacije te utoliko ekspresira jedno zivotno stajaliste. I nasuprot Heideggerove totalne negacije ovdje je ocito po srijedi jedno misljenje koje je svagda okrenuto prema pitanjima naseg pratickog svakodnevnog zivota I iskustva. I to je razlika. Medutim nije jednom Heidegger posegnuo za tudim idejama iskrivljujuci njihovo izvorno znacenje. Ja cu ovdje navesti samo njegovu takozvanu "Kucu bitka" koja je preuzeta iz Kurana gdje je svagda rijec o ljudskoj zajednici kao o "Kuci mira" uz jos mnostvo drugih primjera na koje nije potrebno sada upozoravati. Dakle, s obzirom na ove momente da jedno djelo svagda jeste dato u formi solidne knjige I s obzirom na takozvane parafernalije stampanja meni je bilo stalo do toga da se I dalje nastavi sa ovim poslom ali imajuci u vidu dostignuca suvremenog vremena I sve mogucnosti koje danas daje suvremena kompjuterska tehnika I stamparska off-set tehnologija. Iz takvih razmisljanja a temeljeci svoja nova iskustva na Laurenceu Sterneu I njegovom romanu Tristram Shandy nastao je ovaj dodatak tom romanu o kojem citalac moze donijeti nekakav sud svagda komparativno uporedujuci sadasnje sa ondasnjim vremenima. Takvim komparacijama citalac ce vjerojatno zapaziti I otkriti zasto I danas djelo Laurencea Sternea jeste aktualno I dobrodoslo. N.B. Svi navodi u ovom prilogu temelje se na izdanju Laurencea Sternea u The Penguin English Library 1967 godine The Life&Opinions of Tristram Shandy, Gentelman. 23 stamparska znaka upotrebljena na Sterneovim primjerima iz njegova Tristrama Shandyja ! @ # $ % ^ ( ) + ` | ] [ ‘ : ; " ’ ? / > <
The open shoe.
The close shoe.
The slip shoe.
The soc.
The buskin.
And The military shoe with hobnails in it, which
Juvenal takes notice of.
There were , The clogs.
The patins.
The pantoufles.
The brogues.
The sandals, with latchets to them.
There was, The felt shoe.
The linen shoe.
The laced shoe
The braided shoe.
The calceus incisus.
And The calceus rostratus.
Pg.425
1.
-Lord have mercy upon me – said my father to himself ! ! !
! ! ! ! ! ! ! ! ! !
! ! ! ! ! ! ! ! ! !
! ! ! ! ! ! ! ! ! !
! ! ! ! ! ! !
pg.453
2.
- `Tis a pithy prolegomenon, quoth I-and so read on % %
% % % % % % % % %
% % % % % % % % %
% % % % % % % % %
% % % % % % % % %
Pg.502
3.
Zounds!
## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## ## Z######ds! cried Phutatorius, partly to himself – and
Pg.315
4.
He died, said my father,as ``````````````````````````````````````````````````````^
Pg.352
5.
My mother went down, and my father went on, reading the section as follows.
" " " " " " " " "
" " " " " " " " " "
" " " " - Very well,-said my father,
" " " " " " " " " "
" " " " " " " " " "
" " " - nay, if it has that convenience – and so without stopping a moment to settle it first in his mind whether the Jews had it from the Egyptians, or the Egyptians from the Jews –
pg.377
6.
The chamber-maid had left no <<<<<<<< <<<<<<<<< under the bad:
Pg.369
7.
Cannot you manage, my dear, for a single time, to >>>>>>>>> >>>>
>>>>> >>>>>>> >>>>>>>?
Pg.369
8.
You are wrong – said my father, argutely, and for this plain reason $ $
$ $ $ $ $ $ $ $ $ $
$ $ $ $ - I own , added my father , that the offspring, upon this account, is not under the power and juristiction of the mother.
Pg.383
9.
The first- cried my uncle Toby, setting his hand upon his side ? ?
? ? ? ? ? ? ? ? ? ?
Pg.384
10.
‘Tis enough, Tristram, and I am satisfied, saidst thou, whispering these words in my ear, '‘'’'’'’'’'’'’ '‘'’'’'’'’'’'’'’ '‘'’'’'’'’'’'’'’ '‘'’'’'’'’'’'’ '‘'’'’'’'’'’'’'’ -–any other man would have sunk down to the centre-
Pg.494
11.
Pray, my dear, quoth my mother, have you not forgot to wind up the clock? :::::::::::::::::::::Good G:::::! Cried my father, making an exclamation, but taking care to moderate his voice at the same time,:::::::: Did ever woman, since the creation of the world, interrupt a man wit such a silly question?
Pg.35-36
12.
////////////////////////////////////// Shut the door////////////////////////////////////////////////
pg.38
13.
\\\\ How could you, Madam, be so inattentive in reading the last chapter ?
Pg.82
14.
Lend me your penknife+++++++++ I must e’en cut the knots at last;;;;;;;;;;;; pugh!;;;;;;;;;;;;;;psha!;;;;;;;;;;;;;;;;;Lord!
Pg.181
15.
Maledictus sit vivendo, moriendo,(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((
))))))))))))))))))))))))) ))))))))))))))))))))) )))))))))))))))))))))))))))))
))))))))))))))))))))))))) ))))))))))))))))))))) )))))))))))))))))))))))))))))
))))))))))))))))))))))))) ))))))))))))))))))))) )))))))))))))))))))))))))))))
))))))))))))))))))))))))) ))))))))))))))))))))) )))))))))))))))))))))))))))))
pg.188
16.
The fragment
[ [ [ [ [ [ [ [ [ [
] ] ] ] ] ] ] ] ] ]
******** You are half asleep, my good lady, said the old gentelman, taking hold of the old lady`s hand, and giving it a gentle squeze, as he pronounced the word Whishers – shall we change the subject?
Pg.340
17.
Or whether||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Or whether – for in all such cases a man of invention and parts may with pleasure fill …………………..
Pg.359
18.
@ because, Sir, if the hip is mistaken for the head @ there is a possibility (if it is a boy) that the forceps@@@@@@@@@@@@@@@@@@@
@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@
@What the possibility was, Dr.Slop whispered very low to my father, and then to mu uncle Toby.
Pg.198
Zakljucak
U ovom kratkom radu mi smo, vjerujemo, pokazali kako je danas moguce primijeniti stamparsku paranfenaliju na Sterneove slucajeve I ovaj pokusaj moze otvoriti citavo jedno novo polje estetickog izrazavanja koje je moguce primijeniti u suvremenoj literaturi. Primjeri koji su ovdje uzeti su takoreci cisti primjeri mada ima citav niz kombinacija medu njima. Isto tako moguce je izgraditi I jos drugaciju znakovnu strukturu koji bi bilo moguce primjeniti u ovakvim I slicnim slucajevima.
Stamparska paranfenalija znacajno se razlikuje od brzog kratkog pisanja koje se koristilo pri zapisma govora na primjer kao sto je takvo pismo dato na primjer u Pitmans english I shorthand dictionary jer u nasem slucaju rijec je uglavnom o estetickim uvjetima koji moraju biti zadovoljeni u svakom suvremenom pismu za razliku od Pitmanovog koji ima tehnicki karakter. Naravno moguce je I ovo pismo nanovo ozivjeti I uvesti u siroku upotrebu . Ovo pismo naravno posve je ravnopravno sa drugima ali je danas zanemareno.
Autor