BEZ TEBE
Bez tebe, Jedina, bijah zarobljenik samoće,
koja bdi nad mojom sudbom,
kao ravnodušni stražar.
Bez tebe,Jedina,moje pjesme umiru u lijesu
pokraj starog kovčega,
-u kojem ležahu uspomene,
koje ničijem srcu
nisu donijele radosti-.
Dok tamo na hladnoj postelji ležah,
kao osamljeni lik čovjeka iz najtužnije ljubavne
Pjesme,
Moji sni lutaju u nedovršenim stihovima najtužnije ljubavne
Pjesme;
Bez tebe,Jedina,mnogo i mnogo puta,danju i noću,
položio sam glavu na onaj isti jastuk,
na kojemu si spavala sve one blažene noći.
Ljubljah te u snu,
mislio sam na Tebe,
kao na zvijezdu padalicu,
koja je ostavila svoj trag na licu noći samotne,
kao što si Ti ostavila trag u srcu samotnome;
Bez tebe,Jedina,bijah samo trag bez traga,
bijah suza od crnog voska;
bijah samo sijena,
koja je ostavila za sobom isto tako malo vidljiva traga,
koliko ga ostavlja napušteno nahoče.
Bez tebe, Jedina, bijah samo riječ
u nedovršenom stihu najtužnije ljubavne
Pjesme.
Walter William Safar©
Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
1047
OD 14.01.2018.PUTA