TRIVIJALNA KOMEDIJA (1)

 

Nakon čitanja Bela Hamvasovih par knjiga pada mi napamet da sam umjesto svojeg prvijenca – ustvari intimnog  unutarnjeg rječnika za formiranje /privremenih/ stavova /sic!?/ mogao napisati par eseja, feljtona... Imao sam teze, građu. Zašto nisam?. Čitanje je zabavnije od pisanja… Osim toga, manje mi se ljudi ruga zbog čitanja nego zbog pisanja.

 

Iako  nikad nije kasno, sa sedam desetljeća na leđima ne pada mi napamet –  jer je  nemam - ništa slično. Pokušat ću[1], iako se pitam – kome pisati?

 

Trivijalno je, čini se,  – nešto banalno, otrcano, barem prema Klaićevom rječniku. O tom samo pojmu svojedobno razmišljao gradeći teze o spiralnoj ili unified[2] teoriji. Istraživanjem sam zaključio da je teorija poznata, no druga je stvar koliko je realna.

 

Ali, trivijalke su bile osnovne ili pučke škole, dakle temelj obrazovanja. To znači da ipak nije baš tako naivna riječ – druga je stvar što je vremenom taj pojam i „udomaćen“, kao  neugodan ili pejorativan[3] . U osnovi, nepravedno iskrivljen. No, i riječi imaju svoju razvojnu putanju…

Trivijalna teorija? Nije baš tako jednostavna[4]. Riječ je o problemu fizikalne pojave tamne tvari. Odustajem od tumačenja. Kriomice se divim genijalnim fizičarima. Kratko i glupo, a ne dugo i tupo: zapravo, u sebi nosim jal u genima. Odbijam da mi baš sve bude potpuno jasno[5].

 

Trivijalna – komedija? A zašto ne!

Naučili smo bitno o pojmu trivijalno. Danas je lako pisati, trebate imati nekakvo pristojno računalo, i naučiti par engleskih fraza. Najvažnije su  cut i past, izreži /ustvari drpi, ukradi/ i zalijepi. Provjerimo:

 

„Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane“.

 

[6] U komediji intrige „…radnja se odvija kroz spletke, podmetanja, nesporazume, prerušavanja, zabune i sl. Karakteri su tipizirani. Primeri su Plautove komedije. Osnovna joj je svrha da razveseli i dobro zabavi“. Pa gdje je tu problem? Upadaju u oči dvije riječi: intriga i njezin prijevod: spletka.

Spletku dovodimo u svezu s podrijetlom čvora, a čvor je u osnovi od niti. Niti imaju obličje spirale , zavojnice ili uzvojnice. Slična je riječ konspiracija, a ona znači zavjeru ili urota. Konspirare na latinskom znači složno duhanje. Spiro je korijen riječi za duhanje ili disanje.

Sad je sve jasno, spirala je i u drami, a komedija je vrsta drame. Nije logično? Trivijalna komedija treba biti duhovita, dakle spiralna, jer spiro je i duh, anima, duša.

(nastavlja se)

K.Š.

 

 

 

[1] essai, essay, fr. engl.  = pokušaj

[2] engl. ujedinjeno, sjedinjeno, http://en.wikipedia.org/wiki/Unified_field_theory

[3] latinska riječ koja daje ružan,  nagrdan smisao, engl. trivial = beznačajan, prost, http://www.eudict.com/indexHr.php?lang=engcro&word=trivial

[4] Given an arbitrary compact gauge group, does a non-trivial quantum Yang–Mills theory with a finite mass gap exist? This problem is also listed as one of the Millennium Prize Problems in mathematics. Na jednoj Internet stranici Interaction Light-Matter: Trivial and Nontrivial, http://claesjohnsonmathscience.wordpress.com/2012/03/12/interaction-light-matter-trivial-and-nontrivial/ pojam trivial se  spominje dvadeset puta! There are two approaches to this problem, depending on the nature of light as streams of light particles or as light waves, one trivial and one non-trivial. One may compare with sound as “streams of sound particles” or as sound waves.

In the trivial theory light is viewed as particles with a trivial interaction between different particles, between matter as material particles and light as immaterial particles named photons. The mathematical model is a trivial particle model with material particles absorbing and emitting photons.

[5] negdje na tragu misli Simone de Beauvoir ili iz knjige „Nečujan vapaj za smislom“, Frankl ?

[6] http://hr.wikipedia.org/wiki/Komedija slično piše u u Klaićevom rječniku. Eh, što ga nema na CD-u…