Sunce i sunčanje
Kako nije moguće živjeti bez povremenog izlaganja suncu, potreban je oprez prilikom boravka na suncu. Prekomjerno izlaganje suncu bez zaštitnih sredstava može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju, te razne degenerativne i maligne bolesti kože.
10% sunčeva spektra otpada na ultraljubičasto (UV) zračenje koje je biološki najaktivnije. Izlaganje suncu pored pozitivnih učinaka (kao što su pravilan rast i razvoj kostiju) ima i mnoštvo štetnih učinaka na čovjeka. Tako prekomjerno izlaganje suncu bez zaštitnih sredstava može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju, te razne degenerativne i maligne bolesti kože. Razlozi za sve veći broj oboljenja kože su promjene u ozonskom omotaču zemlje, ali i sve popularniji solariji, za koje mnogi misle da su najbrži i siguran način za postizanje preplanulog tena. Kako nije moguće živjeti bez povremenog izlaganja suncu, potreban je oprez prilikom boravka na suncu. Utjecaj sunca na ljudski organizam je kumulativan pa se štetne posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju tek u starijoj dobi. Stoga je posebno djecu i mlađu populaciju potrebno pravilno zaštiti, a malu djecu do 6 mjeseci starosti ne bi trebalo uopće izlagati suncu.
Opasnost od UV zračenja je različita kroz godinu i tijekom dana. Najvažniji utjecaj na intenzitet sunčevih zraka na površinu Zemlje ima visina Sunca (godišnje doba), nadmorska visina, oblaci, refleksija na tlu te atmosferski ozon. UV zračenje jače je kad je nebo vedro, bez oblaka. Većina prirodnih površina, trava, zemlja i voda, reflektiraju manje od 10 % pristiglog zračenja, dok snijeg može reflektirati i do 80 % zračenja. UV zrake prodiru i u vodu pa se na dubini od ½ metra javlja oko 40 % zračenja s površine, zbog čega plivači moraju biti oprezni.
Što je UV zračenje?
Sunčev spektar zračenja sastoji se od toplinskih (infracrvenih) zraka, vidljivog svjetla, te ultraljubičastog (UV) zračenja. Na vidljivi dio sunčevog spektra otpada 50%, na infracrveni 40%, a samo 10% otpada na UV zračenje. UV zračenje je dio spektra sunčeva zračenja koji ne možemo zapaziti našim osjetilima, za razliku od svjetlosnog (vidljivog) i toplinskog (infracrvenog) zračenja koje čovjek može zamijetiti svojim osjetilima (svjetlost – očima, a toplinu – kožom). Iako je u ukupnom sunčevom zračenju udio UV zraka mali, problemi koje može izazvati su znatni ako mu se izlažemo prekomjerno i bez zaštite. Na temelju valne duljine zraka, sposobnosti stvaranja eritema (crvenila) i pigmentacije (tamnjenja) kože, UV zračenje se dijeli na tri vrste ultraljubičastog zračenja: UVA, UVB i UVC zračenje.
UVA: štetno djeluje na oči
UVB: predstavlja najveću opasnost za ljude uzrokujući degenerativna i maligna oštećenja kože
UVC: ne dopire do zemlje jer ga apsorbira ozonski omotač
Negativni učinci UV zračenja se akumuliraju, odnosno zbrajaju u ljudskom organizmu. Što smo duže izloženi UV zračenju, to je veća mogućnost njegovog štetnog djelovanja. Zračenje je najjače između 12 – 14 sati, kada sunčeve zrake padaju okomito na zemlju te po ljeti, kad svijetliji i tanji oblaci propuštaju više ultraljubičastog zračenja.
Što je UV indeks?
UV indeks pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Izražava se brojčano od 0 (niska opasnost) do 10 (vrlo velika opasnost), a standardiziran je od Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske meteorološke organizacije, međunarodne komisije za neionizirajuće zračenje i od Programa Ujedinjenih nacija za brigu o okolišu. UV indeks je mjera količine UV zračenja koja odgovara njegovom djelovanju na ljudsku kožu.
Stupanj opasnosti od UV zračenja za sredinu ljeta, za vedar dan je:
VELIKA opasnost od UV zračenja (UV index veći od 9.0) 12 – 14 sati VISOKA opasnost od UV zračenja (UV index od 7.0 do 8.9) 10–12 sati ujutro i od 14-16 sati poslije podne
UMJERENA opasnost od UV zračenja (UV index od 4.0 do 6.9) 8-10 sati ujutro i 16-18 sati poslije podne
MALA opasnost od UV zračenja (UV index manji od 4.0) rano ujutro i kasno poslije podne ne postoji gotovo nikakva opasnost
Učinci prekomjernog izlaganja suncu
Opekotine
– simptomi: napeta koža, bol, oteklinu, mjehurići, a moguća je visoka temperatura, zimica, mučnina. Simptome možemo ublažiti vlažnim oblozima, hladnim kupkama i neutralnim ublažavajućim kremama. Radi kumulativnog učinka svaka zadobivena opekotina u djetinjstvu povećava rizik za nastanak karcinom kože u starijoj životnoj dobi.
Preplanula koža
- Mnogi ljudi misle da preplanulost znači zdrav i dobar izgled, dok dermatolozi smatraju de je taman, preplanuli ten znak oštećenja kože. Naša koža “pamti” sva oštećenja nastala tijekom života pa je sposobnost njezinog obnavljanja sve manja.
Prijevremeno starenje- ljudi koji rade ili borave dugo na suncu imaju grublji izgled kože koji ih čini starijim. Previše sunčanja izmjenjuje strukturu kože naglašavajući bore. Sunce također može uzrokovati neugledne crvene, žućkaste, sivkaste i smeđe pjege na licu. Degenerativna oštećenja kože nastala nakon sunčanja mogu se razviti u rak kože. Te promjene povezane su sa kumulativnom izloženosti suncu tijekom života od djetinjastva. Samo dermatolog može savjetovati kako postupiti s potencijelnim malignim promjenama na koži lica.
Alergije
- neki ljudi razviju alergijsku reakciju od izlaganja suncu. Ovakve reakcije obično nastanu nakon vrlo kratkog sunčanja. Na osunčanim dijelovima tijela se pojavi otok, osip, plikovi, ili crvena mrlja. Oprez! Kod nekih osoba alergije i preosjetljivosti kože na sunce mogu nastati uzimanjem lijekova, kozmetičkih preparata ili parfema.
Rak kože
– uzrokuje ga prekomjerna i dugoročna izloženost suncu te zadobivene opekotine kao posljedice sunčanja. Učestalost raka kože je u bržem porastu s obzirom na učestalost ostalih malignoma kod ljudi.Ove godine se očekuje više od milion novih slučajeva raka kože. U više od 90% slučajeva raka kože pojavljuje se na dijelovima tijela koja su izložena suncu: licu, vratu, ušima, podlaktici, bradi, leđima, nogama i rukama.
Kako se zaštiti od sunca?
Izbjegavajte duže izlaganje suncu od 10 do 16 sati – pazite da niste na suncu u vrijeme najjače insolacije dulje od 15 min. bez zaštite, a malu djecu (do 6 mjeseci) uopće ne izlagati suncu
Odaberite laganu i prozračnu odjeću koja pokriva veće površine tijela (duge rukave i duge nogavice) i od prirodnih je materijala (pamuka, lan)
Glavu zaštitite kapom
Oči zaštitite sunčanim naočalama
Koristite sredstva za zaštitu – kreme sa zaštitnim faktorom ovisno o vašem tipu kože i to na svim otkrivenim dijelovima tijela
Uredili:
Andreja Barišin, dr. med.
Autori:
Andreja Barišin, dr. med.
Zrinka Petrović, dr. med.
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
http://www.zdravlje.hr/zdravlje/okolis_i_zdravlje
/sunce_i_suncanje
Rak kože
Preko 90% slučajeva raka kože pojavljuje se na površinama kože koje su redovito izložene sunčevom svjetlu ili ultraljubičastom zračenju. Rak kože koji NIJE maligan (kancerozan) općenito se pojavljuje na površinama kože koje su često izložene suncu. Maligni rak kože najčešće se nalazi na leđima kod muškaraca i na nogama kod žena. Drugi faktori rizika uključuju genetsku sklonost (rak kože je češći kod osoba svijetle kože, plavih ili zelenih očiju, plavokosih ili crvenokosih) i preveliko izlaganje rendgenskim zrakama ili drugim vrstama zračenja. Izloženost arsenu, koji može biti prisutan u nekim herbicidima, još je jedan faktor rizika za razvoj raka kože.
Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom)
Karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom)
Koje će pretrage liječnik napraviti ?
Melanom
Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože, koji započinju u bazalnim ili pločastim stanicama epidermisa. Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sustava ili putem krvi.
Melanom je bolest kože kod koje se stanice raka (maligne stanice) nalaze u stanicama koje daju boju koži (melanocitima). Melanom se obično pojavljuje kod odraslih osoba, ali se ponekad može naći i kod djece i adolescenata. Koža štiti tijelo od vrućine, svijetla, infekcije i ozljede. Sastoji se od dva glavna sloja: epidermisa (gornjeg sloja) i dermisa (donjeg sloja). Melanociti se nalaze u epidermisu i sadrže melanin, koji koži daje boju. Melanom se ponekad naziva kožni melanom ili maligni melanom. Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože, koji započinju u bazalnim ili pločastim stanicama epidermisa. Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sustava ili putem krvi (limfni čvorovi su male tvorbe u obliku zrna graha koji se nalaze u svim dijelovima tijela, oni proizvode i pohranjuju stanice koje služe za borbu protiv infekcije).
Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom)
Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovito izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svjetlo).
Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom) je rak stanica koje se nalaze na donjem dijelu najvišeg sloja kože, epiderme. On obuhvaća više od tri četvrtine svih vrsta raka kože. Većina karcinoma bazalnih stanica raste sporo i skoro se nikad ne širi. Međutim, ako se ne uklone mogu nagristi kožu i stvoriti čir, poznat kao ulcus rodens. Mali broj tih ulkusa ponovno se pojavljuje na istom mjestu na koži nakon liječenja (lokalni recidiv). Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovito izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svjetlo). Također se mogu pojaviti na dijelovima glave obraslim kosom. Najčešće se pojavljuju nakon 40. godine života. Kancerozne promjene uzrokuju pojavu mrlje ili kvržice koja je bezbolna. Kvržica može rasti sporo, pretvoriti se u čir, i nikad potpuno ne zaraste. Obično se ne širi s mjesta i skoro nikad se ne širi u druge dijelove tijela, ali može nastaviti rasti i zahvatiti susjedna tkiva i strukture, uključujući živce, kosti i mozak. Tumor može biti vrlo malen, i narasti na 1 ili 2 centimetra nakon nekoliko godina rasta.
Karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom)
Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, ozljedi, ožiljku ili na mjestu kronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potječe s dijelova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza.
Karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom) je rak stanica najvišeg sloja kože. To je druga po učestalosti vrsta raka kože. Agresivniji je od raka bazalnih stanica, ali svejedno može rasti relativno sporo. Ako ga se ne liječi, karcinom pločastih stanica se može proširiti na druge dijelove tijela. Međutim, najveći dio bolesnika liječenih od karcinoma pločastih stanica potpuno je izliječen nakon jednostavnog kirurškog zahvata. On je obično u početku bezbolan, ali može postati bolan kad se razviju čirevi koji ne zacjeljuju. Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, ozljedi, ožiljku ili na mjestu kronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potječe s dijelova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza. Obično se pojavljuje nakon dobi od 50 godina.
Tko je u opasnosti?
Ultraljubičasti dio spektra sunčevog svjetla je glavni uzrok svih vrsta raka kože uključujući melanome. Melanom pogađa ljude svih životnih dobi, svih rasa, svih imovinskih stanja i oba spola. To je najčešći rak kod žena između 25 i 29 godina starosti i drugi rak po učestalosti kod žena između 30 i 34 godina i učestalost pojave melanoma se povećava više nego bilo koje druge vrste raka. Melanomi se često razvijaju iz postojećih madeža, ali se mogu također pojaviti na normalnoj koži i u pjegama, mrljama i drugim pigmentiranim površinama. Vjeruje se da je izlaganje suncu faktor kod 50-70% novih melanoma, ali se oni mogu pojaviti i na površinama tijela koje normalno nisu izložene suncu. Prvi korak u otkrivanju melanoma je obraćanje pažnje na madeže, koji su česte, pigmentirane lezije kože koje mogu biti ravne ili uzdignute. Postoje dvije vrste madeža, obični i atipični (medicinski naziv za atipične madeže je displastični nevusi). Deset do petnaest posto bijelaca ima atipične madeže.
Faktori rizika
Prosječan rizik od razvoja melanoma tijekom života u bijeloj populaciji je oko 1 na 75 ali može biti i mnogo veći ako imate neki od sljedećih faktora rizika:
• 50 ili više običnih madeža
• atipične madeže, čak i samo jedan.
• ako ste u prošlosti izgorjeli od sunca što je dovelo do opekotina s mjehurima,
• posebno u dobi mlađoj od 20 godina
• kožu osjetljivu na sunce koja lako izgori ili se na njoj stvaraju pjegice
• vi ili član obitelji ste imali bilo koji tip raka kože
• povremeno izlaganje kože koja je normalno pokrivena jakom sunčevom svjetlu
• korištenje solarija
Koji su simptomi?
Benigni madeži su obično mali, simetrični i u samo jednoj nijansi smeđe boje i imaju oštre rubove. Maligni melanomi su obično veći i imaju dvije ili više boja (obično smeđa i crna) kao i nepravilne rubove.
• lezija ili izraslina na koži
• obično izdignuta papula (bubuljica) ili makula (mrlja)
• promjena bojem madeža (smeđa, crna, crvena ili plavkasta)
• nekoliko različitih boja na jednoj leziji
• nepravilni rubovi, često asimetrično
• promjena izgleda pigmentirane lezije na koži tijekom vremena
• krvarenje iz izrasline na koži
Benigni madeži su obično mali, simetrični i u samo jednoj nijansi smeđe boje i imaju oštre rubove. Maligni melanomi su obično veći i imaju dvije ili više boja (obično smeđa i crna) kao i nepravilne rubove. Treba se obratiti liječniku ako osoba ima bilo koji od znakova koji mogu upozoravati na melanom: promjena veličine, oblika ili boje madeža; curenje ili krvarenje iz madeža; ili madež koji svrbi, tvrd je, kvrgav, otečen ili bolan na dodir. Melanom se također može pojaviti na koži kao novi madež. Kod muškaraca se melanom najčešće pojavljuje na trupu (na površini tijela između ramena i kukova) ili na glavi ili vratu; kod žena se melanom najčešće pojavljuje na rukama i nogama. I karcinomi bazalnih stanica i karcinomi pločastih stanica mogu se pojaviti u različitim oblicima. Karcinomi bazalnih stanica mogu se razviti kao mala kvržica na koži koja je glatka i bisernog ili voštanog izgleda. Ponekad može krvariti ili se na njoj može razviti krasta. Izgleda kao da će zarasti ali to se nikad u potpunosti ne dogodi. Ponekad može biti plosnata, crvena mrlja, ljuskava i s krastom. Ponekad postoji samo čvrsta, crna kvržica. Rak kože je obično bezbolan i sporo raste. Može se pojaviti bilo gdje na tijelu ali je najvjerojatniji na izloženom dijelu kože, posebno licu ili vratu. Karcinomi pločastih stanica često imaju ljuskav izgled. Ponekad imaju čvrstu, rožnatu naslagu i bolni su na dodir. Također se nalaze na rukama, šakama i donjem dijelu nogu.
Koje će pretrage liječnik napraviti ?
Biopsija je brz i jednostavan postupak koji se obično može provesti uz korištenje lokalnog anestetika. Liječnik će ukloniti cijelu kvržicu ili njen dio i poslati u laboratorij na analizu pod mikroskopom.
Obično ćete se prvo obratiti vašem liječniku opće prakse koji će vas pregledati i odlučiti da li vas treba uputiti dermatologu radi dodatnih ispitivanja i liječenja. Također vas može uputiti kirurgu ili plastičnom kirurgu. Specijalist će mnogo znati već nakon jednostavnog pregleda. Međutim, nije uvijek lako razlikovati rak kože i benigne promjene samo pregledom. Možda će vam savjetovati biopsiju. To je brz i jednostavan postupak koji se obično može provesti uz korištenje lokalnog anestetika. Liječnik će ukloniti cijelu kvržicu ili njen dio i poslati u laboratorij na analizu pod mikroskopom. Budući da se karcinomi bazalnih stanica skoro nikad ne šire, vjerojatno neće biti potrebna nikakva daljnja ispitivanja ako je rak u potpunosti uklonjen. Kako se karcinomi pločastih stanica ponekad mogu proširiti, vaš liječnik će možda htjeti napraviti još nekoliko drugih ispitivanja kao i fizikalni pregled i biopsije da bi bio siguran da nema potrebe za daljnjim liječenjem. To je posebno važno ako ste se već liječili od raka kože i sad se on ponovo pojavio. Tijekom fizikalnog pregleda, liječnik će vas vjerojatno opipati da vidi da li postoje neke povećane limfne žlijezde. Pregled rendgenskim zrakama, CT i MRI snimke mogu pokazati metastaze. Ova bolest može također izmijeniti rezultate sljedećih ispitivanja: biopsija lezije orofarinksa i biopsija desni. Kod melanoma, pregled rendgenskim zrakama, CT i MRI snimanje, i drugi postupci mogu također biti potrebni da bi se utvrdilo da li je došlo do širenja bolesti (metastaza).
Liječenje
Četiri su osnovna načina liječenja: kirurško, zračenje, kemoterapija te biološko liječenje.
Vaš liječnik će planirati liječenje uzimajući u obzir različite faktore koji uključuju vašu životnu dob i opće zdravstveno stanje, tip i veličinu tumora, mjesto na tijelu na kojem se nalazi i kako stanice raka izgledaju pod mikroskopom. Postoji liječenje za sve bolesnike s melanomom. Primjenjuju se četiri načina liječenja:
• Kirurško liječenje (uklanjanje raka operacijom) uz uklanjanje dijela okolne normalne kože Kirurško uklanjanje susjednih limfnih čvorova može pratiti uklanjanje tumora. Kasnije se može uzeti koža s drugog dijela tijela i staviti na mjesto s kojeg je uklonjen rak. To se zove presađivanje.
• Kemoterapija (korištenje lijekova za ubijanje stanica raka). Kod kemoterapije se koriste lijekovi koji ubijaju stanice raka. Kemoterapija se može uzimati u obliku tableta, ili se može uvesti u tijelo pomoću igle u venu ili mišić. Kemoterapija se naziva sistemsko liječenje jer lijekovi ulaze u krvni optok, putuju kroz tijelo, i mogu ubiti stanice raka u cijelom tijelu. Ako se melanom pojavio na ruci ili nozi, kemoterapija se može dati tehnikom koja se zove izolirana arterijska perfuzija. Kod te metode, kemoterapijski lijekovi se unose izravno u krvni optok ruke ili noge u kojima je pronađen melanom. To omogućuje da najveći dio lijeka izravno dospije do tumora. Međutim, sama kemoterapija se nije pokazala djelotvornom kod liječenja melanoma. Provode se klinička ispitivanja s ciljem pronalaženja kemoterapijskih lijekova koji su djelotvorni.
• Terapija zračenjem (korištenje visokih doza rendgenskih zraka ili drugih zraka visoke energije za ubijanje stanica raka)
• Biološka terapija (korištenje imunološkog sustava tijela za borbu protiv raka
Liječenje karcinoma bazalnih stanica i karcinoma pločastih stanica se razlikuje ovisno o veličini, dubini i smještaju raka. Karcinom se uklanja jednim od ovih postupaka:
• struganje
• kauterizacija (spaljivanje)
• kirurško uklanjanje, uključujući mikroskopsko brijanje (Mohsova operacija)
• kriokirurgija (smrzavanje)
• zračenje Radioterapija može biti vrlo djelotvorna alternativa kirurgiji kod liječenja karcinoma bazalnih i pločastih stanica na dijelovima lica gdje bi kirurško liječenje moglo ostaviti ožiljak. Također se ponekad koristi kod tumora koji su urasli dublje u kožu. Vrlo mali broj bolesnika s rakom pločastih stanica morat će biti podvrgnut većoj operaciji radi uklanjanja susjednih limfnih čvorova, da bi se vidjelo da li se rak lokalno proširio. Devet od deset bolesnika s karcinomima bazalnih i pločastih stanica u potpunosti se izliječe.
Prevencija
Ultraljubičasto svjetlo je najjače u sredini dana, zato nastojite izbjegavati izlaganje suncu u to doba. Koristite kvalitetna sredstva za zaštitu od sunca, po mogućnosti s faktorom zaštite od sunca najmanje 15. Nanesite sredstvo za zaštitu od sunca barem pola sata prije izlaganja suncu, i često ga ponovno nanosite.
Što je moguće više smanjiti izlaganje suncu. Kad ste na suncu, zaštitite kožu: nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje ili hlače. Ultraljubičasto svjetlo je najjače u sredini dana, zato nastojite izbjegavati izlaganje suncu u to doba. Koristite kvalitetna sredstva za zaštitu od sunca, po mogućnosti s faktorom zaštite od sunca najmanje 15. Nanesite sredstvo za zaštitu od sunca barem pola sata prije izlaganja suncu, i često ga ponovno nanosite. Koristite sredstvo za zaštitu od sunca i zimi. Redovno pregledavajte kožu kako bi otkrili razvoj sumnjivih izraslina ili promjena na postojećim lezijama na koži. Nova izraslina koja se pretvara u čir ili teško zarasta je sumnjiva. Sumnjive promjene na postojećim izraslinama uključuju promjenu boje, veličine, teksture, izgleda i pojavu boli, upale, krvarenja ili svrbeža. Lezija koja je asimetrična, ima nepravilne ili neoštre rubove, ako postoji nekoliko boja na jednoj leziji ili je lezija veća od 6 milimetra u promjeru je sumnjiva.
Američka dermatološka akademija (AAD) i Fondacija za rak kože preporučile su sljedeće korake za izbjegavanje raka kože.
• Što je moguće više smanjite izlaganje suncu u sredini dana - između 10 sati ujutro i 3 poslije podne.
• Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca, najmanje s faktorom SPF-15 (engl. Sun Protection Factor) ili višim koji štiti od UVA i UVB zraka, na sve površine kože koje su izložene suncu.
• Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca svaka dva sata, čak i u oblačnim danima.
• Ponovno ga nanesite nakon plivanja ili znojenja.
• Nosite odjeću koja pokriva tijelo i zasjenjuje lice. Šeširi trebaju zasjenjivati i lice i stražnji dio vrata. Nošenje sunčanih naočala smanjit će količinu zraka koje dolaze do oka filtrirajući čak i do 80 posto zraka, i štiti očne vjeđe kao i leće.
• Izbjegavajte izlaganje UV zračenju od lampi za sunčanje i solarija.
• Zaštitite djecu. Držite ih podalje od prevelikog izlaganja suncu kad je sunce najjače (između 10 sati ujutro i 3 poslije podne), te obilno i često nanosite sredstvo za zaštitu od sunca na djecu od 6 mjeseci i stariju. Ne koristite sredstva za zaštitu od sunca kod djece ispod 6 mjeseci starosti - umjesto toga izuzetno ograničite njihovo izlaganje suncu.
• Zapamtite, pijesak i tlo reflektiraju UV zrake čak i ispod suncobrana. Snijeg čak posebno dobro reflektira UV zrake. Reflektirajuće površine mogu reflektirati čak i do 85 posto štetnih sunčevih zraka.
Komplikacije
• Širenje u duboka tkiva s oštećenjem strukture ili funkcije
• Metastaze tumora na drugim dijelovima tijela
http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/48/Rak-koze.html
Kreme za sunčanje uzrokuju rak kože?
Istraživači s 'Missouri University of Science and Technology' otkrili su da cinkov oksid, uobičajeni sastojak krema za sunčanje koji blokira utjecaj štetnih UV zraka, pod utjecajem sunčevih zraka proizvodi kemijsku reakciju koja može dovesti do oslobađanja nestabilnih molekula poznatih kao slobodni radikali, piše ScienceDaily.
Slobodni se radikali nastoje povezati s drugim molekulama, a u tom procesu mogu oštetiti stanice ili DNK unutar tih stanica, što u konačnici može povećati rizik od raka kože.
Dr. Yinfa Ma, koji je proveo istraživanje, otkrio je i da se oštećenje ljudskih stanica povećava što je dulja izloženost cink oksida suncu. U istraživanju su testirane plućne stanice obuhvaćene cinkovim oksidom. Nakon tri sata izloženosti UV zrakama, odumrla je polovica stanica. Nakon 12 sati, to se povećalo na 90 posto.
'Cinkov oksid može proizvesti slobodne radikale kada je izložen UV zrakama, a ti slobodni radikali mogu ubiti stanice', kaže Ma. Svoja najnovija istraživanja Ma će objaviti u listu Toxicology and Applied Pharmacology.
Istraživanja o utjecaju cinkovog oksida na ljudske stanice još su u ranoj fazi, tako da Ma upozorava ljude da ne donose zaključke o sigurnosti krema za sunčanje na temelju ovoga preliminarnog istraživanja.
'Potrebno je provesti još opsežnih istraživanja', kaže Ma. 'Ovo je samo prvi korak.' U međuvremenu, savjetuje korištenje krema za sunčanje i ograničeno zadržavanje na suncu.
'Još uvijek bih savjetovao ljude da koriste kreme. Kreme za sunčanje još uvijek su bolje nego nikakva zaštita.' (iPress)
http://www.ipress.hr/zdrav-zivot/kreme-za-suncanje-uzrokuju-rak-koze-21789.html
Solarij povećava rizik i od bazocelularnog raka kože
Solariji, koji su već povezani s povećanim rizikom razvoja najopasnijeg raka kože - melanoma, povezani su i s učestalijom pojavom najčešćeg raka kože - bazocelularnog karcinoma kože, pokazalo je znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of American Academy of Dermatology.
Solarij povećava rizik od raka
Solariji, koji su već povezani s povećanim rizikom razvoja najopasnijeg raka kože - melanoma, povezani su i s učestalijom pojavom najčešćeg raka kože - bazocelularnog karcinoma kože, pokazalo je znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of American Academy of Dermatology.
Svjetska zdravstvena organizacija klasificira sunčanje u solariju kao karcinogen za ljude.
Stručnjaci iz škole javnog zdravstva Yale u New Havenu, Connecticut utvrdili su da mlade osobe koje se sunčaju u solariju imaju 69 posto veće izglede za raniju pojavu bazocelularnog raka kože.
"Solarij se iznenađujuće često navodio u našem istraživanju mladih pacijenata s rakom kože, posebno žena što dijelom može objasniti zašto se 70 posto ranije pojave raka bilježi kod žena", kazala je Susan Mayne, jedna od voditeljica istraživanja.
Ranije istraživanje koje je radilo Sveučilište u Minnesoti utvrdilo je povećani rizik razvoja melanoma za 74 posto bez obzira na duljinu i učestalost sunčanja u solariju.
Istraživanje je obuhvatilo 750 pacijenata mlađih od 40 godina i utvrđeno je da je rizik pojave raka rastao s godinama provedenim u sunčanju u solariju kao i da se kod trećine pacijenata s bazocelularnim rakom kože do 40. godine života pojavio taj rak na još najmanje jednom mjestu.
http://www.nacional.hr/clanak/121757/
solarij-povecava-rizik-i-od-bazocelularnog-raka-koze
Uz jedan aspirin na dan rizik od raka kože dvostruko manji
Ljudi koji redovito piju aspirin tijekom dužih vremenskih razdoblja imaji manji rizik melanoma,a taj protuupalni analgetik štiti i od nastanka raka gušterače
Piše:
Oni koji redovito piju aspirin u razdoblju od pet godina imaju više od 40 posto manji rizik razvoja melanoma, otkrilo je istraživanje Sveučilišta Harvard provedeno na 1000 ljudi. Istraživači su otkrili da ljudi koji često uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove poput aspirina znatno rjeđe obolijevaju od raka kože.
- Dobiveni podaci potvrđuju tezu dugotrajnog pijenja aspirina- izjavio je voditelj studij dr. Robert Stern za časopis "Istraživačka dermatologija".
Nedavna je studija pokazala da aspirin kao najpoznatiji analgetik na svijetu također štiti od nastanka raka gušterače.
http://www.24sata.hr/zdravlje/uz-jedan-aspirin-na-dan-rizik-raka-koze-je-dvostruko-manji-225516
JEDI ZDRAVO!
Patlidžan lije
či rak kože
Purpurna namirnica nudi brojne koristi po zdravlje!
S ovim jednostavnim, prirodnim lijekom brojne bi operacije mogle biti spriječene, a zdravlje očuvano.
Ekstrakt patlidžana je fitokemikalija poznata pod imenom solasodine glycoside ili BEC5. Otkrio ga je dr. Bill E. Cham, nakon što je čuo za lijek narodne medicine Australskih farmera. Oni su ga upoznali s pripravkom za rak oka kojim su izliječili stoku i to nakon nanošenja toplog obloga načinjenog od sjemena voćke pod nazivom vražja jabuka, poznate pod latinskim nazivom Solanum linnaeanum. Ova biljka je dio Solanacea obitelji, koja uključuje povrće poput rajčica i patlidžana.
BEC5 djeluje tako da se veže za receptore na površini stanica raka. Nakon što ćelija probavi ekstrakt patlidžana, dolazi do njenog pucanja. Stanica raka je uništena, a njezin sadržaj resorbira tijelo.
BEC5 je pokazao svoju učinkovitosti u liječenju preko 80.000 slučajeva raka kože, sprječavajući operacije. Vrste raka liječene patlidžanom su invazivni i ne-invazivni nemelanomski karcinomi kože. U svakom je pojedinačnom slučaju rak otišao u remisiju i nije se vratio. Zahvaljujući ovoj fitokemikaliji, stanovnici Australije liječe rak kože na ovaj način već desetljećima.
BEC5 djeluje tako da ubija stanice raka bez da šteti drugim zdravim stanicama u ljudskom tijelu. BEC5 se također može koristiti za liječenje aktinske keratoze, kao i pjega na koži uzrokovanih suncem ili starošću.
Aktinska keratoza je mogući prediktor raka kože. Crvene mrlje uzrokovane pretjeranim izlaganjem suncu su sastavljene od abnormalnih stanica koje mogu mutirati u maligne i to u osnovnim ili nižim slojevima kože.
Rožnate stanice karcinoma su još jedan česti oblik raka kože, koji uzrokuje gotovo dvije tisuće smrti godišnje. Ovo tkivo u obliku bradavica ima nepravilan obrub i moguće ga je liječiti ekstraktom patlidžana.
Korišten u obliku kreme tijekom 25 godina za potrebe kliničkih istraživana u Australiji i Velikoj Britaniji, BEC5 je pokazao uspješnost u preko 78 posto slučajeva i to kad se nanosi osam tjedana. Ako se koristi 12 tjedana, krema ima 100 postotni uspjeh u uklanjanju raka, od kojih se niti jedan nije vratio u narednih pet godina.
S ovim jednostavnim, prirodnim lijekom brojne bi operacije mogle biti spriječene, a zdravlje očuvano.
K. Ramić
http://www.ordinacija.hr/zdravi-tanjur/jedi-zdravo/patlidzan-lijeci-rak-koze/
Biljka iz vrta čudotvorno liječi rak kože
Biljke koje rastu u vrtovima pomažu pri liječenju raka kože, tvrde naucnici u novom istraživanju. Sok biljke mlječike može uništiti određene tipove celija raka čim se pojave na koži
Mlječika obično raste pored manje prometnih puteva i šuma, pozitivno djeluje na suzbijanje raka kože, a čarobni sastojak se nalazi u soku te biljke koji uništava celije raka kože. Vjekovima se koristi kao narodni lijek za astmu, bradavice i nekoliko oblika raka. No, po prvi put tim naucnika iz Australije došao je do naucno dokazane činjenice da je sok iz biljke Euphorbia peplus, odnosno vrtne mlječike, ljekovit.Istraživanje je sprovedeno na 36 pacijenata, s ukupno 48 mjesta na koži pogođenih tom bolešću, kojima klasična medicina nije mogla pomoći te im je nekoliko dana zaredom koža premazivana sokom iz biljke. Kako tvrde naucnici, prvi rezultati su bili impresivni jer je čak 41 mjesto zahvaćeno rakom nestalo.
Osim izlječenja, kako tvrde znanstvenici, i koža oboljelih pacijenata je ostala neoštećena i zdrava. Britanski stručnjaci ipak tvrde da se cijelo istraživanje mora ispitati te ne preporučuju ljudima da to pokušavaju sami kod kuće je sok iz biljke može biti štetan za oči i ne smije se stavljati u usta.
Kimberley Carter, članica britanskog dermatološkog udruženja, tvrdi: ‘Testirana grupa je bila vrlo mala, zato će biti vrlo zanimljivo vidjeti kako će se situacija dalje razvijati i što ćemo još otkriti o soku i biljke mlječike.’
http://durmitor.wordpress.com/2011/01/
31/biljka-iz-vrta-cudotvorno-lijeci-rak-koze/
Brokula protiv raka kože
Najčešći rak u ljudi je nemelanomski rak kože, kojega često uzrokuje UV zračenje. Iako je izbjegavanje ovoga zračenja i korištenje zaštitne kreme za sunčanje najbolja prevencija raka, za mnoge ljude šteta je već učinjena. No, pomoći bi mogla prehrana.
Redovita konzumacija mlade brokule mogla bi pomoći u sprječavanju ili usporavanju napredovanja raka kože, tvrdi Albena Dinkova-Kostova sa Sveučilišta John Hopkins, piše portal www.biologija.com.hr.
Brokula, rotkvica i potočarka prilikom procesa probave stvaraju iznimno reaktivni sulforafan, tvar za koju se smatra da potiče sintezu bjelančevina koje štite stanice i čuvaju ih od raka.
Mnoge su istraživačke skupine proučavale učinke sulforafana na različite kronične bolesti i rak prostate, a nedavno je Dinkova-Kostova sa suradnicima proučavala učinke sulforafana u borbi protiv raka kože kada se ta tvar ne nanosi na kožu, nego se unosi hranom. Ekstrahirali su glukorafanin, preteču sulforafana, iz izdanaka brokule te njime svakodnevno hranili miševe koji su ranije bili izloženi UV zračenju dvaput tjedno tijekom 17 tjedana. Broj miševa koji su razvili tumore ili lezije smanjen je za 25 posto, ukupan broj tumora smanjen je za 47 posto, a njihova je veličina smanjena za 70 posto. Analiza urina miševa potvrdila je da je glukorafanin pretvoren u aktivni oblik sulforafan, prenosi www.biologija.com.hr.
"Što je brokula mlađa, okus joj je jači jer sadrži veću koncentraciju sulforafana", pojasnila je Dinkova-Kostova.
I kuhane brokule sadrže glukorafanin koji se pretvara u sulforafanan u probavnom sustavu, no u slučaju sirovih brokula to se događa već tijekom procesa žvakanja.
Ipak, dodaje Dinkova-Kostova, konzumacija prokuhane ili zamrznute pa potom blanširane brokule vjerojatno neće imati pozitivan rezultat jednak onome iz istraživanja jer je glukorafanin topiv u vodi.
Elizabeth Jeffery, profesorica nutricionizma i toksikologije pri Sveučilištu u Illinoisu, kaže kako je ovo "prvi rad koji pokazuje da ekstrakt bogat glukorafaninom smanjuje postotak razvitka raka, čak i bez ranije konverzije u sulforafan".
Otkrića su važna pogotovo zato jer mnogi ljudi uzimaju suplemente brokule koji svi sadrže glukorafanin umjesto sulforafana ili ga uzimaju u obliku cijelih sušenih izdanaka brokule, dodaje Jeffrey.
Dinkova- Kostova se nada kako će razviti zaštitnu strategiju za ljude s visokim rizikom od raka kože, a pogotovo ljude koji su prošli proces donacije organa. U međuvremenu, prehrana bogata zelenilom vjerojatno ne može škoditi, piše
www.biologija.com.hr. (Net.hr)
Grožđe štiti od raka kože
Sastojci kojih ima u grožđu štite telesne ćelije od ultraljubičastog zračenja, glavnog uzročnika raka kože, pokazala je nova studija naučnika iz Španije. Ultraljubičasto zračenje može prouzrokovati rak kože, tako što povećava količinu štetnih molekula u koži. Naučnici sa Univerziteta u Barseloni otkrili su da flavonoidi (antioksidansi rastvorljivi u vodi) iz grožđa mogu sprečiti ovaj proces. Oni smatraju da je ova studija veoma pozitivna, jer se putem nje mogu napraviti preparati za zaštitu kože od sunca. ''Ovo su ohrabrujući rezultati i treba ih razmotriti'',rekla je biohemičarka sa Univerziteta u Barseloni, Marta Kaskante. ''Ovim putem mogu se napraviti novi preparati za zaštitu kože od UV zračenja'', dodala je ona.
http://www.smizle.com/5_life-style/3175_grozdje-stiti-od-raka-koze.html
FOTOGALERIJA
Sve slike su sa interneta
SOLARIJ mene izgleda kao mrtvački kovčeg. Onima koji se za sunčanje na plaži pripremaju svakodnevnim kvarcanjem u solariju, a pogotovo onima koji s kvarcanjem pretjeruju cijele godine bi koristilo kad bi ponekad na sličan način vidjeli solarij..
RAK KOŽE
Naravno, raka kože nažalost ima mnogo oblika i samo mogu ponoviti, čuvajte se..
LUPUS se prvo ukaže na koži i ne smije se sunčati:
Uživajte u ljetu, ali se čuvajte. Natačite se zelenim čajem, jedite zddravo, i uz sebe uvijek imajte aspirin ili andol..
bglavac
irida
edin.kecanovic
