Iako se ideja o gatanju s vremena na vrijeme žestoko napadala, za vrijeme Rimskog carstva čvrsto se vjerovalo da je moguće predskazati budućnost. Svećenici su, primjerice, proučavali utrobu žrtvovanih ovaca ili teladi - tvrdeći da su je bogovi pripremili tako da oni mogu govoriti istinu. Ova metoda, poznata kao haruspicija, dugo je bila najuobičajnija metoda gatanja na starom Mediteranu i Bliskom istoku, a koristili su je i Grci, i Perzijanci i Etruščani. U Italiji su etruščanski svećenici bili “haruspici” sve do konca paganstva u 4. stoljeću.
Organ koji su gatatelji naročito koristili, bila je jetra. Smatrali su je najvitalnijim organom tijela, a njena srebrnasta površina izgledala je - kod netom ubijene životinje - kao “ogledalo” u kome se nazire budućnost.

Korijeni astrologije
U Grčkoj i kasnije u Rimu, astrologija je postepeno zamijenila haruspiciju i tako postala najsire prihvaćeni način proricanja. Vjerovatno je starija od bilo koje poznate religije ili filozofskog sistema. Tragove joj nalazimo već u razdoblju kada je čovjek tek počeo urezivati znakove u stijenu, kost ili drvo. Najraniji poznati horoskop nalazi se na pločici iz vremena Seleukida u Siriji (oko 200. g. pr.n.e.), ali nađene su i prahistorijske kosti na kojima su urezani znakovi koji ukazuju na mjesečeve mijene. Proricanja su se zacijelo vršila za vrijeme prve babilonske dinastije (18-16 st. pr.n.e.)
Počeci astrologije vezuju se za Babilon, gdje je nastao kalendar. U 8. st. pr.n.e. ondje su već postojale knjige o astrologiji, a mnogi autori su za ovu teoriju imali razumjevanje - primjerice Hipokrat, otac medicine.
Rimsko je carstvo bilo prozeto astrologijom: većina careva primala je u službu astrologe, a Tražilo, Tiberijev pouzdanik, bio je među najmoćnijim astrolozima zbog svog velikog uticaja na hirovitog cara. On je to postigao na način koji ga je gotovo koštao života. Tiberiju su, za vrijeme progonstva na otok Rodos (Rodhos), davno prije no što je postao car, dojadila Trazilova neprestana uvjeravanja da će jednoga dana sve biti u redu. Dok su hodali po hridi, zaprijetio je vječito optimističkom astrologu da će ga baciti sa stijene ako mu ne pruži neki konkretan dokaz o dolazećem preokretu sudbine. Trazilo je uperio prst prema jedru na horizontu tvrdeći da ono donosi dobre vijesti. Imao je sreće (ili je veoma tačno proricao), jer je brod odista donio dobre vijesti - poziv Tiberiju u Rim na najviši položaj!

Opasna znanja
Apolonije od Tijane, najveći među vidovnjacima, nametnuo se Vespazijanu kada mu je ispravno prorekao imperatorsku budućnost, a kasnije prorekao i točan sat smrti njegova sina, cara Dominicija. Ovako znanje moglo je biti politički opasno, pa su mnogi carevi zabranili da im se izrade horoskopi - što je svjedočanstvo snage njihova vjerovanja u astrologiju. No, običnim su ljudima astrolozi pomagali kod svakodnevnih problema - što su činili do kraja 17. stoljeća.
Izgleda da su druidi u Britaniji i kod Gala također bili astrolozi - ili tako barem proizlazi iz malobrojnih izvora. Postojeći fragmenti monumentalnog kalendarskog natpisa iz Kolinjia (Coligny), u središnjoj Francuskoj, svjedoče o tome da su Gali znali za kalendar, ali se to znanje izgubilo kada su Rimljani potisnuli druide.
Među povjesničarima je došlo do rasprave o tome da li su pravila pomoću kojih astrolog tumači horoskop - ili kartu koja pokazuje položaj Sunca, Mjeseca i planeta u određenom trenutku - nastala kao rezultat promatranja ili su bila rezultat sve složenijeg sistema simbola. Što god da je istina, najuspješniji astrolozi - iako su često modificirali stare teorije i ponekad proizveli vlastite - nikad se nisu pozivali na nagađanja ili na Boga, nego su se služili korpusom znanja koje je bilo dostupno i ispitano - i koje su osavremenili nakon otkrića “modernih” planeta.
Govorilo se da je širenje krsćanstva zadalo udarac proricanju; ali to nije tačno - loši prijevodi Biblije krivotvorili su dokaze protiv astrologije. Sa Novim zavjetom dolazimo do osobe koju neki smatraju najvećim prorokom svih vremena - samog Krista, ćiju je povijest prije njegova rođenja prorekao Josipov sin.
Isus (Isai a.s.) ne samo da je imao vrlo jake psihičke moći, nego je i sam bio gatatelj (on je prorekao vlastito zarobljavanje i pogubljenje, kao i uništenje Jeruzalema). I rani crkveni oci su ponekad odobravali gatanje - mučenik Justin je oko 150. g.n.e. izjavio da su poganske proročice, sibile, “govorile o mnogim velikim stvarima pravedno i istinito”.
Čini se da je Crkva usprotivila gatanju tek kada su se još uvijek velike moći prorocčišta počele pojavljivati kao alternativni izvori božanskog znanja kršćanskoj crkvi i njenim učenjima. No, članovi crkve su se još uvijek bavili proricanjem - i nekim još čudnijim stvarima, kao kada je milanski biskup sv. Ambrozije pred svojom zapanjenom zajednicom pao u trans koji je trajao četiri sata. Kasnije je objasnio da je bio na sprovodu sv. Martina u Francuskoj (koji se u tom času zaista održavao u 450 milja udaljenom mjestu)!
Veliki teolog, sv. Augustin (354-430) žestoko je odbacivao astrologiju, ali se složio da snovi mogu pružiti - korisne informacije!

Nevjerovatni Nostradamus
Ponekad neka imena, prije zbog same ličnosti nego njenog talenta, odskaču sa stranica svake povijesti okultnog ili paranormalnog. Francuski vidovnjak Nostradamus (1503-1566) jos uvijek posjeduje moć da nas zainteresira - bez obzira na to kako se gleda na njegova proročanstva, on je bio izuzetan i veoma uticajan prorok!
Roden je 1503. u St. Remiju (Francuska) i bio je liječnik. Proučavao je astrologiju i izdao nekoliko almanaha, ali nijedan nije ostao sačuvan. Godine 1555. počeo je objavljivati proročanstva u stihovima - katrenima - koja će se, obistiniti tokom sljedećih stoljeća. Njegova slava odvela ga je, kao astrologa i mudraca, na kraljevski dvor Henrika II, a narasla je kada je predvidio Henrikovu smrt 1559. godine!
Kritičari izražavaju mišljenje da su Nostradamusove riječi tako nerazumljive, njegovi stihovi tako nejasni, da se u njima nalaze dijelovi koji se mogu odnositi na gotovo svaku ljudsku situaciju. Medutim, ne može se poreći da on često pogađa - primjerice kada tačno proriče godinu u kojoj ce izbiti revolucija u Francuskoj ili kada ce pogubiti Luja XVI i Mariju Antoanetu. Čini se da se drugi katreni odnose na događaje kao što su veliki požar u Londonu, pad engleskog kralja Carlsa I (Charles), te uspon Napoleona i Hitlera.
Nagađa se kako je Nostradamus stvarao svoje proročke stihove; on se nije koristio astrologijom da bi stvorio svoja proročanstva. Pretpostavlja se da se služio vidovitošću, istim načinom kao i engleski glumac dr. Dzon Di (John Dee), koji je živio od 1527 do 1608. godine.

Čarobne moći
Dr. Dzon Di bio je dvorski astrolog. Bio je od prilične koristi Kraljici Elizabeti I, ali je bio i svestran: sagradio je jednu od najboljih biblioteka Europe, bio je geograf i savjetnik mnogih svjetskih putnika, istrazivača i pustolova. Bio je dobar matematičar i astronom. Vjerovao je da su tajna znanja dostupna onima koji znaju iskoristiti “sesto ćulo”. Di je proučavao kabalu, židovsku čarobnjaćku teoriju koja se bavila alkemijom - pretvaranjem neplemenite kovine u zlato ili pronalaženjem Eliksira života. Nju su prihvatili mnogi filozofi, osobito Paracelsus (1493-1541), koji je radio i na tumačenju snova i proricanju budućih dogadaja - “pomoću čarobne moći predođbe”!
Ovu je moć dr. Di pokušao zadobiti koristeći različita sredstva, kao što je bilo njegovo “čarobno ogledalo” ili razni kristali preko kojih je mogao stupiti u vezu s Urijelom, duhom svjetlosti, i nekim drugim duhovnim bćima. Pripisuje mu se proricanje smrti Meri Tjudor (Mary Tudor) 1558., pogubljenje kraljice skota 1587. i poraz španjolske armade naredne godine!
Pojavom doba razuma u 17. stoljeću, interes za astrologiju je opao, barem u obrazovanim krugovima. Međutim, astrologija je uvijek imala svoje pristaše, a statistička istraživanja francuskog autora Misela Zakulina (Michel Gauquelin), pribavila su nove dokaze u korist astrologije. Zakulin je analizirao datume rođenja više hiljada ispitanika, i otkrio je statistički značajan odnos između planeta u usponu u ćasu rođenja ispitanika i njihovih mogućih izbora zanimanja. Slične rezultate dobili su u SAD-u, Kuper (Cooper) i Smiters (Smithers) sa Sveučilista Bradford.

www.bosnić.com