Stoljećima su ljudi priznavali moć sreće i radili sve što je bilo u njihovoj moći kako bi je se domogli. Uzmite, na primjer, kucanje u drvo, za koje se misli da potječe iz poganskih rituala čiji je cilj bio izmamititi pomoć od moćnih bogova drveća. To još i danas činimo, iako malo tko od nas, ako uopće itko, obožava bogove drveća. Pa zašto onda prenosimo ta i ostala praznovjerja iz naraštaja u naraštaj? Odgovor leži u moći sreće.
 
Živite čaroban život
Da bi znanstveno istražili zašto su neki ljudi neprekidno sretni a drugi nisu, u nacionalnom sam časopisu objavio poziv da mi se jave dobrovoljci obje vrste ljudi. Javilo se četiristotinjak muškaraca i žena u dobi od 18 do 84 godine.
Tijekom jednog desetljeća intervjuirao sam te dobrovoljce, zamolio ih da ispune dnevnike, upitnike o osobnosti i testove inteligencije, i pozvao ih u svoj laboratorij za pokuse. Sretni ljudi, otkrio sam, dođu do toga preko nekih osnovnih načela: iskorištavaju prilike koje im se pružaju, kroz pozitivna očekivanja stvaraju proročanstva koja ih ispunjavaju i zauzimaju optimističan stav koji odbacuje lošu sreću.

Otvorite svoj um
Razmotrite mogućnosti koje se pružaju; sretni ljudi imaju ih redovito - nesretni ih nemaju. Da odredim zašto je to tako, dao sam sretnim i nesretnim ljudima novine i zamolio ih da mi kažu koliko je fotografija u njima. U prosjeku, nesretni ljudi proveli su oko dvije minute u traženju; sretni ljudi - nekoliko sekunda. Zašto? Zato što je na drugoj novinskoj stranici velikim slovima bila ispisana poruka: „Prestani brojiti: u ovim novinama su 43 fotografije.“ Sretni ljudi su prepoznali poruku.

Nesretni nisu. Stavio sam drugi naslov u sredinu novina: „Prestani brojiti, reci osobi koja obavlja pokus da si ovo vidio i zaradi 160 eura.“ I opet su nesretni ljudi to propustili. Pouka: nesretni ljudi propuštaju dobre prilike zato što su prezaposleni traženjem nečega drugoga. Sretni ljudi vide što je tu umjesto da samo primjećuju ono što traže. To je samo dio priče. Mnogi od mojih sretnih ispitanika silno su se trudili svoje živote učiniti raznolikima. Prije važnih odluka, jedan od njih promijenio bi svoj put do posla.

Drugi je opisao način na koji sreće ljude. Primijetio je da na zabavama obično priča s istim tipom osoba. Da bi to promijenio, pomislio je na boju i onda je razgovarao samo s gostima koji su nosili tu boju: žene u crvenom, na primjer, ili muškarci u crnom. Funkcionira li ta tehnika? Pa, zamislite da živite nasred voćnjaka s jabukama. Svaki dan morate skupiti košaru jabuka. Isprva neće biti važno kamo gledate budući da će cijeli voćnjak biti pun jabuka. S vremenom će postati sve teže naći jabuke na mjestima koja ste ranije posjetili. Krenete li svaki put u nove dijelove voćnjaka, vjerojatnost da nađete jabuke znatno će se povećati. Isto tako je i sa srećom.

Razmišljajte pozitivno
Još jedno važno načelo bilo je vezano uz način na koji se sretni i nesretni odnose prema nesreći. Zamislite da predstavljate svoju zemlju na Olimpijskim igrama. Natječete se, dobri ste i osvojite brončanu medalju. Sada zamislite druge Olimpijske igre. Sada ste još bolji, i osvojite srebrnu medalju. Što mislite koliko ćete biti sretni?

Većina nas misli da bismo bili sretniji nakon što smo osvojili srebrnu medalju. Ali istraživanja pokazuju da su atletičari s osvojenom  brončanom medaljom ustvari bili sretniji. To je zbog toga što dobitnici srebrne medalje razmišljaju što bi bilo da su bili samo malčice bolji: mogli su imati zlatnu medalju u rukama. Suprotno tome, osvajači brončane medalje misle što bi bilo da su bili samo malčice gori - ne bi dobili ništa. Psiholozi to nazivaju sposobnost zamišljanja što se moglo a ne što se doista dogodilo - razmišljanje „suprotno od činjenica“.

Da bismo ustanovili koriste li sretni ljudi razmišljanje suprotno od činjenica kako bi ublažili učinak neuspjeha, zamolio sam svoje ispitanike da zamisle da su u banci. Iznenada naoružani razbojnik ulazi i ispaljuje hitac koji ih pogađa u ruku. Nesretni bi ljudi obično izjavili da sigurno nemaju sreće ako su se našli u banci baš za vrijeme pljačke, dok sretni misle kako je moglo biti i gore: „Mogao sam dobiti metak u glavu.“ Takvo razmišljanje pomaže ljudima da se osjećaju bolje, da njihova očekivanja ostanu i dalje visoka, a tako se također povećava i mogućnost da i dalje žive sretno.

Naučite biti sretni
Naposljetku sam napravio niz pokusa ispitujući mogu li misli i ponašanje utjecati na sreću. Prvo sam organizirao susrete jedan na jedan, tijekom kojih su ispitanici ispunjavali upitnike koji su mjerili njihovu sreću i zadovoljstvo u šest ključnih područja njihova života.

Zatim sam istaknuo najvažnije učinke sreće i opisao tehnike za pomoć ispitanicima da reagiraju poput sretnih ljudi. Primjerice, učili su kako otvorenije prihvaćati prilike koje im se pružaju, kako razbiti rutinu te kako se nositi s lošom srećom zamišljajući da stvari mogu biti i gore. Zamolio sam ih da u sljedećih mjesec dana provedu određene vježbe i da mi se nakon toga jave. Rezultati su bili zapanjujući: njih 80 posto bili su sretniji i zadovoljniji sa svojim životima - i imali su više sreće.

Jedna nesretna ispitanica rekla je da je njezina loša sreća, nakon što je promijenila svoj stav - razmišljala je pozitivno, a ne negativno --- jednostavno nestala. Jednog dana otišla je u kupovinu i naletjela na haljinu koja joj se sviđa, ali ju nije kupila. Za tjedan dana, kada se vratila u trgovinu, više je nije bilo. Umjesto da ode razočarana, okrenula se oko sebe i našla bolju haljinu - za manje novca. Situacije poput ove učinili su je puno sretnijom osobom. Njezino iskustvo pokazuje kako misli i ponašanje utječu na sreću i nesreću koja nas prati u životu. To zapravo dokazuje da je učinkovit način iskorištavanja moći sreće, koliko god nam se činio kao nešto nedostižno, dostupan svima.

Preuzeto iz Reader's Digest Hrvatska