Prve supermasivne crne rupe u svemiru formirane su kratko nakon Velikog praska, zaključci su međunarodne znanstvene grupe koju je vodio profesor teorijske fizike Lucio Mayer sa Sveučilišta Zürich. U svom članku u časopisu Nature piše da su supermasivne crne rupe nastale sudaranjem galaksija prije 13 milijardi godina. Novi zaključci trebali bi pomoći u razumijevanju porijekla gravitacije i kozmoloških struktura.
Više od dva desetljeća znanstvenici su pretpostavljali da galaksije rastu po hijerarhiji, tj. da početnu manju masu vuče gravitacija te da se veći sustavi formiraju malo pomalo. No, na Sveučilištu Zürich ovu su pretpostavku izokrenuli.
"Naši rezultati pokazuju da su ogromni sustavi, poput galaksija i velikih crnih rupa, nastali brže. Ovaj paradoks se ipak može objasniti. Normalna materija od koje se sastoji vidljivi dio galaksije i supermasivnih crnih rupa urušava se jače nego crna tvar. Ovo omogućava nehijerarhijsku formaciju galaksija i crnih rupa", kaže Mayer.
Ovi su zaključci vrlo bitni za kozmologiju jer se preispituje pretpostavka da su karakteristike galaksije i masa crne rupe povezni. U Mayerovom modelu crne rupe rastu brže nego galaksija. To bi moglo značiti da crne rupe nisu određene rastom galaksije. Zapravo, daleko je vjerojatnije da su galaksije određene rastom crne rupe, navodi se.
Svemir je star oko 14 milijardi godina, a u središtu svake galaksije postoji jedna supermasivna crna rupa, od kojih neke imaju masu milijardama puta veću od Sunca i čija je gravitacijska sila toliko snažna da joj ni svjetlost ne može pobjeći. Nedavno su znanstvenici otkrili da su galaksije nastale daleko ranije – u prvih milijardu godina.
Velike galaksije i supermasivne crne rupe formiraju se brzo, a sto puta manje galaksije, poput Mliječne staze, sporije.