Zahvaljujući svojoj neobičnoj modro plavoj boji i težini od 45.52 karata, legendarni dijamant Houp, jedinstven je primjerak u svijetu. Osim ljepotom, ovaj dragulj već stoljećima plijeni pažnju svojom fascinantnom istorijom i vjerovanjem da donosi nesreću svakome ko ga nosi,pa čak i onome ko ga samo dotakne. Zato mnogi kažu da bi Houpeovom dijamantu, bolje pristajalo ime "dijamant smrti" !!!Vjeruje se da potiče iz Golconda iz Indije, a sa svojih 112.5 karata, koliko je u početku težio, smatra se je jednim od najvećih i najvrijednijih ikad pronađenih dragulja u svijetu.Prema legendi, dijamant je ukraden sa statue hinduske boginje Site, supruge boga Rame, na kojoj je predstavljao oko i od tada je proklet svako ko dođe u direktni dodir s njim.
POHLEPNI SVEŠTENIK
Ukradeno "oko", lopov (sveštenik iz hrama) je prodao francuskom trgovcu Jeanu Baptisteu Tavernieru i ubrzo potom za svoje zlodjelo biva kažnjen svirepom smrću.Sveštenik je bio, navodno, prvi u nizu onih koji su stradali, jer su htjeli posjedovati nešto što im ne pripada.Godine, 1668. plavi dijamant, kao i još 14 većih i nekoliko manjih primjeraka dragog kamenja, Tavernier je prodao francuskom kralju Louisu XIV. Nije dugo vremena trebaloda i ovaj trgovac na vlastitoj koži osjeti "prokletstvo dijamanta". Sretan što je uspio "dobro naplatiti"dragulje iz Indije, ponovo se uputio u ovu zemlju, ne sluteći da ga tamo čeka smrt. Dok se njegov mali karavan kroz džunglu polako kretao prema odredištu,napali su ga divlji psi. Tevernierov život je okončan čeljustima ovih izglednjelih zvijeri. Za to vrijeme kralj Louis XIV je svoj dijamant dao izbrusiti u obliku srca koje je težilo 67 karata i nazvao ga je "Plavi dijamant kraljevske krune" ili "Francusko plavetnilo". Nakon toga, "prokletstvo" je još jednom pokazalo svoje lice,kralj je u kratkom periodu ostao bez sina, brata, unuka i unukove žene. Kralj Louis XVI iMaria Antoinette, osobe čije je vratove također krasila ogrlica sa ukletim dijamantom,izgubili su živote 1793. godine, pod giljotinom.
NOVI IDENTITET
Nakon njihovog smaknuća, plavi dijamant je ukraden i o njemu se dugo vremena ništa nije znalo. Postoje zapisi da je dospio u ruke holandskog rezbara dijamanata Wilhema Falsa koji ga je izbrusio na veličinu od 45.52 karata, kako bi sakrio njegov identitet i porijeklo. Ljepota i sjaj modrog dijamanta opčinili su i Falsovog sina Hendricka, pa ga je ovaj na kraju ukrao od oca. Wilhem nije mogao prežaliti gubitak i "umro je od tuge", da bi Hendrick potom, osjetivši krivicu zbog očeve smrti, počinio samoubistvo. Dijamantu se ponovo gubi svaki trag.Godine, 1830. u Londonu se pojavio predivan, tamnomodri, ovalni dijamant. Stručnjaci su se složili da je to po svim karakteristikama dugo traženo "Francusko plavetnilo".Njegov novi vlasnik, nakon kralja Georga IV koji je umro u siromaštvu, postao je bogati engleski bankar Henry Philip Hope, po kome je dijamant dobio svoje današnje ime - nada
Nažalost, novo ime nije uništilo prokletstvo i lord Franci Hope, bankarov rođak koji je naslijedio dijamant, slučajno je pogođen u uličnoj pucnjavi. Posljedica ranjavanja bila je amputacija noge. No, to nije sve - lord Franci je ubrzo izgubio svoje bogatstvo i 1902.godine, prodaje dragulj kako bi preživio.
CARTIEROV KAMEN
Nakon toga Houp je promijenio još mnogo vlasnika (i svima je donio nesreću) da bi1912. godine, dospio u ruke pariškog draguljara Pierra Cartiera. Prve osobe kojima je ponudio skupocijenu robu, bili su američki bogataški par Evelyn Walsh McLean i njen suprug Ned McLean,čiji je otac bio vlasnik novina "The Washington Post". Oni su bili vjerne Cartierove mušterije. Samo nekoliko dana ranije, za 120.000 dolara, u istoj radnji kupili su još jedan poznati dijamant - Zvijezdu istoka.Čim im je Cartier javio da ima još jedan zanimljiv kamen za njih, požurili su ga vidjeti.Dijamant im se veoma dopao, Evelyn nije smetala ni njegova zlokobna istorija - smatrala je da ono što drugima donosi nesreću, njoj će donijeti suprotno od toga. Ali, imali su malu zamjerku, okvir dijamanta je bio "suviše ružan za njihov profinjeni ukus".S obzirom na legendu, Cartier je bio svjestan da će mu biti teško pronaći nove mušterije.Bacio se na posao i Houp je ubrzo postao privjesak optočen sitnim dijamantima, na lančiću načinjenom također od dijamanata. Evelyn je bila oduševljena ! Kupila ga je za184.000 dolara pod uslovom "da će ga ukoliko se tokom sledećih šest mjeseci u njenoj porodici desi smrtni slučaj, vratiti draguljaru i zamijeniti nakitom u istoj vrijednosti".
POČETAK TRAGEDIJE
Ipak, ni ovoj, naizgled modernoj dami, nije nedostajalo praznovjerja - odnijela je dijamant svešteniku na blagoslov. Ono što se dogodilo tog dana, Evelyn, na žalost,nije shvatila kao upozorenje."Bio je lijep, sunčan dan kada smo krenuli prema crkvi. Vozili smo se deset minuta i odjednom je nebo postalo crno od oblaka. Ušli smo u crkvu, sveštenik je blagoslovio dijamant nakon čega je munja pogodila drvo s druge strane ulice, koje se potom uz tresak srušilo. Moja sluškinja se istog trena onesvijestila. Mislila je da nas stiže Božija kazna. Kada smo nakon nekog vremena izašle vani, sunce je sijalo kao da se ništa nije desilo", pričala je kasnije Evelyn.Uprkos blagoslovu, Evelyn je pratila nesreća. Prvo je umrla njena svekrva, a zatim i otac.Njen najstariji sin, nakon čijeg rođenja je kupljen Houp, poginuo je u automobilskoj nesreći u desetoj godini života. Ned, skrhan tugom za izgubljenim djetetom, počeo se opijati da bi se na kraju ovaj bračni par razveo. Evilyna kćerka je umrla u 25. godini od prevelikedoze tableta za spavanje. Godinu dana kasnije (1946) od upale pluća umire i Evelyn.
NESRETNI POŠTAR
Dvije godine kasnije, porodica McLena je ovaj dragulj zajedno sa ostalim nakitom prodala draguljaru Harryu Winstonu da bi platila poreze. Winston je nakon osam godina odlučio dijamant Houp pokloniti muzeju Smithsonian. Poslao ga je poštom, kao što uvijek šalje dragulje. Jamess Todd, poštar koji je dijamant donio u muzej, ubrzo nakon isporuke je slomio nogu prelazeći prugu, potom izgubio i ženu, te doživio saobraćajnu nesreću. Tom prilikom ispao je iz auta i povrijedio se, dok se njegov pas ugušio vlastitom ogrlicom.Dijamant Houp i danas je dio vrijedne postavke muzeja u Washingtonu, uprkos činjenici da su u ovu instituciju pristigla brojna protestna pisma - mnogi misle da će ovaj dijamant donijeti nesreću američkom narodu, koji je sada njegov vlasnik.
Izvod: Misterije, Neobjašnjivi Fenomeni - Knjiga III