Kako su povezani melatonin, pinealna žlijezda i naše „treće oko“? U kakvoj je vezi jedan „melatoninski krug u žitu” s našim današnjim svijetom?

Ako ste ikada radili noćne smjene, ili ste imali problema sa spavanjem, možda ste kasnije, da biste lakše zaspali, uzimali dodatke (suplemente) s melatoninom. Međutim, možda ne znate da melatonin, hormon kojega dok spavate proizvodi pinealna žlijezda, jeste jedan od najsnažnijih poznatih antioksidanata i tvari koje sprečavaju starenje.

Pinealna žlijezda (zvana i pinealnim tjelešcem, cerebralnom epifizom, epifizom ili „trećim okom”) malena je endokrina žlijezda u mozgu kralježnjaka. Ona stvara melatonin, hormon koji utječe na podešavanje obrazaca budnog stanja/sna i fotoperiodičkih (sezonskih) funkcija.

Tu žlijezdu, koja upravlja raznim bioritmovima tijela, aktivira svjetlo. Ona djeluje u skladu s hipotalamičnom žlijezdom, koja pak upravlja glađu, žeđu, seksualnom željom i biološkim satom, a on određuje naš proces starenja.

Retinalni sat stvara, odnosno potiče stvaranje melatonina. Istraživači sada traže točnu lokaciju ovog sata, u ljudskom oku, s nadom da će ga pronaći. Još nitko ne zna kakva je svrha tog zasebnog ‘sata’, niti u kakvoj je vezi sa suprakijazmatskom jezgrom (jednim dijelom hipotalamusa). Inače, kada nastupi pubertet, proizvodnja melatonina se smanjuje.

„Pinealna žlijezda luči melatonin tijekom razdoblja opuštanja, poput zdravog sna, ili tijekom vizualizacije.“

Budući da smo stvoreni pomoću elektromagnetske energije – i reagiramo na elektromagnetske podražaje oko nas – isto to čini i pinealna žlijezda.

Važnost spavanja u tami

Ova malena žlijezda često se naziva našim „trećim okom” jer njene stanice imaju osebujne značajke štapićastih, fotosenzitivnih stanica kakve se nalaze u čovjekovoj mrežnici, a optički živci koji se protežu od naših očiju također dopiru do pinealne žlijezde. Pinealnoj žlijezdi to omogućuje da detektira svjetlost ili odsutnost svjetlosti, a stvarati melatonin počinje kada detektira da u naše oči ne ulazi svjetlo. No, da bi melatonin zaista mogla napraviti, moraju postojati odgovarajuće razine serotonina koji će se pretvoriti u melatonin. Serotonin je neurotransmiter koji čini da se osjećamo sretni i da budemo u dobrom raspoloženju. Proizvodi ga pinealna žlijezda kada sunčevo svjetlo ulazi u naše oči i kad imamo dovoljne razine vitamina B6 i prethodnika melatonina, neurotransmitera triptofana.

„Prema tome, važno je da se tijekom dana u dovoljnoj mjeri izlažemo suncu, ali bez sunčanih naočala, kako bi se noću proizvele odgovarajuće količine melatonina i kako bismo se, između ostalog, dobro naspavali.“

Sunčeva svjetlost drži vas sretnim tijekom dana, a tama vam pomaže da tijekom noći spavate kao beba. Jer najveće količine našeg vlastitog melatonina, kojeg proizvodi pinealna žlijezda, nastaju dok spavamo u sobi dobro zaštićenoj od svjetlosti, dakle u što većoj tami; dok u sobi u kojoj ne vlada potpuna tama, gdje dopire, recimo, ulično svjetlo ili farovi vozila u prolazu, količina proizvedenog melatonina ipak bude manja.

Melatonin i jedan krug u žitu

 

Slike iznad: Krug u žitu koji se pojavio 23. srpnja 2011. kod Roundwaya prikazuje kemijsku strukturu melatonina. Što bi ta poruka u žitu mogla značiti te u kakvoj je vezi s melatoninom? Možda tvorci krugova u žitu misle da bismo svi mi na Zemlji trebali razmisliti o prirodnim ciklusima izmjene dana i noći i važosti melatonina za naše zdravlje?

Melatonin ima istu osnovnu molekularnu strukturu indola kao i molekula LSD-a. Uopće nije teško zamisliti kako se ta tvar može preobraziti u nekakav psihodelični materijal. Dosad, međutim, injekcije melatonina nisu proizvele nikakva izmijenjena mentalna stanja u ljudi.

Da, moguće je da ‘vanjski’ melatonin nema takvo djelovanje, no možda je stanje s našim vlastitim melatoninom nešto drugačije. Jer, adepti iz drevnih civilizacija, kao i današnji istraživači ezoterije, govore o pinealnoj žlijezdi kao o svojevrsnom „zvjezdanom portalu”, kao o našoj poveznici s višim, duhovnim svjetovima. Zato je izuzetno važno da to naše, u mnogih ljudi okoštalo „treće oko” dekalcificiramo tj. da ga ‘očistimo’ gledajući u sunce, prirodnom prehranom, postom i drugim metodama. Jer ono je u ovom zagađenom svijetu napadnuto sa svih strana: fluorom u vodi, kemijskim aditivima u hrani, lošim zrakom i ispušnim plinovima automobila itd.

Novija istraživanja sugeriraju da, na ovoj prizemnoj ravni, ravnomjerna opskrba melatoninom – najbolje onim prirodnim, stvorenim u vlastitom tijelu – štiti tijelo od većine bolesti, kao što su npr. razne vrste raka: rak dojke i ostali karcinomi. Također je ustanovljeno da izlučivanju melatonina uvelike pomaže i meditacija.

Izvor: Nexus Svjetlost