Različita istraživanja vode do jednog zaključka: Mars sada prolazi kroz ledeno doba, vjerojatno slično Iedenim dobima koja su periodično

pogađala Zemlju. Danas se smatra da su Iedena doba na Zemlji, koja su se pripisivala brojnim faktorima, proizlazila iz tri osnovne pojave vezane uz kruženje Zemlje oko Sunca. Prva je konfiguracija samog kruženja: zaključeno je kako se oblik orbite mijenja od kružnog prema eliptičnom, u ciklusima od otprilike stotinu tisuća godina. Zbog toga se Zemlja ponekad nalazi bliže Suncu, a ponekad je udaljena od njega. Na Zemlji postoje godišnja doba jer os Zemlje nije postavljena okomito na ravninu svog kruženja (ekliptiku) već je nagnuta, uslijed čega je sjevema polutka pod jačim utjecajem Sunca tijekom (sjevemog) Ijeta, a južna polutka u zimi, i obmuto (Slika 73). Međutim, taj nagib, koji danas iznosi oko 23,5 stupnja nije stabilan, jer poput broad koji se okreće, Zemlja mijenja svoj nagib za otprilike tri stupnja više ili manje, u ciklusima koji traju otprilike 41 000 godina. Što je nagib veći, to su izraženije krajnosti zime i ljeta, mijenjaju se tokovi zraka i vode i pojačavaju klimatske promjene pod

nazivom «Iedena doba» ili «međuledena» topla razdoblja. Treći pomoćni element je ciklus Zemljine nepostojanosti koja nastaje

uslijed rotacije, a pritom njena os na nebu stvara zamišljeni krug. Ta se pojava naziva precesijom ekvinocija i jedan njen ciklus

traje otprilike 26.000 godina. Ova tri ciklusa isto tako djeluju i na Marsu, samo što su njegova putanja oko Sunca i diferencijal

nagiba veći, pa uslijed toga nastaju veće krajnosti u izmjenjivanju klime. Spomenuli smo da trajanje ciklusa na Marsu iznosi

otprilike 50.000 godina, iako se isto tako spominju i kraći i dulji ciklusi. Kada na Marsu ponovno nastupi sljedeće toplo razdoblje,

međuledeno doba, planet će doslovno biti preplavljen vodom, godišnja doba na njemu neće biti tako oštra, a atmosfera neće biti

Zemljanima toliko strana kao što je danas. Kada je na Marsu vladalo posljednje «međuledeno» doba? To nije moglo biti tako

davno, jer bi inače pješčane oluje na Marsu izbrisale mnogo više, a vjerojatno i većinu dokaza s njegove pollršine o postojanju

nekadašnjih riječnih tokova, oceanskih obala i jezera, a u atmosferi Marsa ne bi bilo toliko mnogo vodene pare koliko je danas

moguće naći. «Na crvenom planetu je tekuće vode vjerojatno bilo još relativno nedavno, geološki govoreći», kaže Harold Masursky iz Američkih Geoloških Istraživanja. Neki stručnjaci smatraju da se posljednja promjena dogodila prije deset tisuća godina.

Stručnjaci koji planiraju spuštanje i dulje boravke na Marsu ne misle da bi se klima mogla promijeniti i vratiti u međuledeno

doba u sljedeća dva desetljeća, međutim, smatraju kako su osnovni uvjeti za život i opstanak na Marsu dostupni.