povodom valentinova

MISLI O LJUBAVI



Ako istinski volim nekog čovjeka, volim sve ljude, volim svijet, volim život. Fromm



Ako pretpostaviš čovjeka kao čovjeka, a njegov odnos prema svijetu kao ljudski odnos, onda možeš ljubav zamijeniti samo za ljubav, povjerenje samo za povjerenje. Ako ti voliš a ne izazivaš suprotnu ljubav, onda kroz životno očitovanje kao čovjek koji voli ne postaneš voljeni čovjek, onda je tvoja ljubav nemoćna, ona je nesreća. Marx



Autoritanost izvire iz stroge porodice, uz naglašenu poslušnost. Što autoritet odluči, to je ispravno, a moralno je do kraja pitanje poslušnosti. Takva osoba i od drugih očekuje strogu disciplinu, jer ljudske odnose više vidi u izrazu moći nego ljubavi. Ona želi položaj i moć nad ljudima, a ne ljubav.



Bez poštovanja nema istinske ljubavi. Kant



Čovjek voli ono oko čega se trudi i trudi se oko onoga što voli. Fromm



Dostojanstvo i čovjekova moć, istinsko ljudsko ja, koja je tisućljećima izrastala iz njega samoga i nadahnjivala nove i nove gereracije, ljudska sreća i ljubav, koju je ostvarivao kroz suradnju i solidarnost sa svojim najbližim, rastače se i neumitno iščezava.



Ima onih koji su stvoreni da žive, i onih koji su stvoreni da vole. Camus



Jadna je ljubav, koju mašta ne prati. Graf



Jadna je ona ljubav kojoj mašta prestaje biti drugarica.



Jer, vidiš, sve te više volim svakog dana, svakog jutra, danas više nego jučer, a mnogo manje nego sutra.



Kad bi bilo dovoljno samo voljeti, stvari bi bile isuviše jednostavne. Camus



Kad čovjek nema što voli, treba voljeti ono što ima. Bussy-Rabutin



Kad se voli, priroda prestaje biti tajnom. Chambly



Kad se zapostavlja duhovna kultura, kultura unutrašnjeg čovjeka, tada sebičnost ostaje dominantna moć u čovjeku, a sustav sebičnosti odgovara toj orijentaciji bolje od sustava ljubavi za svoje bližnje.



Kada se rađa smrt ljubavi? Tada kada se partneri prestaju truditi da budu privlačni i da pobuđuju ljubav, pa stoga postaju dosadni i zbog toga njihova ljepota nestaje. Brak se počinje pretvarati u prijateljsko vlasništvo, u korporaciju u kojoj se dva egoizma stapaju u jedan: egoizam obitelji. Više ljubavi ili ljubavnika odnosno ljubavnica, umjesto jedne osobe, ne rješava problem sposobnosti voljenja.



Kako? ljubav bi trebala biti nešto nesebično?



Karakteristika ljubavi su aktivnost a ne strast, briga, odgovornost, respekt i znanje. Fromm



Kažu da se ljubav i vjernost veoma rijetko susreću, a ako se i sretnu, ne mogu se lako prepoznati. Natsagdorz



Koje su to sile što drže na okupu te male zvijezde na nebu i te velike ljude na Zemlji? Ljubav i samopoštovanje! K.Š.



Koliko više žrtvuješ svoje ja, toliko je jača i istinitija tvoja ljubav.



Ljubav ima suza i može suze razumijeti.



Ljubav je interpersonalni odnos, najtemeljitija strast, to je sila koja povezuje ljudsku vrstu. Neuspjeh da se ono postigne dovodi do ludila, do uništenja - sama se be ili drugih. Bez ljubavi ljudski rod ne bi mogao opstati ni jedan dan. Fromm



Ljubav je izraz nečije moći da voli, a voljeti nekoga aktualizacija je i koncentracija moći u odnosu na jednu osobu. Nije istina, kao što bi to htjela ideja romantične ljubavi, da postoji samo jedna osoba u svijetu koju netko može voljeti i da je velika sreća nečijeg života da nađe tu osobu. Fromm



Ljubav je najbogatija kad je sve dala. Guztkow



Ljubav je nijema, i samo poezija može govoriti u njeno ime. Novalis



Ljubav je osjećanje lišeno mržnje i gađenja. Svako ljudsko biće posjeduje sposobnost da voli, ali je njezino ostvarenje jedno od najvećih dostignuća. Fromm



Ljubav je poezija razuma.



Ljubav je punoća čovjeka. Hugo



Ljubav je uvijek početak znanja, kao što je vatra početak svjetla.



Ljubav je uzvišena dobrota. Vigny



Ljubav ne može biti duboka, ako nije čista. Comte



Ljubav opravdava sve što čini. Moliere



Ljubav podrazumijeva želju da i druga osoba raste i napreduje. Ona je izraz intimnosti dvoje ljudskih bića, pod uvjetima očuvanja uzajamnog integriteta. Fromm



Ljubav pomaže čovjeku da prevlada osječćaj usamljenosti, a ipak mu dopušta da bude svoj, da zadrži svoj integritet. U ljubavi se zbva paradoks da dva bića postaju jedno, a da ipak ostaju dvoje. Fromm



Ljubav prema jednoj osobi implicira ljubav prema čovjeku uopće. Fromm



Ljubav prema miru počinje s time što se prestaje govoriti o pravednim ratovima.



Ljubav pretjeruje; u tome je njezina snaga i slabost, uzrok njezinih iluzija i razičaranja. Regnier



Ljubav prevladava narcizam, izrabljivanje i gomilanje, a izražava se vjerom u vlastite snage i hrabrost da se osloni na vlastitu moć u postizavanju vlastitih ciljeva. Fromm



Ljubav se isprva naziva povjerenjem.



Ljubav se nikada ne rađa u zloj duši.



Ljubav se rađa, živi i umire u očima Shakespeare



Ljubav sve pobjeđuje.



Ljubav, poput vatre, mora stalno biti u pokretu.



Ljubavna sposobnost zavisi od pozitivnih karakternih osobina. Aktivni elementi ljubavi su: briga, odgovornost, respekt, i znanje (a to su osobine zrele osobe, tj osobe koja razvija vlastite snage produktivno, koja želi imati jedino ono za što se trudila, koja je odbacila narcisoidne snove sveznanja i svemoći). Fromm



Majčina ljubav ne sprećava dijete da se razvije i ne pokušava iskoristiti njegovu bespomoćnosti. U njezin život mora biti utkana želja da dijete postane neovisno i da se na kraju odvoji od nje. Fromm



Majčina se ljubav smatra za najvišu vrst ljubavi i za najsvetiju od svih emocionalnih veza, ukoliko je riječ od ljubavi za dijete koje sazrijava, a ne o malenom biću koje je potpuno ovisno o njoj. Fromm



Mnogo može dužnost - beskrajno više ljubav. Goethe



Moć uma, ljubavi, stvaralaštva, sve bitne moći rastu procesom izražavanja vlastitih misli.



Moć, poput kužne bolesti kad hara, okuži sve što dirne, a pokornost otruje genij, krijepost, istinu, slobodu, od ljudi čini roblje a od ljudskog lika mehanički automat. Shelly



Moderan je čovjek razapet između dužnosti i ljubavi, između onog što želi i čemu se mora podrediti.



Može li se zlatom zadobiti i ljubav? Ovidije



Nadalje, voljeti nekoga je aktualizacija i koncentracija ljubavne moći. Fromm



Najnižim nitima najćvršće smo povezani. Nietsche



Najrečitiji govor ljubavi je šutnja. Tarchetti



Nema ljubavi bez iskrenosti. Maeternick



Nema ljubavi, koja ne izaziva naše ili tuđe patnje. Regnier



Obzirom na veliku složenost života s njegovim zahtjevima za ljubav i suosjećanje koji su u neprestanoj suprotnosti, čovjek spoznaje da je život nešto lakši i da je mudrije ako na većinu ljudi gleda negativno. Za razliku od ostalih ljudi, entuzijast je svojevrsno zaljubljeno biće koje su izoštrena sva osjetila - on vidi i osjeća sve jasnije. Za njega je svijet sve bogatiji i on ga nastoji produbiti i naći svoj izraz u stvaralačkom životu. Istina, takva je osoba ponekad sklona da stvari i pojave idealizira.



Odnosi između vođa i sljedbenika imaju dvije vrste izrazite dimenzije: jedna od njih je postojanje ljubavi i straha ili nepostojanje ljubavi i straha prema vođi.



Onaj tko istinski voli, u svojoj ljubavi za neku određenu osobu on voli cijeli svijet.



Oni koji vole sazrijevaju u jedan dan. Teokrit



Ono što je biser za školjku, to je ljubav za srce. Cotvos



Plodna je ljubav jedini izazov, koji možemo uputiti smrti. Tournier



Povjerenje i štovanje u dva osnovna stupa ljubavi. Kleist



Povjerenje je najljepši cvijet ljubavi. La Fontaine



Prave i trajne ljubavi ne može biti bez štovanja. Fichte



Prijateljstvo i ljubav su dvije biljke na jednom korijenu. Tek, ljubav ima nekoliko cvjetova više.



Produktivni rad, ljubav i mišljenje mogući su jedino ako osoba može biti, kad je to nužno, smirena i sama sa sobom. Fromm



Psihoanaliza pokazuje da se ljubav po svojoj pravoj prirodi ne može ograničiti na samo jednu osobu. - Fromm



Radost i ljubav su krila za velike podhvate. Goethe



S tobom ne mogu živjeti, a ne mogu živjeti ni bez tebe. Marcijal



Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali je najveća među njima ljubav. Korinčanima, I. 13. 13.



Savjesnost je proizvod odgoja ispunjenog blizinom i ljubavlju. Savjestan čovjek se može oduprijeti iskušenju te se osjeća krivim kada pogriješi. Moralna pravila je usmjerio prema sebi i nije sklon optuživanju drugih. Njegova savjest je tako snažno razvijena da zbog toga ponekad trpe njegov nagonski život i stvaralačka snaga.　 Altruističko-autonomni karakter prihvaćanje demokracije i pravilnih moralnih nazora. Rezultat je osoba sa svojom vlastitom moralnošću koja ne treba podršku autoriteta ni suglasnost drugih. Iako je takva osoba moralna, njene ocjene nisu ortodoksne. Značajno je ostvarenje vrijednosnih sustava.



　　　　　　　　 Sebična osoba nije sposobna voljeti drugu osobu, ne voli sebe previše, nego premalo; u stvari ona sebe mrzi. To pomanjkanje ljubavi i brige za sebe, što je samo jedan znak njezine kompenzacije i neproduktivnosti, ostavlja je praznom i prikraćenom. Za njih je i ljubav posjedovanje, a prema nekim ljudima　 i sjećanjima pokazuju neku posebnu vrstu vjernosti.



Sigurnost počiva na temeljitom poznavanju drugoga i na vlastitom doživljavanju ljubavi i integriteta.



Sposobnost za ljubav ovisi o zrelom razvoju karaktera. Svatko se bez sumnje, rađa sa sposobnošću za ljubav, ali je potreban siguran i osjećajan odgoj da bi se taj potencijal ostvario i učvrstio.



Šta je život bez sjaja ljubavi?



Stjecanje moći isključuje ljubav.



Što je ljubav veća, oprez je manji. La Rachefoucauld



Što se više budeš odricao svojega Ja, to će veća i istinitija biti tvoja ljubav. anonimus



Što smo čvršće privrženi sustavu moći, to otuđeni postajemo od onih vitalnih izvora koji su bili bitni za daljnji čovjekov razvitak. Smijemo li dozvoliti blijede kopije naših najuzvišenih funkcija, kao što su osjetljivost, maštovitost, emocionalno reagiranje, osjećaje, seksualnu strast i ljubav te njihove pridruženi simoble, u ime nesuvislih tehničkih surogata i lažnih iluzija koji nam se svakodnevno serviraju i napadaju one koji se najmanje mogu braniti - našu djecu, što znači ljude budućnosti? Hoće li se odgoj budućnosti prepustiti razornom djelovanju agresivnih crtića bez imalo osjećaja za prijemljivost duše u nastajanju? Ovisi o nama samima.



Što više nekog volimo, to mu manje trebamo laskati.



Strah i ljubav uvijek idu skupa. Monti



Svaki je ljubljena osoba središte jednog raja. Novalis



Sve misli i sve strasti, koje pokreću srce smrtnikovo, robovi su ljubavi.　 Bertrand



Sve što ljubav takne, očuvano je od smrti. Rolland



Svi znalci strasti uče nas: vječna ljubav postoji samo onda kada je osujećena. Camus



Svjesnost je proizvod odgoja ispunjenog blizinom i ljubavlju. Savjestan čovjek se može oduprijeti iskušenju te se osjeća krivim kada pogriješi. Moralna pravila je usmjerio prema sebi i nije sklon optuživanju drugih. Njegova savjest je tako snažno razvijena da zbog toga ponekad trpe njegov nagonski život i stvaralačka snaga.



Teško onom velikom čovjeku kojemu se možemo samo diviti, ali ga ne možemo voljeti. Ljubav je vječna kao bog, divljenje prolazno kao svijet. Petefi



Tolerancija nije moguća bez ljubavi. Schweitzer



Tragedija svake ljubavi je ravnodušnost.



U činu ljubavi, u davanju sebe, u činu prodiranja u drugu osobu pronalazim sebe, otkrivam sebe, otkrivam nas oboje, otkrivam čovjeka. Fromm



U dnu svake duše ima zakopanog blaga, koje jedino ljubav otkriva.



U istoj mjer, u kojoj hoćeš primati, moraš davati, želiš li čitavo srce, daj čitav život. Ruckert



U ljubavi samilost je samo drugi oblik prezira. Luc



U sferi ljudskih odnosa, vjera je prijeko potrebna kvaliteta svakog značajnijeg prijateljstva ili ljubavi. Vjerovati u neku osobu znači biti siguran u pouzdanost u nepromjenjivost njezinih fundamentalnih stanovišta i srži njezine ličnosti. Pod tim ne mislim da neka osoba ne smije mijenjati svoja mišljenja, već da njezine osnovne motivacije ostaju iste; da je na primjer, njezina sposobnost ili respekt za ljudsko dostojanstvo dio njezine ličnosti i da nije podložna promijeni.



U svakom su živom biću doboko usađene fiziološke potrebe: sa sigurnošću, ljubavlju i za samostvarenjem. Izraziti svoju osobnost i utvrditi svoj vlastiti razvoj mogu samo oni pojedinci koji su podmirili sve svoje potrebe.



Unatoč duboko ukorijenjenoj žudnji za ljubavlju, gotovo se sve drugo smatra važnijim od ljubavi: uspjeh, prestiž, novac, vlast - gotovo svu energiju upotrebljavamo da saznamo kako da tostignemo te ciljeve, a vrlo se malo trudimo da ovladamo umijećem ljubavi. Fromm



Uzajamno privlačenje ljubavi jače je od svih sila koje postoje u našem svemiru.



Užitak stvara radost, ta radost stvara ljubav, ta ljubav stvarala lica. Eckhart



Veličina ljubavi ne leži u jednakosti, nego u sretnom prelaženju preko nejednakosti. Jurjević



Voljenje je produktivna djelatnost. Ono implicira brigu, poznavanje, reagiranje, afirmiranje, uživanje prema osobi, stvari ili ideji. To je proces samoobnavljanja i samouvećavanja. Voljeti nekoga nije samo jako osjećanje - ono je odluka, sud, obećanje. Kad bi ljubav bila samo osjećaj, ne bi postojao razlog za obećanje...osjećaj se rađa (ali) i umire. Kako mogu prosuditida će on postojati zauvijek ako moj čin ne uključuje prosuđivanje i odluku? Fromm



Za ljubav je važna vjera u vlastitu ljubav, u njezinu sposobnost da proizvede ljubav u drugih, u njezinu pouzdanost. Fromm



Za ljubav nismo ništa učinili, ako za nju sve ne učinimo. Rey



Za međusobno shvaćanje, potrebno je malo sličnosti; za međusobnu ljubav, potrebno je malo razlikovanja. Geraldy



Zabluda je da ljubav nužno znači odsutnost sukoba. Neslaganje oko neznatnijih ili lažnih problema nije destruktivno; oni vode razrajšnjenju, oni proizvode katarzu iz koje oboje izlaze obogaćeni znanjem i snagom. Neki su ljudi bolesno i razorno ljubomorni. Njihova prirođena ljubomora preplavljuje i kvari sve njihove odnose. Ne podnose uspjeh drugih ljudi u svojoj okolini i zahtjevaju da se ljubav ukazuje samo njima. U krajnjim slučajevima umišljaju da imaju uzrok za svoju ljubomoru, iako ga nemaju.



Zašto bi trebalo voljeti rijetko da bi se mnogo voljelo? Camus



Želja i ljubav su krila za velika djela. Lust und Liebe sid die Fittiche zu grosse Taten.Goethe



Zrela je ljubav sjedinjenje pod uvjetom očuvanja vlastitog integriteta, vlastite individualnosti; ona je aktivna čovječja snaga, snaga koja probija zidove što razdvajaju čovjeka od njegovih bližnjih. Fromm



Zrela ljubav slijedi načela: "Voljen sam jer volim i trebam te jer te volim", a nezrela ljubav načela: "Volim jer sam voljen, i Volim te jer te trebam". Fromm