Znanstvena osnova utjecaja emocija na imunološki sustav

Znanstvena istraživanja u oblasti psihoneuroimunologije omogućuju dublje razumijevanje povezanosti uma, tijela i imunološkog sustava. Ova interdisciplinarna oblast proučava složene međuodnose između psiholoških faktora, neuroloških procesa i imunoloških reakcija u tijelu. Brojna istraživanja u ovom području istaknula su jaku povezanost između emocionalnog stanja i funkcije imunološkog sustava.

Jedno od otkrića ovih istraživanja je da pozitivne emocije, poput radosti i zadovoljstva, pozitivno utječu na jačanje imuniteta. Točnije, istraživanje je pokazalo da te emocije mogu stimulirati proizvodnju i aktivnost imunoloških ćelija, uključujući limfocite i prirodne ćelije ubojice. Limfociti su ćelije imunološkog sustava koje se bore protiv infekcija i bolesti, dok prirodne ćelije ubojice imaju ulogu u uništavanju ćelija zaraženih virusom ili tumora.

Ljudi koji redovito doživljavaju pozitivne emocije obično imaju jači imunološki odgovor, što ih čini otpornijima na infekcije i bolesti. Ova saznanja se fokusiraju na ulogu emocionalnog blagostanja u procesu oporavka od bolesti, naglašavajući važnost veze između emocionalnog blagostanja i strategija prevencije i liječenja.

Smanjenje hormona stresa kroz pozitivne emocije

Stres je složeni fiziološki odgovor tijela na situacije koje se percipiraju kao prijetnja ili izazov. Kortizol, hormon stresa, oslobađa se u krv kao odgovor na aktivaciju osovine hipotalamus-hipofizno-nadbubrežne žlijezde (HPA) tijekom stresnih situacija.

Kortizol može kočiti proizvodnju citokina, molekula koji reguliraju imunološki odgovor, što može rezultirati smanjenom sposobnošću tijela da se bori protiv infekcija. Također, može smanjiti broj limfocita, ćelija imunološkog sustava, kao i njihovu aktivnost, što dodatno smanjuje sposobnost organizma da se obrani od patogena.

Pozitivne emocije i optimizam imaju obrnuti učinak na nivo kortizola i odgovor tijela na stres. Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovito doživljavaju pozitivne emocije imaju niži nvo kortizola čak i u stresnim situacijama. To se može objasniti djelovanjem neurotransmitera poput dopamina i serotonina koji se oslobađaju tijekom pozitivnih emocionalnih iskustava i koji mogu utjecati na aktivaciju HPA osovine.

Pozitivno razmišljanje i prevencija bolesti

Pozitivno razmišljanje i emocionalna stabilnost imaju značajan utjecaj na cjelokupno zdravlje i dobrobit pojedinca. Jedno od otkrića je da ljudi koji njeguju pozitivne emocije i optimističan stav imaju manji rizik od razvoja kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i dijabetes. To se djelomično može objasniti njihovim zdravijim stilom života, poput redovite tjelesne aktivnosti, uravnotežene prehrane i izbjegavanja loših navika poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola.

Upala je prirodna reakcija tijela na ozljedu i infekciju, ali kronična upala može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Pozitivne emocije mogu smanjiti upalne procese u tijelu. Sreća i zadovoljstvo mogu utjecati na indikatore upale, poput C-reaktivnog proteina (CRP).

Socijalne veze i tehnike za poticanje pozitivnih emocija

Snažne društvene veze i podrška obitelji i prijatelja važni su za održavanje emocionalnog blagostanja pojedinca. Pozitivne društvene interakcije povezane su sa smanjenim stresom, povećanim osjećajem sreće i pripadnosti te poboljšanim mentalnim zdravljem općenito.

Pozitivne društvene interakcije mogu izravno utjecati na imunološki sustav na nekoliko načina. Na primjer, podrška i bliskost koja proizlazi iz društvenih veza može smanjiti nivo stresa i poboljšati opću emocionalnu dobrobit pojedinca. Smanjujući stres, te društvene veze pomažu stabilizirati nivo kortizola, hormona stresa, koji, kao što smo ranije spomenuli, može imati negativan učinak na imunološki sustav.

Osjećaj pripadnosti, podrške i razumijevanja koji proizlazi iz društvenih veza može potaknuti optimizam i emocionalnu stabilnost, što jača imunitet i doprinosi boljem općem zdravlju.

Postoje tehnike i prakse usmjerene na razvoj emocionalne dobrobiti i mentalne stabilnosti. Neki od najučinkovitijih su meditacija, vježbe zahvalnosti, mindfulness i redovita tjelesna aktivnost.

• Meditacija je praksa koja uključuje usmjeravanje pažnje i svijesti na sadašnji trenutak, često kroz fokus na disanje, tjelesne senzacije ili misli. Redovita meditativna praksa može smanjiti nivo stresa, poboljšati mentalnu jasnoću i povećati osjećaj mira i blagostanja.
• Vježbe zahvalnosti uključuju svjesno prepoznavanje i uvažavanje pozitivnih aspekata života. To može uključivati ​​vođenje dnevnika zahvalnosti, razmišljanje o stvarima na kojima smo zahvalni ili izražavanje zahvalnosti drugima. 
• Mindfulness je praksa svjesne prisutnosti u trenutku, bez prosuđivanja ili reakcije. To znači pažljivo promatrati vlastite misli, emocije i osjećaje, bez vezivanja za njih. 
• Tjelesna aktivnost, važna je za cjelokupno zdravlje tijela i duha. Redovito vježbanje oslobađa endorfine, prirodne kemikalije u mozgu koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres. Osim toga, tjelesna aktivnost može poboljšati kvalitet sna, povećati nivo energije i poboljšati samopouzdanje, a sve to doprinosi emocionalnom blagostanju.

Smanjenje stresa, prevencija bolesti, kontrola upalnih procesa i brži oporavak samo su neki od blagodati koje donose sreća i optimizam. Uvođenjem tehnika za poticanje pozitivnih emocija u svakodnevni život možemo značajno poboljšati svoje zdravlje i kvalitet života.