Prvo objašnjenje:

Stare kulture kao što su Rimljani i Hindusi, slavili su proljetni ekvinocij počevši na 25. ožujka sa završetkom na Novu godinu tj. 1. april.
1582, Papa Gregor XIII naredio je da novi kalendar(Gregorjanski) zamijeni stari (Julijanski). Po tom kalendaru Nova godina se slavi 1. sijećnja. Te godine, Francuska je usvojila reformirani kalendar i premjestila Novu godinu na 1. sijećnja, međutim, mnogi su odbili prihvatiti novi datum ili nisu znali za promjenu i nastavili slaviti Novu godinu na 1. april. Drugi su ih ismjavali i slali ih taj dan da obave lažne poslove ("fool's errands") ili ih uvjeravali u neke neistine. S vremenom se taj običaj proširio Europom.

Problemi s ovim objašnjenjem:

Ima barem dvije poteškoće pri objašnjavanju tog običaja. Prvo je da baš i nije ta priča zaslužna za širenje ostatkom Europe. Englezi su gregorjanski kalendar uveli tek 1752, a šale za prvi april su do tada već postojale i uvelike se prakticirale.
Drugo je da nema direktnih povijesnih dokaza za to objašnjenje samo podudarnosti koje su nedavno otkrivene.

Još je jedna teorija oko nastanka "prvog aprila" i vezana je za Konstantina i Kugela:

Profesor povijesti s Boston Universitya, Joseph Boskin, objasnio je kako je ta praksa nastala za vrijeme vladavine Konstantina kada je grupa dvorskih luda rekla rimskom imperatoru kako bi oni vodili imperij bolje od njega. Konstantina je to nasmijalo i dozvolio je dvorskoj ludi Kugelu da bude "kralj za jedan dan". Kugel je tada donio proglas u kojem je tražio apsurdnosti taj dan i tako postavio godišnji običaj.
To objašnjenje je objavio Associated Press 1983 i printale su ga mnoge novine. Postojala je samo jedna kvaka u cijeloj priči: Boskin je cijelu stvar izmislio! AP-u je trebalo par tjedana da shvate kako su bili žrtve prvoaprilske šale.

Kako nema definitivnog objašnjenja, sigurno je samo jedno. Mnoge kulture su imale, neovisno jedna o drugoj, običaj početkom travnja slaviti dan/dane neozbiljnosti. Rimljani su imali festival zvan Hilaria na 25. ožujak slaveći uskrsnuće Attisa. Hindi imaju Holi u svom kalendaru. Židovi imaju Purium. Možda sve to ima veze s godišnjim dobima, prestankom zime i početkom proljeća koje samo po sebi donosi veselo raspoloženje.

www.crnamamba.blog