Pippo i Zippo su se upravo vratili na svoj otok, nakon dugog prebivanja. Šef ih je poslao u opsežno istraživanje sindroma navlačenja i podvlačenja..
Navlačenje je fenomen, koji ni najveći znanstvenici nisu uspjeli dokučiti do kraja.. Prvo se napravi dobar mamac, pa kad se zagrize, gotovo je sa životom izvan ograđenog prostora.. Al šta fali tome? netko će reći, da je to najbolje rješenje za slabe i nezaštićene jedinke.. Kolektivno spojene u jednu svijest ne moraju puno razmišljati. A bogme, ne moraju se ni bojati.. Strah je taj koji tjera u kompaktnost. .
Izdvojeni su na vjetrometini svega i svačega..
Ogoljeni na kiši i snijegu..
Ali bez straha..
Ne mogu se više vezati, niti vratiti u siguran i topli kavez, gdje će biti hrana jedni drugima..“
Tako nekako je počela Pippova dizertacija, dok je Zippo vadio kamenčiće iz cipela, jer ga je nešto žuljalo dok je hodao..
I dok su tako obilazili otok, naišli su na novootvorene „Igre bez granica“..
Bilo je tu svega: od plivanja sa teretom, do hodanja po kliskom tlu, čak i hrvanja sa nauljenim tijelima..Taman netko nekoga hoće uhvatiti, a on mu se izmigolji, i misija pobjede postaje nemoguća..
Ali Pippa i Zippa, fascinirala je igra potezanja užeta.. Ova je bila posebna.. Na jednoj strani potezala je većina, željna pobjede.
na drugoj je bila manjina, koja se nije osvrtala na brojnost većine..
Pippo:
„Zippo, kakva je ovo glupa igra, zna se tko će pobijediti, zašto se uopće nateže, kad se zna tko će pretegnuti?“
Pippo:
„Ovo su ti igre bez granica.. Oni koji se jače uvlače, jače će i povući. Snaga klade valja“
Zippo:
„A gdje je um? Um klade valja“
Zippo:
„Za navlačenje ne treba mozga, samo snaga“
Pippo:
„Onda je manjina koja će izgubiti već unaprijed određena na poraz“
Zippo:
„Manjina nikad neće izgubiti, jer i poraz shvaća kao dio igre“
Pippo:
„Mani se filozofije, idemo sa manjinom povući uže, da borba bude zanimljivija“..
Zippo:
„Konačno nešto pametno od nas budalaša“..