Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
729
OD 14.01.2018.PUTA
Susret s djedom
Sanjala sam ovaj san početkom ove godine, u siječnju. Bio je dosta stvaran i jako lijep, pa ga se i sad znam često sjetiti. San je kratak, hodam stazom koja sliči na neku aveniju, uz stazu su stabla, i nisko raslinje, travnjaci. Onako sam klasično u nekim mislima kad me netko upozori da se okrenem da misli da iza mene ide moj djed. Zastanem i čim se malo približio iz daljine vidim da je on. Hodao je polako i sa štapom. Bio je dosta ostario, izgledao je kao čovjek u svojima 80-90-ima. U stvarnosti on je umro dosta mlad, sa 67 godina, tako da mi je takav ostao u sjećanju. A sada je imao štap, oslabio, naborana koža, pognut, ali svejedno je zračio veselošću. Kratko sam ga poznavala, međutim ostao mi je u jako lijepom sjećanju. Dalje u snu smo se pozdravili, bilo nam je drago da smo se sreli, i polako nastavili dalje put skupa. Zadnja slika mi je nas dvoje sa leđa kako mirno idemo niz stazu. I staza ide u baš nekom ravnom smjeru, nije krivudava. Samo dva-tri dana nakon sna sam pronašla macu u svojoj ulici i udomila je. To često, u biti, povezujem sa tim snom..u stilu da sam predosjetila njeno pojavljivanje..da li to može biti povezano? S macom se prekrasno slažem, jako mi pase taj mir kojim zrači.
bglavac
edin.kecanovic
