NESANICA

Nesanica baš i ne pripada građi o snovima, jer je ona odsustvo spavanja, pa samim tim i sanjanja. Nesanica je poremećaj koji je u najblažem obliku, nedovoljno spavanja, a u najgorem, stanje za liječenje.Dijeli se prema vrsti poremećaja spavanja  i trajanju. Nesanica se može manifestirati kao:

     - teško uspavljivanja (nesanica na početku spavanja)

     - učestalo buđenje

     - trajnu pospanost u umor unatoč odgovarajućoj duljini spavanja

     Trajanje prekida spavanja je također vrlo važno, pa tako se može pojaviti:

     Prolazna nesanica - nesanica koja traje od jedne do nekoliko noći Prolazna nesanica je obično posljedica stresa, promjena radnog ili životnog ritma, reda i rasporeda, može biti promjena ležaja, prostora za spavanje ili npr. promjena vremenskih zona prilikom putovanja.

     Kratkotrajna nesanica traje od nekoliko dana do 3 tjedna. Poremećaji takva trajanja obično su uzrokovani produljenim stresom, kao što je oporavak od kirurškog zahvata ili kratkotrajne bolesti, nakon teškog ispita, smrti bliske osobe,zbog ljubavnog nemira u prvoj fazi zaljubljivanja, početka rada na novom ili odgovornijem radnom mjestu ili bilo kakve neizbježne promjene u našem životu, itd.

     Dugotrajna nesanica traje mjesecima ili godinama i obično je odraz psihijatrijskih ili dugotrajnih zdravstvenih poremećaja, utjecaja nekih lijekova ili nekih drugih uzroka poremećaja spavanja. Dugotrajna nesanica može biti trajna ili s izmjenama u ritmu poboljšanja i pogoršanja.Nekoliko noći slabog spavanja, obično su uzrokovane stresom, brigama ili uzbuđenjem. To je relativno česta pojava i na svu sreću ne ostavlja neke trajnije posljedice na čovjeka i njegovo zdravlje.Dugotrajna nesanica, ostavlja znatne štetne posljedice na zdravlje i psihofizičke sposobnosti osobe koja pati od «neispavanosti» obavljanja dnevnih obveza, kroz poremećaje raspoloženja, poremećaje odnosa u obitelji i poremećaje  svih  drugih transpersonalnih odnosa (na poslu, u prometu, na ulici i sl.), a izloženost i povećanja rizika od dnevnih ozljeda uzrokovanih smanjenom pozornošću i oprezom, zbog umora i kronične pospanosti.

Psihofiziološka nesanica: Dugotrajna nesanica ovog tipa je poremećaj ponašanja pri kojem su bolesnici zaokupljeni očekivanjem da ne mogu zaspati. Poremećaj spavanja obično počinje kao posljedica emocionalnog stresa te se nastavlja dugo nakon što stresno razdoblje završi. Osobe koje pate od ovog poremećaja previše su zaokupljene trajnim nastojanjem da zaspu i ova nesanica je, prema tome, uvjetovan ili naučen odgovor trajno uzbuđenog i uznemirenog uma. Osobe s ovim poremećajem lakše zaspu u vrijeme kada se ne trude zaspati, te ako spavaju izvan kuće.  Kod ovih je bolesnika izražena teškoća usnivanja, a često i noćna buđenja. U liječenju je obično korisno vježbanje opuštanja u osoba kod kojih je izražena jaka tjelesna napetost.Joga, meditacija, vježbe disanja, molitva. U početku liječenja mogu se uzimati lijekovi za potpomaganje usnivanja, ali samo kratkotrajno.Pozornost se mora posvetiti i izvanjskim učincima i higijeni spavanja te izbjegavanju štetnih,uzbuđujućih podražaja prije spavanja.

 

"Vanjska" nesanica:Vanjski čimbenici mogu uzrokovati nesanicu.Prevelika buka, prevelika tišina. Pretvrdi krevet, premekani krevet. Prilagodbeni poremećaji spavanja koji se još nazivaju privremena nesanica uzrokovana okolinom, mogu se pojaviti nakon promjene okoline u kojoj spavamo (npr. pri spavanju u hotelu ili bolničkom krevetu) te prije ili poslije važnog događaja u životu, kao što su promjena zanimanja, gubitak voljene osobe, bolest ili stres zbog rokova na poslu ili ispita, nekog važnog događaja koji iščekujemo (vjenčanje, prva vožnja avionom, putovanje, ). Poremećaj se može iskazati kao otežano uspavljivanje, često buđenje ili buđenje rano ujutro. Oporavak je obično vrlo brz i nastupa nakon 2-3 tjedna.    

Neodgovarajuća higijena spavanja odnosi se na neodgovarajući način ponašanja prije spavanja i/ili okolinu koja je nepovoljna za spavanje. Npr. neki bolesnici pokušavaju spavati ispred televizora koji ostavljaju upaljenog cijelu noć ili pokušavaju zaspati neposredno nakon dolaska s posla u ponoć. Buka i/ili svjetlost može utjecati na nemogućnost uspavljivanja, a isto tako i partner s kojim se spava ako za vrijeme spavanja povremeno ima trzaje noge ili tijela ili ako glasno hrče. Zatim satovi kojima svijetle kazaljke ili brojke ili imaju glasne otkucaje mogu razbuditi bolesnika i povećati nervozu jer bolesnik gleda kako prolazi vrijeme, kasno je, a on/ona ne može zaspati. Različiti lijekovi, obilna jela, naporno vježbanje ili tuširanje u vrućoj vodi neposredno prije spavanja mogu omesti usnivanje.Osobe s ovim poremećajem spavanja trebaju razviti opuštajuće rituale prije spavanja te pripremiti i očuvati ugodnu okolinu za spavanje. Isto tako bi i vrijeme buđenja trebalo biti jednako. Trebalo bi izbjegavati neredovito odlaženje na spavanje, a vrijeme u krevetu ograničiti na vrijeme za spavanje.

   

Visinska nesanica: Boravak na velikim visinama uobičajeno je povezan s poremećajima spavanja.čestje poremećaj tzv. periodično disanje za koje je odgovorna smanjena koncentracija kisika na velikim visinama. česta buđenja i loša kvaliteta spavanja tipični su za visinsku nesanicu koja je obićno najteža prvih nekoliko dana, ali takvo stanje može i potrajati. Određenim vrstama lijekova moguće je spriječiti pojavu visinske nesanice.      Naravno na spavanje ili pojavu nesanice osim stresa, naših navika i vanjskih uvjeta sapavanja utječe i naše opće zdravstveno stanje. Bolesna stanja redovito prate i poremećaji u spavanju.

    

Hrana i nesanica

 

Talijansko Društvo za medicinu sna je sastavilo popis hrane koja se preporučuje osobama koje pate od nesanice kao i one koju bi morale izbjegavati. 

Osobe koje muči nesanica svakako bi morale izbjegavati; čokoladu, kavu, grickalice, ljutu i slanu te konzerviranu hranu.

 

S druge strane, za lakši san preporučuju se; tjestenina, riža, kruh, ječam, kuhana jaja, meso, riba, svježi sir i različito povrće.

Te vrste hrane sadrže amino kiseline koje potiču otpuštanje serotonina, neuroprijenosnika uključenog u proces spavanja i pamćenja.

Salata, češnjak, luk, cikorija, repa i kupus (ali ne kiseli kupus) imaju smirujuća svojstva koja olakšavaju san.

Klasična čaša toploga mlijeka odlična je za ublažavanje nervoze i nesanice, a smanjuje i kiselinu u želucu.

Slatkiš prepun jednostavnih ugljikohidrata i čaj zaslađen medom opustit će mozak.

 

Procjenjuje se da samo u Italiji 12 milijuna ljudi pati od poremećaja spavanja.