Odigraj "Tarot DA/NE"
  1. Naslovnica
  2. Najčešće prakse
  3. Tumačenje snova
  4. NOVA SANJARICA - ANSAMBL
Postani autor na Magicusu! Klikni za brze upute.

Kalendar događanja
Član irida

Upisao:

irida

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1259

PUTA

OD 14.01.2018.

NOVA SANJARICA - ANSAMBL

NOVA SANJARICA - ANSAMBL
Obzirom da mi je tumačenje iz sanjarice nelogično i neprihvatljivo, nudim svoje tumačenje...

ANSAMBL - nemojte mijenjati radnu sredinu; napuštati ansambl – pokušajte naći drugo rješenje osim otkaza

Obzirom da mi je tumačenje iz sanjarice nelogično i neprihvatljivo, nudim svoje tumačenje...

Pod uvjetom da se pod ANSAMBL misli na glazbenu grupu, san se uvijek odnos na timski rad i sve vezano za to, partnerstvo...

Ako se pod ANSAMBL misli na set odjeće, podsjećam da se odjevne kombinacije uvijek odnose na sanjačev trud da sebe u stvarnosti predstavi u nekom posebnom sjetlu...

KLIKALICE

🔝

KOMENTARI

  • 02.10.2016. 20:14h

    Član emilioMerlin2

    Možemo se razboljeti od loših misli...

    ...ali nikad o loših misli drugih ljudi. Razboljevamo se jedino od loših misli koje smo kreirali u sebi, koje zatim stvaraju prostor za druge loše misli da ga ispune, da im se pridruže i slave.

    Jednom kad si na vlasti, izgubiš doticaj s poniznošću

    https://blog.dnevnik.hr/procitano/2011/09/1629535226/razlicito-a-ipak-isto.html

    (čitati pojedinačno a poradi bolje orkestracije)

    _________________________________________

    Tony Samara Različito, a ipak isto 

     Duhovnost, religije i Bog
     Moje prvo pitanje je vrlo jednostavno i temeljno: »Što za tebe znači duhovnost? Tvoj je duhovni razvoj započeo vrlo rano. Zašto neki ljudi imaju potrebu za duhovnošću, a drugi očigledno ne?« To je veliko pitanje. Premda mislim da nema potrebe za duhovnošću. Mi jesmo duhovni, ali to ne vidimo ili ne shvaćamo, jer smo uhvaćeni u intenzitet života, tako da rij eč »duhovnost« ponekad ljudima pomaže razvrstati svoja iskustva u razumljivij a poglavlja, istovremeno ne shva- ćajući da je duhovnost, zapravo, sve ono što čini ljudsko biće. Po meni, duhovan čovjek znači cjelovito ljudsko biće koje je postiglo osjećaj jedinstva i vjerujem da je upravo to zadatak koji trebaju ostvariti sva ljudska bića rođena na ovom svij etu, bez obzira na to shvaćaju li to ili ne. Duhovnost, na početku, vjerojatno daje osjećaj osobnog jedinstva. Na primjer, kroz ljubav prema obitelji, prema majci, prema samorazvo ju. Ta ljubav zatim raste do točke u kojoj bebe sebe doživljavaju dij elom stvaranja, a što poslij e prerasta u osobnost, karakterne osobine i kultur - no-društvene aspekte koji nas razdvajaju od urođenog osjećaja jedinstva. Po mom shvaćanju taj osjećaj ostaje, ali je skriven iza vela. Tada se borimo da kreiramo osjećaj ili razumij emo svij et ponovnim vraćanjem samima sebi da bismo jedinstvo manifestirali u svojem radu, u vezama i u osjećaju zajednice kako se, kao pojedinci, ne bismo osjećali toliko odvojenima. Jedinstvo o kojem govorim, ima veći značaj od isključivo svjetovnog. Putem njega možemo shvatiti da je sve što radimo daleko veće od malog djelića koji smo u stanju sagledati u svom praktičnom svakodnevnom iskustvu. Isto se događa i u vezama. Mnogi ljudi vide vezu jednostavno kao takvu, ali za mene ona predstavlja žudnju za povratkom kući, samome sebi. To je nastavak traganja za jedinstvom sa samim sobom, a isto se događa i s umjetnošću, glazbom ili fi lozofi jom. Po meni, sve upućuje na činjenicu da smo zaboravili kako smo potpuni i cjeloviti. Tada na različite načine pokušavamo, kroz fi lozofi ju, politiku te mnoge druge Različito, a ipak isto.indd 15 to, a ipak isto.indd 15 14.10.2010 14:07:33 4.10.2010 14:07:33 16 RAZLIČITO, A IPAK ISTO interese i aktivnosti koje danas nalazimo u svij etu, dati smisao onome što smo zaboravili. Rij eč duhovnost nas može malo zavarati, jer potječe iz kulturološkog shvaćanja da smo odvojeni od samih sebe. U tom je smislu duhovnost samo još jedan aspekt, poput fi lozofi je ili politike, u koji se zagledavamo ne bismo li postali cjeloviti. Međutim, ne treba tražiti u duhovnosti, već se moramo zagledati u sebe i suštinu onoga što jesmo kako bismo se vratili tom ostvarenju. To je u osnovi moje shvaćanje duhovnosti. Promatrano na taj način, duhovnost nij e nešto što treba razviti ili imati. To je naprosto bivanje. Upravo tako. To je razlog zašto neki ljudi, na primjer, misle da vjerujem u religij u. Možda upotrebljavam rij eč »religij a« na pogrešan način, ali za mene je razlika između povratka k sebi i religij e u tome što potonja vjeruje da je potrebno ispuniti određene aspekte kako bi osoba bila cje lovita. Takve se ideje prikazuju u sustavima uvjerenja, ritualima, u stvarima koje se moraju raditi, u moralu koji se mora slij editi i u si tuacij ama ili kulturološkim shvaćanjima u kojima se mora biti dio nečega kako bi se postalo »duhovnim«. Za mene je to prepreka istinskoj duhovnosti, jer prikriva ono što se tamo uistinu nalazi. Smatraš li da religij skim postavkama moralnog vjerovanja, principa i zakona nedostaje određena esencij a izvan, odnosno onkraj tih ideja, premda bi one trebale čovječanstvo voditi u više stanje? Da. Ne znam što je zapravo religij a, jer kada je promatram, njezinu po - vij est i pozadinu, sve što vidim je patnja. Zbog toga imam vrlo snažan otpor prema fanatično religioznim ljudima koji drugima žele nametnuti sustav vjerovanja kao sredstvo spasenja. Ako je to značenje religij e, tada je ona u potpunoj suprotnosti s duhovnošću koja je univerzalna i sveobuhvatna prema bilo kojem aspektu života, bilo da se radi o čovjeku, biljci, životinji ili mineralu. Mislim da je religij a proizišla iz krivog tumačenja duhovnih ljudi koji su započeli različite religij e poput Buddhe, Isusa, Muhameda ili nekog drugog te smatram da ona predstavlja institucionaliziranje du - hovnosti kako bi se stvorio okvir koji ljudima pojednostavljuje vjeru. Duhovnost je toliko duboka da je njezin najveći dio nespoznat, a to ukazuje na daleko veću sliku. Ljudi se izgube i trebaju im smjernice koje im pomažu da budu duhovnij i, ali problem je u tome što se ljudi Različito, a ipak isto.indd 16 to, a ipak isto.indd 16 14.10.2010 14:07:34 4.10.2010 14:07:34 D u h o v n o s t , r e l i g i j e i B o g 17 koji postavljaju smjernice često snažno fokusiraju na vanjske sustave vjerovanja i zaborave jedinstvo ili ono što znači vratiti se kući, sebi. Buddhina ideja je jedna stvar, dok današnji budisti stavljaju veliki naglasak na rituale i kulturološke stvari koje su vrlo različite od onog što bi Buddha volio da se događa sukladno njegovu viđenju stvari. U današnjem suvremenom budizmu rituali su često središnja tema. Na Tibetu i u jugoistočnoj Azij i glavninu budizma čine molitve, pjesme i rituali s redovnicima i lamama i to, po meni, stvara više zbunjenosti nego duhovnog rasta. Pomutnja nastaje, jer se tada ljudi previše fokusiraju na male stvari koje nisu duhovne, a ipak se lakše razumij u u, na primjer, kršćanskoj terminologij i. Na primjer, »biti dobar« obično se poistovjećuje s »biti duhovan«, ali biti dobar je vrlo nejasno shvaćanje onoga što »dobar« zaista znači. Za neke ljude to znači djelovati iz osjećaja dobrote, a ne biti osjećaj dobrote. Danas je to, izgleda, prisutnij e u Crkvi, gdje vidimo sliku osjećaja dobrote umjesto povratka istinskoj dobroti u samom čovjeku. Ovdje se nalazi određena površnost koja nas odvaja od stvarne duhovnosti. Vjerujemo da smo duhovni ako se molimo ili se oblačimo u određenu odjeću, odlazimo u crkvu nedjeljom, govorimo ispravne stvari ili radimo nešto slično što se uklapa u određeno religij sko vjerovanje, ali se ne vraćamo dubljem aspektu o kojem su govorili Isus i Buddha. Te je aspekte bivanja daleko teže razumjeti i oni od čovjeka zahtij evaju puno više nego što je jednostavno odglumiti da si dobar. Biti dobar u sebi znači da moraš promij eniti ono što sprečava dobrotu da sjaji. Za većinu je ljudi to daleko teže nego što je moliti se i oblačiti u određenu odjeću. Govorim o ekstremima kako bih to što bolje pojasnio, ali kada to čini religij a, ona mij enja duhovnost u nešto što ona nij e. Određeni se ljudi tada priklanjaju religij i, i to postaje glavni problem, jer premda ti ljudi mogu biti normalni, oni također mogu biti i vrlo bo lesni. Kada kažem »vrlo bolesni ljudi«, mislim na ljude koji žele moć, koji su egocentrični ili žele kontrolirati određene aspekte svog života s kojima se ne mogu suočiti. Tada to postaje fundamentalizam ili, na primjer, krajnost današnje muslimanske religij e, gdje ljudi pogrešno shvaćaju stvari i misle da mij enjanje svij eta u jedan duhovnij i podrazumij eva korištenje svojih negativnih aspekata. Kritizirajući svakoga da je grešan i pokvaren, fundamentalisti sebe svrstavaju u dobre, a ostale u loše. To je logika koja lude muslimanske fundamentaliste vodi u ubij anje ljudi koji ne vjeruju na njihov način. To je toliko udaljeno od duhovnosti da je dozvolilo nedobrim ljudima držati se religioznih vjerovanja i mij enjati svij et u ono što vjeruju da Različito, a ipak isto.indd 17 to, a ipak isto.indd 17 14.10.2010 14:07:34 4.10.2010 14:07:34 18 RAZLIČITO, A IPAK ISTO je bolje. Osjećam da je, u konačnici, religij a zapravo stvorila na svij etu više patnje nego dobra. Ako pogledaš križarske ratove, lov na vještice i sve drugo što se događalo u povij esti, vidimo da je velik broj bolesnih ljudi postao »vrlo religiozan« i stvorio mnoge patnje, a što zasigurno nij e ono što su duhovni ljudi poput Isusa, Muhameda ili Buddhe ikada sanjali da će biti dio njihove fi lozofi je. U tom sam smislu jako udaljen od religij e i od njezina tradicionalnog načina tumačenja. Među mnogim kritikama religij e, nalazi se i trenutna ideja da se ona temelji na patrij arhalnom autoritetu koji se služi strahom. Današnje je duhovno traganje mnogih ljudi više orij entirano na osobnu slobodu, a što je pristup koji kršćanski poglavari i Crkva ne mogu dozvoliti. To je razlog zašto se bore s onim što nazivaju »ideologij om novog doba«. Za njih newageovski pokret predstavlja čovječanstvo koje se odjednom pretvara da je Bog i koje ima sve odgovore u sebi. To je u opozicij i s kršćanskim shvaćanjem duhovnosti, prema kojem je čovjek grešnik, premda je stvoren prema Božjoj slici, i ovaj pokret predstavlja veliku prij etnju temeljnim kršćanskim principima. Vjerujem da ljudi danas napuštaju Crkvu u većem broju nego ikada prij e, jer je više ne mogu razumjeti. Crkva je stvorila dualizam u kojem je muški aspekt aktivan princip u životu i princip koji bismo trebali slij editi, zaboravljajući da duhovnost nij e uopće muški orij entirana. Ovdje, naravno, uopćavam, s obzirom na to da se u Crkvi, kao i u bilo kojoj drugoj kulturnoj ili društvenoj zajednici, nalazi mnogo različitih ljudi. Međutim, po mom shvaćanju, u zapadnoj smo kulturi kreirali dualizam bez da smo toga čak i bili svjesni, jer smo prihvatili ideju da je muški aspekt, na neki način, važnij i od ženskog. Kada kažem muški aspekt, mislim na ideju da je Bog odvojeni aspekt nas samih. U takvom tradicionalnom smislu, Bog se nalazi negdje izvan nas. Ako pogledamo slikarstvo kršćanske religij e, gotovo svatko na tim slikama gleda gore prema nebu, kao da se Bog ili neki od njegovih aspekata nalaze u oblacima ili eteru. Time se učvršćuje osjećaj dualizma u kojem smo odvojeni i gdje vanjski, muški aspekt, koji tada postaje veći od nas samih, mora biti spasenje te zbog toga, prema našem duhovnom shvaćanju, mi gledamo na izvanjsko. Osjećam da je Katolička crkva to učinila kroz dualističko gledanje da se Bog nalazi izvan nas. Ovu ideju također nalazimo u slici Isusa, koji je, u ovom tradicionalnom smislu, gotovo jednako udaljen od nas i našeg iskustva kao i Bog. Isti je slučaj i s Marij om, ženskim aspektom. Bog i Marij a nalaze se tamo Različito, a ipak isto.indd 18 to, a ipak isto.indd 18 14.10.2010 14:07:34 4.10.2010 14:07:34 D u h o v n o s t , r e l i g i j e i B o g 19 negdje vani i mi moramo nastojati biti dovoljno dobri da bismo se uklopili u ovu ideju te tako zaslužili Milost, nadajući se da će nas taj vanjski Bog prihvatiti. Po toj nam je logici, ako smo dovoljno dobri da odemo tamo van i izjednačimo se s takvim statusom, dozvoljeno napustiti ovaj užasan svij et u kojem živimo, a koji se nalazi ovdje, u nama. Mislim da je to potpuno pogrešno shvaćanje stvarnosti i siguran sam da će se mnogi složiti s time ako budu i sami dovoljno duboko istraživali. Smatram ženski princip – onkraj pojma žena – najvažnij im aspektom duhovnosti. Ženski princip znači da se naše razumij evanje svij eta, duhovnog svij eta i Boga, božanskog ili Svemira, kako god ga nazivali, ne može postići bez poniranja u sebe. Traženjem u vanjskom – u smislu da sebe odvajamo od onoga što jesmo – ne možemo tako nešto shvatiti. Međutim, ponirati unutra ne znači otići unutra i tamo naći Boga. To jednostavno znači pronalaziti sebe i kreirati osjećaj stvarnosti koji može dotaknuti božansko. Dosezanjem ovakvog gledišta, shvaćamo kako je nemoguće da se božansko nalazi unutra ili vani, jer ono obuhvaća sve. Ono je onkraj koncepta misli. Ono je svuda, onkraj misli, onkraj daha, čak i onkraj svjetla koje ulazi u naše oči kako bi stvorilo sliku ili misao koja shvaća značenje Boga. Ono je iza svih ovih aspekata, jer je nespoznato. Nespoznato je moguće spoznati shvaćanjem nespoznatog u sebi tako da to nespoznato postaje poznato. Tada možemo, da tako kažemo, dotaknuti ono što je poznato nespoznatom u nama samima. Sve se ovo puno češće povezuje s misticizmom u kojem ljudi dotiču ono što nazivamo »Jedinstvom«, »Znanjem«, »Milošću« ili »Prosvjetljenjem«. Osoba dotiče u sebi ono o čemu je govorio Isus, ali on je o tome govorio u parabolama koje je vrlo teško doslovno razumjeti. Ako ih pokušamo shvatiti izvana, tada im pripisujemo značenja koja ponekad nemaju, ali ako rij eči u njima shvaćamo percepcij om našeg dubokog unutarnjeg znanja, tada parabole dobivaju duboki smisao. Prilično lagan način za to je, po meni, vratiti se ženskom aspektu onoga što jesmo, a što je ujedno i duhovni put koji preporučujem ljudima u današnjem svij etu. Ženski se aspekt može razumjeti na mnogo načina, ali je jedan od najlakših razumjeti srce. »Srce« je osjećaj koji pro lazi onkraj svjetovnih emocij a, a povratak našem centru, odnosno srcu, omogućava razumij evanje ženskog aspekta. Tada ga možemo u nama osnažiti ili ga učiniti dovoljno stvarnim i svjesnij im kako bismo ga vjenčali ili uskladili s muškim aspektom koji je u našem društvu prenaglašen. Kada se muškost i ženskost u nama vjenčaju ili međusobno razumij u, postižemo osjećaj unutarnjeg mira. Različito, a ipak isto.indd 19 to, a ipak isto.indd 19 14.10.2010 14:07:34 4.10.2010 14:07:34 20 RAZLIČITO, A IPAK ISTO Vidim to jasno u biti svih religij a: muški i ženski aspekt, na neki način, postižu međusobno dublje razumij evanje. Pod unutarnjim mirom podrazumij evam odsustvo uma koji prevlada i počne razmišljati. Logično dualističko razmišljanje povezano je s muškim aspektom čovječanstva, ali kada se razmišljanje ne zaustavi, nego transcendira i postane razmi- šljanje iz srca, tada otkrivamo mudrost, odnosno inteligencij u. Duhovna nam inteligencij a pomaže shvatiti božansko na stvarnij i način od onog koji crkve, sinagoge ili džamij e pokušavaju naturiti svojim vjernicima. Ovo je ujedno i jedan vrlo važan aspekt mojeg rada. Religij u vrlo snažno kritiziraju zbog svega što si naveo, ali istovremeno ljudi svih kultura priznaju potrebu za duhovnošću, budući da se svatko suočava sa smrću i mora dati neko značenje životu. Međutim, zbog onog što su religij e učinile kroz povij est, sve veći broj ljudi ne priznaje više koncept Boga. Neki fi lozofi čak govore o »laičkoj duhovnosti«, upućujući na potrebu i neizbježnost duhovnosti, ali bez Boga. Tako i ti spominješ božanski aspekt u nama bez isticanja Boga. To je točno, jer Bog, prema mom mišljenju, ima suviše negativnu konotacij u za vrlo velik broj ljudi. Rij eč Bog je iskvarena. To se dogodilo zato što je ono što se podrazumij eva pod Bogom nešto toliko prosuđujuće, veliko i negdje izvan nas tako da je, nekim ljudima, postalo prepreka u prepoznavanju stvarnosti onkraj morala, vjerovanja ili onkraj bivanja dij elom neke grupe. Ne poznajem etimologij u rij eči Bog, ali za mene rij eč božansko daleko jasnij e ukazuje da je duhovnost osjećaj širenja onkraj ega, onkraj svjetovnog sebstva, bez obzira na to vjeruju li ljudi da božansko postoji ili ne. U tom smislu, božansko je veća slika koja pro lazi onkraj ovih ograničavajućih aspekata i onog što je dokučivo kroz svjesnost. Kada se naša svij est pomakne onkraj egocentrične perspektive, dolazi u dimenzij e koje su razumljivij e. To postaje božansko shvaćanje. Postaje svjesnost koja se proširuje kako bi dotakla nevidljivi svij et, onaj u kojem se božansko nalazi. Volim rij eč božansko, ali se i njezino značenje može jednako tako iskriviti. U kršćanskom smislu, rij eč Bog po meni predstavlja fi guru oca. Međutim, ja ne shvaćam Boga na takav način, jer je to za mene potpuno apsurdno. Shvaćam ga kao inteligencij u koja je stvoritelj svega. Pod rječju stvoritelj mislim na činjenicu da se nalazimo ovdje, a što se može objasniti kroz evolucij u vrlo znanstvenom terminologij om koja možda može biti ispravna ili pogrešna, ali to ne znam. U biti, na pitanje i nadalje nij e odgovoreno: »Odakle sve to dolazi? Kako je započelo?« Možemo to objašnjavati na mnoge načine da bismo na kraju došli do Različito, a ipak isto.indd 20 to, a ipak isto.indd 20 14.10.2010 14:07:34 4.10.2010 14:07:34 D u h o v n o s t , r e l i g i j e i B o g 21 određene točke u kojoj znanje podbacuje i mi tada taj nedostatak znanja nazivamo Veliki prasak. Iz ničega je nastao Veliki prasak i onda se odjednom nešto pojavilo, ali pitanje i dalje ostaje: »Odakle je sve to došlo?« Za mene je to stvaranje i zbog toga je ono što podrazumij evam pod Bogom, aspekt kreacij e koji je nespoznat, aspekt koji je proizišao iz perspektive vraćanja u povij est da bi se istraživao prostor radi njego va razumij evanja, ili odlaska u fi ziku da bi se pokušale razumjeti čestice, ili u fi lozofi ju da bi se razumjelo nerazumljivo. Radi se zaista o nespoznatom. Zapravo mi se sviđa kako sufi ji govore o božanskom i u nekim od njihovih tradicij a oni kažu da je, spominjanjem rij eči božansko, tvoj um već stvorio sliku i samim tim već iskrivio božanstvo božanskog koje je onkraj tog koncepta. Ako promotrimo drevnu religij u Starog zavjeta kada je, na primjer, niknulo kršćanstvo, Bog je postao, da tako kažemo, ono što je onkraj Boga. Smatram to gotovo poput mistične tradicij e gdje se božansko pojavilo kroz zvuk ili rij eč. To nam, zapravo, govori: »Na početku bij aše rij eč, od tog je zvuka stvoreno svjetlo i nešto se dogodilo.« To je točno ono što stvaranje jest. Ako to promatramo na fundamentalistički način, stvari pokušavamo shvatiti kronološkim redoslij edom koji nema nikakvog smisla. Ono što to, zapravo, govori je da, ako u mističnom smislu možemo čuti istinski zvuk božanskog onkraj logičnog rasuđivanja koje kreira sliku božanskog kroz um i onkraj razumij evanja značenja te slike, tada taj zvuk govori izravno tvom srcu. Božansko također pjeva. Kažem pjeva, jer je to gotovo poput mistične univerzalne pjesme, to je nešto što u tvojem srcu napravi da znaš kako je ono što shvaćaš božansko. To znanje ne dolazi od davanja imena božanskom. Dolazi iz iskustva. To je ono što su doživljavali ljudi poput Isusa, Buddhe i svih mistika – znanje. Znanje koje je objašnjavalo sve i govorilo, izvan svake sumnje u njihovu umu, o onome što danas nazivamo Bogom, božanskim ili univerzalnom istinom. Međutim, nama je potrebno ime da bismo mogli razgovarati o tim stvarima. Zato se i stvorila ovakva velika terminologij a o kojoj se uvij ek raspravlja, »Bog nij e ovo«, »Bog je ono«, i tako dalje. Bog nij e niti jedna od tih stvari budući da je on čak i onkraj rij eči koje koristimo u ovom trenutku da bismo razgovarali o tom pojmu. Ne upotrebljavaš vrlo često rij eč Bog ili samo krajnje pažljivo, jer za tebe vjerovanje ili nevjerovanje u Boga nij e upitno. Međutim, kada Različito, a ipak isto.indd 21 to, a ipak isto.indd 21 14.10.2010 14:07:34 4.10.2010 14:07:34 22 RAZLIČITO, A IPAK ISTO govoriš o misterij u stvaranja, misterij u života, čini se da ih smatraš božanskima. Smatraš li da nema potrebe pozivati se na Boga, jer je život sam po sebi božanski, a time i mi? Bez obzira na to vjeruješ li u Boga, božansko ili univerzalan duh ili ne, to ne čini nikakvu razliku, jer ti jednostavno jesi. No očigledno se suočavamo s misterij em života, svemira, stvaranja i misterij em nespoznatog... Da, ali nespoznato je nespoznato samo tebi. Ono nije nespoznato božanskom, tako da je taj problem samo tvoj problem. Premda je čak i veliki znanstvenik poput Alberta Einsteina rekao kako »ne može zamisliti da se Bog kockao sa svemirom«, zapadne su fi lozofi je posebno razvile ideju slučajnosti u stvarima i zbivanjima. S tog je stajališta kreacij a i sve ostalo nastalo bez da znamo razlog za to i stoga vjerojatno slučajno. Izgleda da se na pojam Boga ne pozivaju sve svjetske kulture, iako prepoznaju čak i ideju o ljudskoj sudbini. Upravo tako. Mislim da su kulture koje ne spominju rij eč Bog manje zagađene ideologij om. Ne tvrdim da to nekog čini boljim u odnosu na drugog, ali je činjenica da su se ljudi beskrajno borili oko pojma Bog i stvarali suviše patnje oko te ideje. Ljudi se čak i unutar kršćanstva, bilo da si rimokatolik, grkokatolik, protestant, pravoslavac ili bilo tko drugi, sve više udaljavaju od stvarnog smisla što je Bog, umjesto da su tome sve bliže. Zato mislim da je razmišljanje o tome gubitak vremena i da stvara strah. Sjećam se još iz djetinjstva kako je ideja Boga bila tradicionalno vrlo negativno prikazivana, »ako nisi ‘dobar’«, Bog neće voljeti to što činiš.« Iz toga proizlazi da će te Bog kazniti ili te neće prihvatiti u svojoj ljubavi ako nij e zadovoljan s tobom. Ta je ideja vrlo strana mom poimanju stvari tako da sam se, premda odrastajući u takvoj kulturi, smij ao tom čitavom konceptu i, zapravo, činio upravo suprotno. Bio sam jako zločest samo zato da bih testirao i vidio je li ono što mi ljudi govore istina, da vidim hoće li se bilo kakva munja magično pojaviti s neba i pogoditi me. Shvatio sam da je to jednostavno sustav vjerovanja zbog kojeg sam postao vrlo sumnjičav prema svojem okruženju. To je bio poziv da zaronim dublje u sebe kako bih razumio istinu sa svojeg stajališta, a ne onog nametnutog poput »Bog se ljuti na tebe« ili »Bog će te kazniti ako ne slij ediš određena pravila ili društvene norme«. Različito, a ipak isto.indd 22 to, a ipak isto.indd 22 14.10.2010 14:07:34 4.10.2010 14:07:34 D u h o v n o s t , r e l i g i j e i B o g 23 Može se smatrati svetogrđem što neke kulture nemaju ideju Boga, ali možda je njihova predodžba Boga sama po sebi božanska kroz iskustvo, a ne samo kroz jednostavne ideje i razgovore. Za mene je is kustvo esencij alni aspekt duhovnosti. Praksa je bolja od bilo čega drugog. Ako prakticiraš, onda ne moraš tako puno govoriti. Može se puno pričati o mnogim stvarima, o tome koliko si duhovan, koliko si razvij en, prosvij etljen, koliko si prekrasan, koliko Bog voli ono što činiš, ali to jedino ima smisla za druge ljude, jer oni slij ede tvoju ludost. To nema stvarnog smisla ni za koga, budući da ne dodiruje ljude na isti način kao što je to činio Isus. Jednostavnim činom vedrine ili čistog bivanja, on je dodirnuo tisuće i tisuće ljudi, ne samo tij ekom života, već i stoljećima nakon. Isto je s Buddhom i mnogim misticima i pjesnicima. Oni su izražavali i činili određene stvari koje su ljude dodirivale onkraj pojmova i ideja. Kulture koje ne vjeruju u Boga ili ne upotrebljavaju tu rij eč trebale bi biti daleko mirnij e od drugih. Ovakav pristup nalazimo u tradicionalnom japanskom šintoizmu, u šamanskim kulturama i kulturama koje se temelje na kultu predaka, koje uključuju prirodu i duhove prirode. Oni, naravno, imaju ideju o nevidljivoj moći, ali ne neophodno o Bogu kako ga mi shvaćamo. Također je zanimljivo primij etiti da kada ljudi ne koriste pojam Boga, vjerojatno imaju nešto drugo što zamjenjuje koncept Boga, poput fi gure oca. Koncept duhova, premda po obliku različit, još uvij ek je isti u smislu dualizma. Po mom mišljenju, to i nadalje nema nikakvog smisla, jer vidiš stvari izvan sebe. Šamanizam defi nitivno pripada istoj logici vjerovanja, s obzirom na to da je pun duhova koji će te kazniti ako ne učiniš dobru stvar. Šintoizam ne poznajem dovoljno dobro da bih ga mogao komentirati, osim činjenice da ističe prirodu, ali mislim da je to zanimljiv pristup jer prirodu doživljavaju kao dio sebe. Ako je duhovnost neizbježna za ljudska bića, jesmo li zaista odvojeni od životinja i prirode? Za Kršćansku crkvu postoje ljudi, stvoreni na Božju sliku i priliku i postoje životinje koje se nalaze znatno ispod čovjeka. Stoga su ljudi ovlašteni da preuzmu kontrolu nad prirodom. U vremenu ekološke krize, ovakvo vjerovanje može dovesti do zagađenja i mnogih drugih problema. Pogađa i to da Crkva može čak i kritizirati ideju globalne ekologij e prema kojoj su ljudi samo jedna od vrsta te su stoga odgovorni za svoje djelovanje na Različito, a ipak isto.indd 23 to, a ipak isto.indd 23 14.10.2010 14:07:34 4.10.2010 14:07:34 24 RAZLIČITO, A IPAK ISTO Zemlji. Za Crkvu, izjednačavanje ljudskih bića sa svij etom prirodnog okruže nja predstavlja zanemarivanje njihove božanske prirode (jer su stvoreni na sliku Božju). Je li i za tebe duhovna svjesnost isključivo ljudska sreća? Užasava me činjenica da Crkva osuđuje ideju da su ljudi jednostavno samo dio kreacij e. To objašnjava moje gledište da se u Crkvi nalaze za ista neki ekstremni ljudi koji su kreirali fi lozofi ju daleko od esencij e i duhovnog učenja koje je postojalo prij e nego što se Crkva institucionalizirala. Isus se uvij ek vrlo ljubazno odnosio prema ljudskim bićima, ali on je također jednako postupao i prema zemlji, uključujući i životinje. To nij e tako jasno u Biblij i, jer je i ona opet dio institucij e. Vjerojatno je Biblij a vrlo osjetljiva točka, ali ona je bila prevođena na mnoge jezike, od aramejskog do hebrejskog, od hebrejskog do grčkog, od grčkog do latinskog, od latinskog do engleskog i mnogih drugih jezika. Svatko tko je prevodio bilo koji dokument na toliko mnogo jezika će razumjeti koliko je teško u takvim slučajevima zadržati bit, posebno kada se radi o mističnom učenju. Biblij a govori o životinjama u svojoj originalnoj verzij i na aramejskom jeziku koji je vrlo poetičan i može podrazumij evati mnoge stvari, nešto poput kineskog jezika, ali to nij e slučaj s engleskim ili njemačkim, koji su vrlo striktni jezici. Vjerujem da je u originalnom tekstu bilo napisano da su biljke, životinje, univerzalna priroda na zemlji i oko nas, mjesec, zvij ezde bile kreirane na Božju sliku i priliku. Upotrebljavam rij eči u kršćanskom smislu, »stvoreni na Božju sliku i priliku«, jer je božansko kreiralo svij et u sedam dana i voljelo je svaki svoj aspekt. Nij e reklo: »O ne, ovaj mi se aspekt ne sviđa pa ću kreirati drugi da vidim hoće li biti bolji.« Zapravo je čitava kreacij a dio cjelovite slike koja jest božansko. Stvaranje je trajalo sedam dana i u njegovu posljednjem dij elu, stvoren je Adam iz blata i, naravno, Eva iz jednog od njegovih rebara. U aramejskoj se rij eči zemlja, blato ili glina, što god da su upotrebljavali, nalazi simbol za cij elu zemlju, životinje, zvij ezde i jezera. Sve je to obuhvaćeno u makrokozmosu zemlje unutar nas. Stoga mi unutar sebe nosimo tu odgovornost za izvanjsko na isti način kao što izvanjsko ima odgovornost za unutarnje. Božansko je, na primjer, kreiralo ovu sliku u Adamu i tada je iz Adama stvorena Eva, što je također simbolično, ali je pogrešno shva- ćeno. Kasnij e su Adam i Eva kreirali čovječanstvo, današnje ljude u svij etu, tako da naša odgovornost nij e vlast nad svime, već da osjetimo da smo zemlja, da je naše tij elo, da su naša fi zička i duhovna tij ela od zemlje i svemira. Zemlja nij e samo fi zički planet Zemlja, to su također.... 

    _______________________________________

    Ansamblično:

    Da, ali nespoznato je nespoznato samo tebi. Ono nije nespoznato božanskom, tako da je taj problem samo tvoj problem.

    Po meni je uništavanje prirode, a posebno drveća, glavna, prilično nesvjesna i vrlo negativna stvar koju ljudi čine Zemlji. Svako je drvo pričvršena točka energije koja stvara ravnotežu u cjelokupnom ekosustavu. Sječenjem šuma, prašuma i drveća uokolo, uznemirujemo energiju atmosfere. To povećava mogučnost da se razbolimo i uvodi u svijet aspekte s kojima je daleko teže suočavati se. Ne činimo to svjesno, već nesvjesno.
    Potrebno je reducirati svakodnevnu izloženost vijestima. 
    Na jednoj razini, biti duhovan ne znači izolirati se od onoga što se događa, ali na suprotnoj strani spektra, biti duhovan znači također odvojiti se od svijeta, tako da nisi od ovog svijeta već onkraj njega.

    Kada su djeca nahranje svim tim, nazovimo, činjenicama ili stvarnostima s televizije, to oduzima kreativnost i mogučnost da oni sami pronađu svoja uvjerenja. Ideja da nešto mora biti istina zato što je na televiziji umanjuje radoznali kreativni um koji na stvari gleda na prekrasan način.
    Postoji li nadahnuće u vijestima? Jesi li ti po njihovu završetku nadahnut da učiniš nešto pozitivno ili su one tek dodatak našem teretu i ideji da je sve tako teško da zapravo ne možemo učiniti ništa, jer je svijet prelud?

SADRŽAJ UPISAO

Član iridaMerlin42 Dodaj ili oduzmi Merlina

Smatrate člana irida dobrim članom portala? Nagradite ga Merlinom.

IZDVOJENO

Vitamin C

🔝

IZDVOJENO

Najnoviji članci

🔝

Napiši nešto, ostavi trag

Napiši nešto, ostavi trag
Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U PROSINCU...

PROSINAC...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Danas je tužan dan. Molimo dragog Boga da se to više nikada ne dogodi. Anđele spavaj u miru. Roditeljima Bože daj snage da ovo izdrže. Iskrena sučut.!

    21.12.2024. 08:11h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi, želim vam lijep i radostan dan. Neka vas svako zlo zaobiđe i neka vas prati samo sreća i ljubav. Lp

    12.12.2024. 06:42h
  • Član bglavacbglavac

    Dragim mališanima želim puno darova u čizmicama!

    06.12.2024. 08:39h
  • Član bglavacbglavac

    Lijep pozdrav Edin. Drago mi je da si svratio .

    30.11.2024. 18:08h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Hvala Bglavac, također.

    30.11.2024. 15:30h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi, želim vam lijep i sretan vikend. Lp

    30.11.2024. 07:56h
  • Član bglavacbglavac

    dragi magicusi, danas je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Učinimo sve da ih zaštitimo i nasilje već jednom prestane. Lp

    25.11.2024. 08:13h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

‹NOVA SANJARICA - ANKETA NOVA SANJARICA - ANTENA›