Keter, prvi sefirot na drvu života, Nastao je iz tri sakrivena vela negativnog, tj. Plerume, Ain Soph Aur-a, tako što je reflektirao sam sebe, no to je tradicija židovske Kabbale, pravu istinu nitko ne zna, "osim njega samoga". Sa druge strane, Keter je Aur. Stanje Ketera u najvišem smislu te riječi je, jedinstvo sa Bogom. Keter je jedinstvo svih suprotnosti, i u sebi sadrži sve sefrote ispod. Tu leže svi odgovori, sve tajne univerzuma. No, Keter je vrlo sakriven Sefirot, on je nepostojeći u svom postojanju, vječan u trenutku prolaznosti, Keter je jedinstvo života i smrti, jedinstvo dobra i zla ("demona" i "anđela"!, on je univerzalni i najviše sve-otac i sve-majka, i sadrži u sebi sva njihova svojstva, ali nije ništa od toga, pošto je On sve. Keter je stalno kretanje u svom vječnom mirovanju, sila koja miruje, ali je u isto vrijeme prisutna.

Takvo razmišljanje o Keteru je uobičajeno, pošto se tu spajaju sve suprotnosti univerzuma, u najviše sakriveno transcendentalno jedinstvo, geometrijski ( naime, geomatrija je važna nauka za razumijevanjem drva života, vidi, Frater Achad) prikazano točkom. Razmišljanje o Keteru u parovima suprotnosti je početak molitve, početak razumijevanja višeg postojanja, početak istinskog monizma.

U indijskoj Bhagavat Giti, nalaze se takva razmišljanja, gdje Krišna daje savjete Ardjuni na bojnom polju, drugo poglavlje je ep Ketera, i potrebno ga je pročitati, ispjevati i ponavljati. Aristotel se je u svojoj filozofiji bavio Keterom, kod Pitagore je to Monas, ali i mnogi drugi, poput Spinoze, Hume-a, te Hegela. Keter je bitak čovječanstva, primarna energija sve-stvaranja, prva energija kretanja, ali još uvijek "nepostojeća".

Filozofija, okultne nauke i religija se spajaju u točki Ketera, pošto sve te nauke traže prauzrok univerzuma onakvog kakvog ga "vidimo i poznamo". Keter se još naziva Drevan od Drevnih, Svet od Svetijih, Tajnovit od Najtajnovitijih, Sveti Jedan, Prvobitna Točka, Primum mobile, itd. Simbolički, prikazan je krunom. U mikrokozmosu, tj. u emanaciji čovjeka, Keter znači sopstvo, najtajnovitiji je dio duše, koji je dat od samoga Boga. Ljudska duša je božanske prirode, Keter je upravo ta "iskra" samoga Boga koja "čvrsto i duboko spava " u svakom čovjeku, i želi se vratiti svom "Ocu". To je u svakom čovjeku želja za spoznajom, za razvojem, nagon za borbom, izvor vjere i svih moči, koje izviru uvijek od Boga. To sopstvo nije niti muško niti žensko, pošto je priroda najdublje duše univerzalna, i ne sadrži u sebi dvojnosti. To je stanje najvišeg hermafrodita, koji može uzeti bilo koji lik; ljudski, "anđeoski" ili "demonski", lik i dušu životinje, biljke ili kristala, ali i rasporeda stvari u kozmosu, tj. "slučajnih događaja".

Duša koja realizira svoje sopstvo, zadobiva slobodu, razrješava se reinkarnacijskog ropstva života i smrti, i vrača se u prebivalište duha svetog, vječnu radost i sreću. Svi sefiroti ispod Ketera su dvojni, jedinstvo je razbijeno. No, jedinstvo se postepeno razbija, drobi i prespaja velikim mehanizmom Demijurga, koji djeluje putem 22 staze transformacije, od najvišeg nevidljivog jedinstva u vidljivi i razumljiv dualni oblik, naravno, to je gledano sa strane čovjeka, do materijalizacije u Assiahu, koja je konačna istina i najveća iluzija, naime, Keter je sakriven u Malkutu. Ta misao je najviša molitva.

Demijurg je u tarot kartama prikazan simbolikom čarobnjaka, gospodara iluzije, koji je razdvojio Keter, prva sila razumljivog kretanja. Opaska koju treba uvjetno ispustiti, ali i uzeti ozbiljno na razmatranje (takvo razmišljanje je Kabbalističko). Naime, "stvar se komplicira", pošto svaki sefirot, to znači i Keter, zadrži u sebi drvo života, to znači 32 elementa. Takva razmišljanja moguće je slikovito prikazati modernom fizikom, koja proučava strukturu atoma, koji sadrži u sebi protone, neutrone i druge elemente, koji se kreču po strogim fizikalnim zakonima. No, postavlja se pitanje, što ti elementi sadrže u sebi, tj. gdje je konačni kraj minijaturizacije, tj. konačne materijalizacije, "gdje je kraj!?".

Sa druge strane, postavlja se pitanje beskonačnog, dali itko od nas može zamisliti beskonačno, dovoljno je samo pogledati nebo i duboko se zapitati, "što je iza", "gdje je kraj". Tako strašne dimenzije daljine, izražene s 15 milijardi svjetlosnih godina i dimenzije minijature, izražene u stupnju povećanja, zastrašuju ljudski um, koji još nije pronašao prave odgovore. No, ima jedna stara priča, ili filozofski model razmišljanja u nekoj apstraktnoj situaciji, ili nekoj razvijenoj planeti. Pretpostavimo da nauka dosegne visoki stupanj razvoja, što će se prije ili poslije dogoditi, i da znanstvenici razviju mikroskop neslućenih razmjera. Ljudska želja za spoznajom, bez obzira dali se radi putem vizije ili putem fizike, ideja je vodilja razvoja ljudske vrste, to je iskra Ketera dana svakom čovjeku (sa druge strane to je ratovanje i želja po vladanju!). Pretpostavimo, da je taj mikroskop doveo je konačnog kraja povećanja, i znanstvenici će u tom trenutku biti šokirani, biti će to najveći znanstveni šok u evoluciji, koji će radikalno promijeniti čovječanstvo i sve društvene vrijednosti.

No što će vidjeti "na dnu atoma!". Autor "čvrsto tvrdi" da će vidjeti cijeli univerzum, sve zvijezde, galaksije i planete!, vrijedi i suprotno, to bi bio znanstveni spoj i dokaz Ketera u Malkutu, za razmisliti!