Brendizacija joge je tipično zapadnjački marketinški poriv, sve do izlaska iz Indije ti stilovi nisu postajali. Naravno postoji individualnost pojedinog učitelja kao i specifično duhovno nasljeđe koje je međutim više vjerske nego tehničke prirode.
Vjerojatno je glavni uzrok toj pojavi financijski, baš kao i u cjelokupnoj industriji joga proizvoda (od podloga i odjeće do boca za vodu). I danas se u Indiji, čak i u nekim poznatim joga centrima, nerijetko vježba na tepisima i u svakodnevnoj odjeći.
Brendizacija ipak uz mane ima i svoje prednosti. Možemo usporediti sa McDonaldsom. Vjerojatno će na nekom području biti boljih restorana, no prednost McDonaldsa jest da će se u svakom kraju svijeta uvijek dobiti ista usluga, tj. znate točno što možete očekivati. Naravno to se ne radi radi klijenata nego radi lakšeg sirenja organizacije i veće zarade, no kao posljedica određeno ime nosi određeno značenje i pristup te klijenti točno znaju što mogu očekivati. Stoga se takav pristup čini neizbježnim iako u Evropi još nije uzeo maha u mjeri u kojoj se to desilo u SAD-u
Kako bilo današnji će se vježbač na zapadu u izboru učitelja neizbježno sresti sa stilovima među kojima treba birati uz izbor samog instruktora pa je poželjno u kratkim crtama opisati njihove specifičnosti.
-KLASIČNA JOGA-
Ovo je najšira i najslabije definirana skupina koja obuhvaća veliki broj različitih škola i tradicija. Razne duhovne skupine hindu nasljeđa ili njime nadahnute, a koje podučavaju jogu upražnjavaju ovaj oblik prakse. Baziraju se na tradicionalnim spisima poput Hatha Yoga Pradipike uz najčešće ponešto prošireni set asana (položaja). Položaji su u pravilu statični (kako su u tim spisima i opisani) i to je jedan od razloga nazivu, međutim on nije sasvim točan jer neke tradicije poput tibetanskih koje upražnjavaju dinamičan oblik vježbanja imaju i starije spise pa se to ne može smatrati modernom inovacijom. Kod nas je najaraširenija skupina u ovoj kategoriji Joga u svakodnevnom životu Swamija Maheshwaranande. Također je prisutna (ako se ne varam samo u Puli) Bihar school of yoga te određeni broj manjih, lokalnih skupina.
Kako smo naveli u ranijim tekstovima većina tradicija u ovoj kategoriji dolazi od Swamija Sivanande, dok većina ostalih svoj izvor nalazi u Krishnamachariyi.
-ASHTANGA-
Sam naziv ashtanga označava osmerostruki (osam koraka ili stupnjeva) pristup opisan u Patanđalijevim Joga sutrama, u doslovnom prijevodu osam udova. Stoga bi se vodeći se tim smislom klasična joga kao i gotovo svaka druga mogla tako nazivati, no u svijetu modernih stilova ovo označava jedan specifičan - a to je onaj koji je osmislio P.Jois, jedan od glavnih Krishnamacharijinih učenika. Stil se odlikuje dinamičnim vježbanjem, fiksnim pristupom vježbanju (rade se određene zadane serije) i fizički je uz stilove koji su se iz njega razvili najzahtjevniji.
-POWER-
Power joga je u osnovi verzija ashtanga joge sa većom slobodom u vježbanju, odnosno ne drži se striktnih sekvenci asana.
Postoje osim toga i verzije ashtange između to dvoje, tj koje dozvoljavaju određenu fleksibilnost, ali ne u potpunosti, kao i razne druge novije skupine zasnovane u većoj ili manjoj mjeri na navedenim stilovima.
-IYENGAR-
Ovaj stil, iako nije kod nas zastupljen, predstavlja jedan od najraširenijih i na zapadu najznačajnijih. Osnivač je uz to autor nekih od najvećih klasika moderne zapadne joge. Stil je dobio ime po njemu, tj po njegovom "prezimenu". Treba međutim napomenuti da je to u stvari ime određene južnoindijske brahminske kaste kojoj pripada i da korištenje tog naziva može dovesti do čudnih situacija i nerazumijevanja u Indiji (gdje ta brendizacija nije jednako zastupljena kao na zapadu). Pristup je vrlo sistematičan, baziran na dugotrajnom i preciznom zadržavanju statičnog položaja. U početku se rade isključivo asane, a vježbe disanja uključuju tek kasnije.
-VINIYOGA-
Viniyoga u samom nazivu upućuje na "ispravnu primjenu". Taj stil iznimno naglašava individualnost, odnosno potrebu da se nakon fizičkog pregleda i razgovora program vježbanja u potpunosti prilagodi konstituciji, mogućnostima, interesima i ciljevima vježbača. Od stilova nastalih u okviru Krishnamacharyine tradicije on se najviše drži izvora i jedino je u njegovim institucijama sam Krishnamachariya sudjelovao. Koristi i dinamične i statične asane te iznimno veliki broj njihovih modifikacija i prilagodbi. Zbog takvog pristupa često ga nazivaju terapijskom yogom i učitelji u toj tradiciji vrlo često nakon onoga za klasične instruktore nastavljaju školovanje u joga terapiji. Velika pažnja se posvećuje integraciji kontroliranog disanja, mentalnog fokusa i fizičkih vježbi tako da se i kod vježbanja fizičkih pokreta ili statičnih položaja veliki dio pažnje usmjerava na određene metode disanja (ako je vježbač za to spreman). Najčešće se radi individualno, odnosno samo sa jednim klijentom i privatnim instrukcijama. Iako je glavni nositelj stila, Krishnamachariyin sin odbacio taj naziv ne želeći sudjelovati u brendizaciji joge on se i dalje u praksi široko koristi.
-BIKRAM-
Bikram ili hot (vruća) joga je noviji stil nazvan po osnivaču. Spceifičnost je vježbanje u zagrijanim prostorijama za što se tvrdi kako uz povećanje fleksibilnosti potiče izbacivanje toksina. Fiksni setovi.
-OSTALO-
Uz ove u zadnje se vrijeme proširio izniman broj novih stilova koje često započinju zapadnjaci, dok su to u ranijim vremenima bili najčešće indijci. Vrlo je vjerojatno zamah joge, odnosno širenje tržišta tome uzrok. Neki od njih imaju već zavidnu bazu vježbača, no kako su temelji najčešće u gore navedenim stilovima nećemo ih posebno navoditi, vrlo je lako dodatne detalje pronaći na internetu.
-INDIJSKI INSTITUTI-
Nekoliko instituta u Indiji odigralo je neprocjenjivu ulogu u procesu približavanja joge široj javnosti, a na zapadu su slabo poznati iako kod kuće uživaju veći ugled od većine joga brandova.
Većina njih je aktivna u znanstvenim istraživanjima, surađuje sa medicinskim institutima i visokoškolskim ustanovama te nerijetko nudi i akademska zvanja u suradnji sa njima. To su npr:
-Kaivalyadhama
-Yoga Institute u Bombaju
-M.Desai institut u New Delhiu
-SVYASA
Ovime smo završili pregled povijesti joge, u idućim će člancima više riječi biti o samoj praksi.