Autor:

Mirna Rul, prof.

 

Joga kakvu danas poznajemo rezultat je složene duhovne evolucije koja je trajala stoljećima. Prve naznake o prakticiranju te vrijedne vještine zabilježene su u Indiji, na crtežima na kamenu starima više od 5000 godina. Sama riječ joga prvi se put spominje oko 1500 g. pr. n. e., a označava zbirku himni u kojima se opisuju načini meditacije.

Stigavši potkraj 19. stoljeća na zapad, ubrzano se širila i razvijali su se različiti stilovi i škole. Svima njima zajednički je, pak, bio konačni cilj do kojeg se dolazi prakticiranjem joge, a to je stvaranje jedinstva duha i tijela. Osnovna načela joge su asane (položaji), pranayama (disanje), opuštanje, odgovarajuća prehrana te pozitivno razmišljanje i meditacija.

 

Šest glavnih tipova

 

Postoji šest glavih tipova joge (iyengar, ashtanga, hatha, bikram, kundalini i vinyasa)

 

Iyengar joga - klasični stil, koji se usmjerava na pravilne položaje tijela prilikom izvođenja određenih asana. Postoje studije koje su dokazale određena poboljšanja kod pacijenata s osteoartritisom koji su redovito prakticirali ovu jogu. Općenito, ovaj stil, koji je pogodan i za početnike jer nije prezahtjevan, koristan je u fizikalnoj terapiji jer pomaže u oporavku ozlijeđenih dijelova tijela i povećava pokretljivost zglobova.

 

Ashtanga joga - najstariji dinamični stil joge. Dala je temelje za razvoj modernih dinamičnih stilova (power joga, vinyasa joga). Ashtanga povezuje asane u redoslijed pokreta uz osviješteno disanje, s tim da svaka asana ima određeni učinak na tijelo kao protuteža prethodnoj i priprema za sljedeću.

 

Bikram joga - naziva se još i vruća joga, a izvodi se u zagrijanoj prostoriji, obično na temperaturi od oko 40ºC. Tako se potiče pojačano znojenje, koje omogućuje izbacivanje toksina iz organizma. Uz to, održava tijelo vrlo toplim, čime se postiže veća fleksibilnost i smanjuje mogućnost ozljede. Nije neuobičajeno da prilikom izvođenja ovog tipa joge početnici osjete vrtoglavicu, stoga je vrlo važno ne forsirati se i često pauzirati tijekom vježbanja.

 

Hatha joga - postala je popularna na Zapadu zbog relaksirajućeg učinka koji se postiže meditacijom i pravilnim disanjem. Riječ "hatha" nastaje kombinacijom dviju riječi - na sanskrtu "ha" = sunce, a "tha" = "mjesec". Sunce i mjesec, yin i yang, moraju biti u ravnoteži kako bismo i mi mogli uspostaviti ravnotežu u našem tijelu.

 

Kundalini joga - u indijskoj filozofiji kundalini je koncentrirani oblik prane, to jest životne energije koja leži uspavana u našem tijelu. Prilikom izvođenja ove vrste joge uobičajeni su pjevanje mantri, meditacija i vizualizacija kako bi se stimulirali um, tijelo i duh.

 

Vinyasa joga - temelji se na spoju pokreta i disanja koje prati određene pokrete. Prilikom vježbanja potrebno je prelaziti u različite poze kroz specifični redoslijed disanja.

 

Power joga - ne uvrštava se među šest glavnih tipova, ali je sve popularniji među mladim ljudima zbog dinamičnosti. Power joga veliku popularnost duguje naglasku na fizičkom aspektu prakticiranja joge na uštrb duhovnog. Zbog te osobine, pristupačnija je zapadnom čovjeku, njegovu temperamentu i načinu života.

 

Sam naziv power joga ušao je u uporabu devedesetih godina prošloga stoljeća, kad je nekolicina učitelja joge željala približiti ashtanga jogu zapadnjačkom stilu života. U osnovi ovog tipa je naglasak na razvijanju snage i fleksibilnosti. S obzirom na to da je ipak riječ o fizički zahtjevnijem obliku joge, za njezino izvođenje potrebne su određena kondicija i fizička sprema. Svidjet će se onima koji žele minimalnu količinu meditacije na satovima joge.

 

Joga i zdravlje

 

Različiti položaji (asane) pri vježbanju joge razvili su se kako bi omogućili rastezanje svakog dijela tijela, a na nekim satovima joge, na kojima se prakticira meditacija, koriste se i mantre, odnosno, riječi ili zvukovi, koji se ponavljaju u sebi ili na glas.

 

Koristi od joge su višestruke. Djeluje na fizičko stanje čovjeka, ali i na emocionalno i psihičko. U moderno doba, kad stres postaje svakodnevica, pruža bijeg od svakodnevne napetosti i vreve.

 

Često se koristi i kao pomoć pri liječenju različitih psihosomatskih stanja, poput anksioznosti, depresije, bolova u leđima, glavobolje i migrene.

 

Uz to što jačajući i tonizirajući mišiće održava tijelo elastičnim i vitkim, joga trenira i čovjekovu psihu, jačajući je na sličan način. Drugim riječima, izvođenjem određenog slijeda pokreta i njihovim ponavljanjem, uz odgovarajući ritam disanja, gradimo mišićnu masu, ali i mentalnu snagu. Taj neprekidni slijed pokreta koji, uz pravilan ritam disanja, dovodi do pojačane aktivacije krvožilnog sustava i uravnoteženja duha i tijela naziva se vinyasa.

 

Bez obzira na to koji stil ili školu joge izabrali, neosporni su njezini povoljni utjecaji na zdravlje:

 

fleksibilnost - izvođenjem serije asana rastežu se mišići i ligamenti te povećava pokretljivost zglobova

 

snaga - prakticiranje određenih dinamičnijih stilova joge, poput ashtange ili power joge, znatno pomaže izgradnji mišićne mase

 

uspravno držanje - s većom fleksibilnošću i ojačanom muskulaturom ide i bolje držanje tijela

 

disanje - pravilnim disanjem povećava se kapacitet pluća; naglasak je na produbljivanju i produljivanju daha

 

manje napetosti, više smirenosti - čak i početnici kažu da su manje napeti nakon satova joge

 

koncentracija - neka istraživanja pokazala su i poboljšanje koncentracije kod osoba koje je redovito prakticiraju

 

srce i krvožilni sustav - smatra se da ima povoljan utjecaj na srce i krvožilni sustav; snižava visoki tlak i usporava rad srca, to jest smanjuje broj otkucaja srca

 

ostale koristi - olakšava bolove u leđnoj i vratnoj kralježnici, pomaže kod nesanice, a neki smatraju da ublažava i simptome multiple skleroze.

 

Za prakticiranje joge nije potrebna nikakva posebna oprema ili odjeća, no uobičajeno je vježbati na prostirki koja ne kliže po podu. Preporučuje se prakticirati je bos, bez čarapa, kako noge ne bi klizile po prostirci tijekom određenih asana. Najbolje vrijeme za jogu je rano jutro, prije doručka, ili predvečer, prije zalaska sunca. Ne preporučuje se vježbati jogu dva do tri sata nakon jela.

 

Predlažemo vam da usvojite barem nekoliko preporuka učitelja joge, koje možete koristiti u svakodnevnom životu, a to su:

 

u svakoj prigodi, u kojoj osjećate napetost, duboko udahnite, zatim izdahnite i spustite ramena

kada hodate, osvjestite kontakt svojih stopala s tlom i usmjerite pozornost na disanje

kada stojite dulje vrijeme, budite svjesni svog daha i opustite ramena

dok sjedite ili hodate, držite kralježnicu uspravno.

 

 

Izvor: http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1807/