U Patanđalijevim joga sutrama asana označava samo stabilan položaj za meditaciju, nema razloga da vjerujemo kako se odnosi na kompleksne položaje današnje hata joge. Po mnogima je cjelokupna svrha hata joge razvijanje tijela i uma za rađa jogu, odnosno svrha kompleksnih asana je ispravljanje nesklada u tijelu da bi ga osposobili za dugotrajnu meditaciju.

Tri su osnovna položaja.  Stajanje, ležanje i sjedenje.

U jogi njima odgovaraju tadasana (planina, stajanje), šavasana (mrtvac, ležanje) i sjedeči meditativni položaji, prije svega sidasana, arda sidasana, sukasana, padmasana, vađrasana, virasana i rijetko mulabandasana.

Nekoliko je zajedničkih elemenata – što veća površina dodira sa tlom radi stabilnosti i ravan položaj kralježnice.

Prva stvar koja nam je potrebna u definiranju držanja je svjesnost našeg trenutnog stanja.

Pogledajmo svoj položaj u ogledalu, stanimo leđima uza zid ili drugu ravnu površinu i provjerimo je li nam tijelo u ravnini, odnosno da li se uši, ramena, zdjelica, koljena i gležanj nalaze u istoj liniji. Jesu li nam lijeva i desna strana tijela jednake visine (ramena kad stojimo, zdjelica i dužina nogu u ležećem položaju)? Da li su nam glava ili gornji dio tijela zakrenuti u odnosnu na os tijela? Ako sa leđima uza zid stavimo šaku sa kažiprstom ispruženim prema gore na prsa da li je brada iza zamišljene linije koja iz prsta ide prema krovu?

Također provjerimo tokom dana kakve položaje naše tijelo zauzima u svakodnevnim aktivnostima. Možemo namjestiti alarm na mobitelu da nas nasumično podsjeti da se zaustavimo, „zamrznemo“ u datom trenutku dana i provjerimo kakvo nam je tada držanje.

Kada smo se uvjerili u nedostatke možemo uz pomoć instrumenata koje joga nudi poraditi na njihovom ispravljanju uz namjenski program i stručno vodstvo. Ovdje ćemo pak nešto reći o ta tri stabilna položaja ili grupe položaja u njihovoj idealnoj formi, odnosno u situaciji relativno ispravnog prirodnog držanja.

(U daljnjem je tekstu navedena  i engleska transkripcija ukoliko se razlikuje od hrvatske radije lakšeg googlanja što preporučam, lakše je shvatiti opis uz fotografije)

 

1 – šavasana/shavasana

Ležeći položaj budući punom dužinom uz površinu ne treba previše objašnjavanja.  Ležimo na ravnoj površini, ne previše mekanoj niti tvrdoj ali dobro izoliranoj od poda. Naglašavam da se radi o idealnoj situaciji, dakle kada nema fizičkih problema koji bi mogli tražiti modifikacije.  Ruke blago udaljene od tijela, sa dlanovima prema gore (u klasičnoj šavasani, inače može i prema dolje). Noge blago raširene.  Provjerimo da li nam je tijelo opušteno i ima li gdje nekih nesvjesnih tenzija te ih opustimo. Zone u kojima se tenzije često sakupljaju nesvjesno jesu čelo i oči, čeljust te vrat i ramena. Postoje naravno individualne razlike.

2 – tadasana

U različitim tradicijama ova asana podrazumijeva dva različita položaja. Jedan je jednostavan stajaći stav sličan takozvanom anatomskom položaju, dok drugi označava stav sa rukama dignutima iznad glave i penjanjem na prste iz navedenog početnog položaja. Također i u oba navedena položaja ovisno o školi postoje sitnije varijacije.

Stanite uspravno. Noge ili skupljene ili malo razmaknute radi bolje ravnoteže. Stopala prema naprijed i punom povržinom na tlu sa dobro raspoređenom težinom. Noge ravne, ali bez pretjeranog ukrućivanja koljena. Kako smo ranije napomenuli uši, čeljust, ramena, kukovi, koljena i članci su u istoj uspravnoj liniji. Glavu zavucite prema natrag, ali bez dizanja brade. Bradu se čak može malo spustiti,  stražnji dio istegnuti da bi se dobio efekt uzdizanja kralježnice (djelomična đalandara banda/jalandhara bandha). Ruke ravne, spuštene usporedno sa tijelom.

Korištenje ranije opisane vježbe disanja sa uzdizanjem apane (donjeg abdominalnog dijela ) također pomaže učvršćivanju položaja.

Za drugi položaj sa udahom dignite ispružene ruke postranično iznad glave dok se dlanovi ne spoje kao u molitvi istovremeno se dižući na prste i istežući cijelo tijelo.  Sa izdahom se spustite u osnovni položaj. Ponovite šest puta.

Ovo je ne samo korisno sa upoznavanje ispravnog držanja već i kao pripremna vježba u sekvenci joga asana.

 

3 – sjedeći položaji

U svima je položaj kralježnice sličan opisanom u tadasani, dok se nastoji postići što šira baza koja time pruža veću stabilnost i potporu trupu. Tako je u lotosovom položaju ta površina najšira i bez tvrdih zglobova članaka i stopala u dodiru sa tlom. U najjednostavnijem „turskom“ položaju položaj je najnestabilniji što najviše opterećuje kralježnicu i kompromitira stabilnost, međutim najmanje opterećuje koljena i druge dijelove nogu zbog čega su nekima drugi položaji nemogući ili previše teški za udobno sjedenje u meditaciji. Korisno je sjediti na jastuku u nešto povišenom položaju, posebno kod onih položaja koji su manje stabilni ili ih ne možemo održavati sa lakoćom. Jastuk je ispod stražnjice, ali ne i ispod nogu. Ipak držimo na umu da je "stav uma" važniji za meditaciju od stava tijela i da se ne treba pretjerano opterećivati savršenim klasičnim joga položajem ukoliko nam on kompromitira udobnost i mogućnost sjedenja u meditaciji. Sasvim će dobro poslužiti u stolica, no i tada obratimo pažnju na ispravno držanje.

Ovo su glavni položaji:

1 – sukasana/sukhasana (lagan, jednostavan položaj)

Klasičan „turski“ položaj.

2 – padmasana (lotus)

Sjedeći na podu ili jastuku stavljamo stopalo jedne noge na bedro druge. Zatim stavljamo stopalo druge noge na bedro prve. Stopala su okrenuta prema gore. Ruke su ili na koljenima ili u krilu u nekom od standardnih položaja (mudri).

3 – arda padmasana/ ardha padmasana (polu lotus)

Kako i ime kaže jedna noga je u položaju lotusa kao u prvom koraku iz gornjeg opisa, dok je druga stavljena ispod umjesto iznad prve.

4 – sidasana/siddhasana (savršeni položaj)

Donekle sličan prethodnom ali sa stopalima bliže trupu i raširenijim nogama.  Stopalo jedne noge uvučemo skroz do trupa sa petom pritisnutom uz perineum (međicu, dio između spolnog organa i anusa), drugu nogu stavljamo na prvu sa prstima na rascjepu između lista i bedra.

5 – vađrasana/varjasana (položaj dijamanta/munje)

Tzv japanski položaj. Klečeći položaj u kojemu sjedimo na stopalima/petama, odnosno rascjepu između peta.

6 – virasana (herojski položaj)

Slično kao prethodni, ali listovi i stopala su umjesto ispod stražnjice i bedara stavljeni postranice, a sjedi se direktno na podu.