(članak o nepotrebnim stresorima preskačemo pošto se u velikoj mjeri preklapa sa onim što se pisalo u prethodnom članku o okolini)

Čovjek je stvoren za puno kretanja. Izvorno smo život provodili u potrazi za hranom i prevaljivali velike udaljenosti da bi došli do ograničene količine namirnica dok je danas obrnuto - dostupne su nam neograničene količine hrane bez ikakvoga fizičkog truda.

Međutim biološki se ne mijenjamo onako brzo kako se okolina mijenja i stoga moramo uložiti svjesni napor da bi se prilagodili, odnosno pronašli balans između onoga što je potreba tijela i onoga što nameće moderna okolina. Baš kao što usmjeravamo prehrambene navike isto je stoga poželjno činiti sa kretanjem.

Na žalost većina nas ne ne može živjeti životom koji bi nazvali zaista prirodnim, odnosno u skladu sa našom biološkom osnovom. Iako je sjedenje najneprirodniji položaj našeg tijela mnogi od nas najviše vremena provode u njemu. Neka istraživanja pokazuju da već i kraća razdoblja sjedenja povećavaju rizike od bolesti poput srčanih i to bez obzira na fizičko vježbanje. Idealno bi bilo ne sjediti za kompjuterom ili uredskim stolom iole duži period vremena u komadu te se povremeno dizati, no kao i kod drugih stvari treba odvagati idealnu situaciju u odnosu na realne mogućnosti.

Kako god bilo u tom segmentu svakako od fizičkog kretanja može biti samo koristi. Nije potrebno ići na komplicirane sustave vježbanja uz skupe instruktore. Brzo hodanje je jedna od najboljih, a iznimno lako dostupnih rekreacija koja nam uz to omogućava boravak na otvorenom te izloženost prirodnom svjetlu o kojemu smo govorili u članku o okolini.

Zatim planinarenje, rekreativni biciklizam, razni društveni sportovi na otvorenom, plivanje i vodeni sportovi - mogućnosti su ogromne. Imamo sreću živjeti u lijepoj zemlji sa lijepom i raznolikom prirodom gdje ja u velikom broju slučajeva sve od mora do planinskih vrhova lako dostupno. Iskoristimo to!

Naravno da su i kompleksnije vježbe u kontroliranim uvjetima i uz instruktore vrlo korisne te često imaju i dodatni faktor podrške okoline ukoliko postoje prijateljske veze u skupini. Vrlo lako istu stvar i sami možemo organizirati kod vlastitih vježbi i boravka na otvorenom, organizirati se sa ljudima sličnih interesa, pružati si međusobno poticaj i podršku. Zimi smo prirodno skloniji vježbanju u ugodnijim zatvorenim i grijanim prostorima, nekada je to jedino i moguće, no tada ne treba zaboraviti na svoju dnevnu dozu danjeg svjetla i svakako nastojati ako je ikako moguće napraviti barem laganu šetnju.

Također kada je moguće, a ukoliko radimo uredske i slične poslove, treba se redovno ustati, protegnuti, naučiti i raditi vježbe koje možemo sjedeći kao i paziti na ergonomiju na takvom radnom mjestu.

U idućim tekstovima ćemo se napokon posvetiti jogi u užem smislu i vježbama koja nam ona nudi u kontekstu smanjenja utjecaja svakodnevnog stresa.