Okolina je možda i najvažniji faktor ove priče.

Socijalna time što indirektno bitno utječe na sve druge, u velikoj mjeri je upravo to razlog što se ljudi učlanjuju u razne klubove, udruge, vjerske zajednice i tome slično - radi podrške u kretanju prema određenom cilju.

Čovjek je naime društvena životinja. Kao vrsta, dakle neovisno o osobnim sklonostima i većoj ili manjoj socijalizaciji i crtama osobnosti. Da bi društvena životinja mogla funkcionirati mora biti tako građena da lako stvara kohezivne veze u zajednici, odnosno da prihvaća norme i navike skupine kojoj pripada.

Te stvari potvrđuju praktički sva ikada provedena istraživanja. Iako imamo vrlo visoko mišljenje o vlastitoj individualnosti i slobodama izbora, osobito u modernom zapadnom sustavu vrijednosti, istraživanja protivno čak i prethodnim nagađanjima struke neizostavno pokazuju nevjerojatnu, iako često nesvjesnu, razinu konformizma i prilagodbe skupini i okolini. Iako nijednoj majci ne trebaju istraživanja da bi bila svjesna bitnosti društva u koje je dijete upalo, npr. Šireg konteksta od subkulturne podjele često i nismo svjesni, koliko opći mentalitet sredine utječe na nas same i koliko smo u osnovi programirani te koliko je nemoguće ne bit programiranim - jer bez softvera sustav niti ne može funkcionirati.

To okolinu čini dvosjeklim mačem. Može biti odlična podrška kretnju u onom smjeru u kojem želimo, no isto tako nas može odvesti u sasvim suprotan njemu. Nerijetko će skupina koja želi manipulirati pojedincima početi tako da ponudi podršku koju taj pojedinac traži da bi nakon postizanja poistovjećenja sa njom tog istog pojedinca pokrenula u sasvim drugom smjeru od onoga što je on sam u početku mislio da će biti slučaj. Upravo to što toliko može utjecati na naše ponašanje, pa time i sve druge navike poput prehrane ili vježbanja možemo reći da okolinu ponekad čini najvažnijim čimbenikom među navedenim.

No ne odnosi se samo na direktnu osobnu komunikaciju. Svaka informacija putem literature, TV-a, interneta i drugih medija ulazi u ovu kategoriju. 

Zatim, uz društvenu okolinu tu je i ona fizička.

Izloženost suncu, ali i mraku bitno utječe na naše fiziološke procese i raspoloženje. Mrak po noći, osobito između 22 i 02 te dovoljno izloženosti prirodnom svijetlu i izbjegavanje umjetnog, osobito neonskog, plavog leda isl, bitno utječu na raspoloženje. Postoje danas i svjetiljke koje rade u prirodnom spektru, glume prirodnu rasvjetu i posebno su namijenjene sjevernim krajevima sa manje dostupnog prirodnog svjetla. Kod nas to nije potrebno, dovoljno je svakodnevno izaći na otvoreno, čak i kada je oblačno dobiti ćemo ga dovoljno za ove potrebe.

Iako je dugo vremena postajala debata oko štetnosti naprava poput laptopa ili motela danas je vrlo izvjesno da mogu loše utjecati.

Čak i sama estetska ljepota okoline u kojoj se nalazimo i osjećaj ugode u prostoru nisu zanemarivi. Ne moramo biti Feng Shui eksperti da bi osjetili je li nam prostor ugodan i odgovarajući ili ne.

Posebno bitan faktor modernog života je neprestana izloženost prevelikoj količini informacija koju naš sustav ne stiže procesirati i koja podiže ono što bi u ajurvedskom rječniku nazvali vata došom, odnosno čini nas nemirnijim. U paketu sa hranom koja ima sličan utjecaj dovodi do kombinacije koja vrlo snažno utječe na tipične vatta poremećaje koji su u stvari nerjetko manifestirani kao promjene uzrokovane stresom poput anksioznosti, napadaja panike isl.

To čak postaje i praktičan problem, odnosno javlja se potreba za suštinskom promjenom stava zbog promjena u okolnostima. Nekad je faktor stručnosti bila dostupnost informacija. U vrijeme interneta puno je više informacija dostupno nego je ikada bilo, a faktor stručnosti postoje sposobnost njihove selekcije.

Slično kao što je sa prehranom, nekretanjem i tome slično. Nagoni koji su imali evolucijskog smisla u nekim ranijim razdobljima postaju u novim okolnostima prepreka i treba ih kontrolirati. Npr skupljanje što više kalorija, a trošenje što manje (u vrijeme slabe dostupnosti hrane) ili sakupljanje što više informacija u želji da dobijemo komparativnu prednost u manipulaciji okolinom i time preživljavanju. Moderna situacija nam često daje višak onoga što je nekada bilo manjak i obratno, pa instinkte za skupljanje ili izbjegavanje danas moramo kontrolirati da bi zadržali ravnotežu psihofizičkog sustava.

Dakle da rezimiramo u našoj borbi protiv nepotrebnog stresa vrlo je bitno:

1 - obratiti pažnju na okolinu bilo društvenu, virtualnu ili fizičku

2 - provesti minimalno pola sata dnevno na danjem svijetlu te nastojati biti u mraku i spavati u vrijeme između 22 i 02 sata.

3 - kontrolirati količinu nepotrebnih informacija kojima smo izloženi.

4 - stvoriti ugodnu okolinu - kod kuće i na poslu

5 - izbjegavati nepotrebnu izloženost napravama poput kompujutora ili TVa