Mrkva (Daucus carota)        

Mrkva (Daucus carota) je dvogodišnja biljka iz porodice Apiaceae koja u prvoj godini vegetacije razvija zadebljali korijen, a prelaskom u drugu godinu razgranatu cvjetnu stabljiku na čijim se vrhovima formiraju štitasti cvatovi sastavljeni od mnoštva bijelih cvjetova.

Jestiva mrkva je zapravo udomaćena divlja mrkva, podvrsta sativus (Daucus carota ssp. sativus), koja je bila rasprostranjena širom Europe i jugozapadne Azije.

Prvotno je mrkva uzgajana zbog aromatičnog lišća i sjemenki, a ne zbog korijena koji je u divlje mrkve jestiv samo dok je vrlo mlad, a brzo postaje pretvrd za konzumiranje.

Listovi divlje mrkve se koriste za spravljanje variva i umaka te kao začin jelima, a mladi se korijen koristi svjež u salatama ili kuhan.

Današnja jestiva mrkva se odlikuje mesnatim, debelim korijenom koji može biti raznih boja, a nama najpoznatiji je onaj narančasti (zapadni kultivari mrkve). Korijen ima hrskavu teksturu, slatkastog je okusa, dok su zeleni perasti listovi gorki.
Korijen mrkve sadrži preko 85% vode, do 10% ugljikohidrata, nešto bjelančevina i masti te mnogo karotenoida: do 15000 IU beta karotena na 100g. Od drugih karotenoida tu su alfa karoten (4mg/100g), lutein i zeaksantin.

Mrkva je dobar izvor vlakana, a sadrži i vitamine B skupine te minerale kalij, kalcij, magnezij, selen, fosfor, bakar i mangan.

Za dio okusa i miris zaslužno je eterično ulje bogato mono- i seskviterpenima.

LJEKOVITOST MRKVE

Zbog sadržaja karotenoida - prirodnih antioksidansa, mrkva pomaže u zaštiti od tumorskih i kardiovaskularnih bolesti, a djeluje stimulativno na imunološki sustav.

Beta karoten se u crijevima enzimskom razgradnjom pretvara u retinol (vitamin A) koji čuva integritet kože i sluznice, sprječava noćno sljepilo, potiče zacijeljivanje rana, te ima povoljan učinak kod akni.

Beta karoten (koji se najbolje apsorbira iz ribane svježe mrkve) štiti kožu od oksidacijskih oštećenja tijekom izlaganja suncu, spriječava reakcije fotoosjetljivosti i ubrzava tamnjenje.

Sok od mrkve se koristi kod vjetrova i nadutosti te kod pretjeranog lučenja želučane kiseline.
Mrkva djeluje blago diuretički te stimulira rad jetre, a vlakna iz mrkve smanjuju razinu kolesterola u krvi.

Listovi mrkve

Listovi mrkve su aromatičnog, gorkog okusa i, kako je već spomenuto, koriste se u prehrani kao začin kuhanim jelima te za spravljanje umaka i variva.
Bogati su porfirinima koji stimuliraju hipofizu na lučenje gonadotropnih hormona (FSH, LH).
Osušeno lišće se kao infuz koristi za tretiranje gihta, cistitisa, bubrežnih i žučnih kamenaca.
Sirovo lišće mrkve može izazvati kontaktni dermatitis pa je potreban oprez prilikom branja.

Sjeme mrkve

Sjeme mrkve je izduženo ovalnog oblika sivožute do sivosmeđe boje, a bogato je proteinima, ugljikohidratima i vlaknima. Sjemenke sadrže dosta kalija, kalcija, magnezija i fosfora te do 12% masti, a udio eteričnog ulja se kreće od 0.5-1.6%.
Druge iznimno važne komponente prisutne u sjemenu mrkve su steroli (stigmasterol i sitosterol), triterpeni i fenolni antioksidansi, tanini, flavonoidi, farmakološki aktivni flavoni (luteolin i njegovi derivati), polarni lipidi (fosfatidilkolin, fosfatidilinozitol, fosfatidiletanolamin), tokoferoli, karoten i hidrokaroten.

Sjeme mrkve se tradicionalno koristilo kod nadutosti i povećanog lučenja želučane kiseline, kao diuretik, kod kamenaca u bubrezima i mokraćnom mjehuru, a čajna žličica zdrobljenih sjemenki mrkve se dugo koristila kao prirodni kontraceptiv i emenagog (ovakvu upotrebu spominje već Hipokrat).
Istraživanja na miševima su utvrdila da sjeme divlje mrkve ometa proces implantacije oplođene jajne stanice u endometrij maternice. Takav efekt je posredovan blokadom sinteze progesterona, a ekstrakt sjemena posjeduje i slabu estrogenu aktivnost.

S obzirom da etanolni ekstrakt sjemena mrkve snizuje razinu kolesterola u krvi, poboljšava pamćenje i inhibira aktivnost acetilkolinesteraze moguće je njegovo povoljno djelovanje kod raznih kognitivnih poremećaja poput Alzheimerove bolesti.

U studijama na miševima je utvrđeno da etanolni ekstrakt sjemena mrkve posjeduje analgetičko, spazmoltičko, protuupalno i antitumoralno djelovanje, a koji su spojevi zaslužni za takva djelovanja nije još u potpunosti razjašnjeno no vjerojatno se radi o sinergističkom djelovanju hidrofilnih i lipofilnih spojeva prisutnih u ekstraktu.

Biljna ulja mrkve: macerat korijena i ulje sjemena

MACERAT KORIJENA MRKVE

Potapanjem ribanog blago prosušenog korijena mrkve u biljnom ulju (najčešće suncokretovom) dobija se macerat iznimno bogat beta karotenom koji se učestalo koristi u kozmetičkim proizvodima za zaštitu od sunca te u proizvodima za ubrzano tamnjenje kože.

Macerat korijena mrkve se koristi za tretiranje ožiljaka i melazme te za njegu svih tipova kože, a pogotovo suhe, zrele i oštećene.

BAZNO ULJE SJEMENA MRKVE

To je skupo, vrlo vrijedno ulje dobiveno hladnim prešanjem sjemena mrkve. Rijetko je prisutno na tržištu (ima ga aromaterra!), a od drugih baznih ulja se izdvaja svojim specifičnim kemijskim sastavom kojim dominira visoka koncentracija hlapivih komponenta - eteričnog ulja (čak preko 40%).

Najzastupljenije kemijske sastavnice hlapive komponente su seskviterpenski alkoholi karotol i daukol (Ozcan & Chalchat, 2007), no kemijski sastav eteričnog ulja značajno varira (vidi dole).

Sastav masnih kiselina ovisi o načinu i uvjetima uzgoja i žetve te o uvjetima skladištenja i čuvanja nakon žetve, o podvrsti iz koje se dobiva, a također i o zrelosti sjemenki, pa tako neki autori navode da se bazno ulje sjemena mrkve sastoji od triglicerida koje tvori pretežito oleinska masna kiselina (do 80%) te manjim dijelom linolna (do 15%) i palmitinska masna kiselina (do 5%), dok drugi autori navode sasvim drugačiji sastav masnih kiselina:

-petroselinska 60%
-linolna 10%
-palmitinska 10%
-stearinska 3%

U manjim postocima pronađene su i gadoleinska, palmitoleinska, arahidna i vaceninska masna kiselina.

Sadržaj neosapunjivog ostatka iznosi do 1%, a karakterizira ga visoki udio fenolnih antioksidansa (0.1-0.2% na čitavu masu ulja), triterpena, sterola (stigmasterol, sitosterol) te tokoferola i karotena.

Bazno ulje sjemena mrkve koristi se za iste indikacije kao i eterično ulje s tim da je  kompletniji «proizvod» biljke i posjeduje potentije protuupalno i jako antioksidativno djelovanje.

Korisno je u proizvodima za njegu prije i nakon sunčanja kao i za tretiranje opekotina, a sadržaj fenolnih antioksidansa i triterpena čini ga dobrim izborom za njegu masne kože sklone nastanku komedona i akni.

Nježno potiče cirkulaciju i djeluje regenerativno pa se koristi za tretiranje kuperoze i tamnih podočnjaka.

Eterično ulje i hidrolat sjemena mrkve

ETERIČNO ULJE SJEMENA MRKVE

Eterično ulje sjemena mrkve dobiva se u postupku parne destilacije sjemena divlje ili kultivirane mrkve raznih podvrsta (maximus, sativus, carota, gummifer...).

Eterično ulje drastično varira u svom kemijskom sastavu ovisno o podvrsti i kultivarima. Izgleda da način uzgoja, sastav tla, klimatološki uvjeti i sl. uveliko utječu na sastav ovog ulja. Obično se radi o kombinaciji monoterpena, seskviterpena, estera i/ili metoksifenola.

Tako sam pregledom veće količine literature, znanstvenih radova i plinskih kromatograma raznih proizvođača do sada uspio ustanoviti da na tržištu postoje ulja koja sadrže:

- dominantno monoterpene, čak do 80% - takvo ulje djeluje jako tonizirajuće, potiče cirkulaciju, ali u većim koncentracijama i značajno iritira
- dominantno geranil-acetat (do 75%) pa je takvo ulje božanstvenog mirisa, a djeluje smirujuće, spazmolitički i protuupalno
- metilizoeugenol i/ili metileugenol (do 40%), elemicin i monoterpene; takvo ulje djeluje jako spazmolitički i analgetički, baktericidno i fungicidno, no metileugenol je (poput estragola) suspektni karcinogen pa se preporuča oprez u doziranju i duljini korištenja, a upotreba u trudnoći je zabranjena
- seskviterpene (alkohole i ugljikovodike) i monoterpene

Upravo su ulja bogata seskviterpenskim alkoholima karotolom i daukolom (preko 50%) te seskviterpenskim ugljikovodicima beta bisabolenom i beta kariofilenom najpoželjnija u aromaterapiji.

Takva ulja:

- stimuliraju rad jetre i bubrega
- smanjuju povišeni kolesterol
- potpomažu detoksifikaciju

Dermalna primjena:

- potiče stanice kože na regeneraciju
- djeluje protuupalno
- potiče cijeljenje

Zato se koristi za njegu svih tipova kože, a posebice zrele i umorne te za tretman ekcema, psorijaze i dermatitisa.

Dragocjena je pomoć kod opekotina, a pošto dobro djeluje na kapilarnu čvrstoću često se upotrebljava kod problema cirkulacije i za tretiranje kuperoze i popucalih kapilara.
Čest je sastojak kozmetike za njegu kože prije i poslije sunčanja.

Zbog blagog antikoagulatnog djelovanja treba izbjegavati oralnu upotrebu kod terapije s antikoagulansima. Inače je potpuno sigurno i netoksično ulje.

HIDROLAT SJEMENA MRKVE

Nusprodukt destilacije sjemena mrkve je hidrolat koji također znatno varira u svom kemijskom sastavu.
Najčešće kemijske sastavnice (zastupljene u značajnijem postotku) u hidrolatu sjemena mrkve su:

- alkoholi: terpinen-4-ol, linaol, alfa terpineol, geraniol, karotol
- esteri: geranil acetat, bornil acetat
- sumporni spojevi: dimetil sulfid
- aldehidi: 3-metil-butanal (izovaleraldehid), 2-metil-butanal (metiletilacetaldehid), 2-metil-propanal (izobutiraldehid)

Navedeni aldehidi, ukoliko su prisutni u većoj koncentraciji, mogu dati izrazito neugodan miris hidrolatu sjemena mrkve.

Oralno uzet ovaj hidrolat djeluje povoljno na funkciju jetre i bubrega, a dermalno se koristi za čišćenje i toniziranje svih tipova kože, a pogotovo upaljene, oštećene i suhe.

Primjer recepture za tretiranje tamnih podočnjaka i sitnih bora:

ulje sjemena mrkve 1.5 ml

ulje sjemena pasjeg trna 2 ml

ulje sjemena nara 3 ml

macerat centele 8 ml

ulje ploda divlje ruže 15 ml

CO2 apsolut nevena u jojobi 0.5ml

eterično ulje smilja 4-5 kapi

Ujutro i navečer, nakon primjene hidrolata smilja, na još uvijek vlažnu kožu nanijeti malu količinu uljne mješavine i lagano umasirati.

Ante Boko , fitoaromaterapeut
©Sva prava pridržana - AROMATERRA CENTAR

NAPOMENA: Ukoliko ćete se sami upustiti u izradu mješavina, upozoravamo vas na nužnost korištenja kvalitetnih biljnih i eteričnih ulja, obzirom na prezasićenost tržišta uljima sumnjive kvalitete.

O kriterijima kvalitete eteričnih ulja pročitajte OVDJE.

Ne odgovaramo za eventualne štetne posljedice nastale korištenjem ulja loše kvalitete.

Kvalitetna, kemotipizirana eterična ulja, kao i hladno prešana biljna ulja, možete kupiti OVDJE.

Ukoliko se želite posavjetovati oko izrade individualne mješavine ulja, obratite se našim fitoaromaterapeutima.