Upisao: magicus
TEMA ZA MJESEC VELJAČU 2025.g. RAST CIJENA I BUĐENJE GRAĐANA
Svakim danom jaz između velike većine građana i onih izabranih je sve veći. Pohlepa, korupcija, arogancija, nepravda, neosjetljivost na ljudske patnje nema granice. Građani su im dali povjerenje kako bi država napredovala ka izobilju i pravednosti, a ono se svodi na to da političari primaju 70% veće plaće dok većini građana glad kuca na vrata.
Upisao: mgeri24
Jaz između njih i ostatka svijeta više nije provalija , to je crna rupa bez dna, iskopana lopatama pohlepe
Upisao: Plavi Vuk
TAKO JE GOVORILA THE BOOGIE REGGAE WOMAN
Kako je bilo Na putovanju ni jednog koraka? Odlično! Da? Hodao sam, trčao na krevetu, zajedno sa Zemljom...
NAGRADE
mgeri24 dobiva
Zidar đavoljeg mosta : Roman
Stjepo Martinović
Stjepo Martinović
Dugogodišnji novinar, iz ljubavi prema glazbi skladatelj mediteranskih balada i dizajner trzalačkih instrumenata, Stjepo Martinović rođen je 10. travnja 1945. u Dubi, u Konavoskim brdima.
U ovom romanu (temeljito prerađenoj verziji djela "Okovani snima") autor donosi romansiranu povijesnu fresku iz druge polovice 17. stoljeća, radnja koje počinje na dan katastrofalnog potresa što je razorio Dubrovnik 6. travnja 1667. godine: jedan putnik, kojemu je Grad trebao biti posljednja postaja na 22 godine dugom putu Balkanom - u trojakoj misiji, skupljača informacija o svim vrstama privrednih djelatnosti, ispovjednika i propovjednika, te tumača snova ljudima koje je tih godina susretao - ostao je bez goleme zbirke zapisa o svemu zamijećenom tijekom dugih godina lutanja balkanskim bespućima; spasio je samo tajnu geografsku kartu područja južno od Save i Dunava do Egeja, sa stotinama jedino njemu znanih znakova... a izostao je i njegov susret s poslodavčevim predstavnikom koji je tog dana trebao doploviti venecijanskim brodom iz Korčule.
Jorgis Nikoloudis, poput brodolomnika koji se plodova dvadeset i dviju godina svojih lutanja drži još samo s pomoću mape skrivene u monaškom pojasu, spontano polazi prema franjevačkom samostanu na Visovcu - iz kojega je godinama dobivao upute i plaću - ili prema manastiru Krka?... gdje bi, kao grčko-pravoslavni redovnik, mogao naći privremeno utočište; tijekom tjedna putovanja Dalmacijom opustošenom mletačko-turskim ratom susreće žene i muškarce raznolikih sudbina - s odrazima u njihovim neobičnim snovima, koje im tumači, ocrtavajući svojim riječima imaginarne krajolike kojima tumaraju njihove duše - te se prisjeća događaja u svom životu obilježenom teškim izazovima tijelu i duši, savjesti i razumu.
"Zidar đavoljeg mosta" roman je triju tokova/razina radnje: u njemu se prepliću kadrovi biografije središnjega lika, čovjeka osebujne utilitarne misije (što bismo ju danas nazvali privrednom špijunažom), njegovog iskustva duhovnika koji ne zna za kompromise ni licemjerje, te slike iz života ljudi kojih se sudbinski putovi ukrštaju ili dodiruju s njegovima.
Obogaćen snažnim dijalozima, slikama jarkih boja mediteranskog podneblja, vječnim humanim vrijednostima ozračenim vremenom zločina i stradanja, prizorima u kojima se gubi granica stvarnog i fantastičnog, zdravorazumskog i mističnog... ovaj tekst je poput rijeke asocijacija u čije meandre pisac uvodi eros i tanatos, malodušje i strast, mržnju i odanost, opačinu i pohlepu, bezvjerje i strah od Boga i njegove neuhvatljive pravde... stvarajući snažnu fresku kojom, slijedeći svoje poslanje, kroče i susreću se arhetipske osobnosti, oslikane plastično poput likova chiaro-scuro ikona zatečenih u krajoliku situacija što od njih ponajprije zahtijevaju svjedočenje svijesti o Božjemu daru i naumu, o svrsi njihova dolaska na svijet.
Iako je radnja ovog djela smještena u stvaran povijesni kontekst 17. stoljeća i konkretan geografski prostor od Bosne i Dalmacije do Peloponeza i Trakije, ono nije povijesni roman, nego u ljutu kamenu isklesana storija o neprolaznim iskušenjima i vrijednostima kojima se ljudsko biće, sputano nesklonošću sudbe, samoostvaruje u plemenitosti, ljepoti, ljubavi i časti. Utemeljen na paradigmi mosta, simbola nastojanja čovjeka da se potvrdi djelom jednako utemeljenim u potrebi za prelaskom rijeke (simbolom svladavanja ograničenja) i mašti kojom 'spaja ono što je Svevišnji razdvojenim stvorio', ovaj roman kompleksna je rasprava o Čovjeku i njegovim vrijednostima na nikada neprijepornoj međi Dobra i Zla.
DONATOR: Stjepo Martinović
Plavi Vuk dobiva
UMRIJETI DA BI NAUČIO
- Oberto Airaudi
Nakon niza ratova i rasipništva, kolapsa industrijske civilizacije, Čovječanstvo je stiglo do posljednje obale, do mogućnosti da zauvijek nestane ili da se preporodi, napokon u pravdi i miru. To je vrijeme Posljednjeg sna kojeg je OroCritsha došao propovijedati ljudima, da bi se još jednom upitali u što vjeruju… I da bi još jednom započeli iz početka.
…”Da sam trava, svijet oko mene bio bi tisuću puta brži. Vidio bih kako se grane i vitice brzo pomiču, kako korjenje buši zemlju, kako se biljke bore za svjetlost. Ali moj ritam je onaj čovjekov i trava mi se čini nepomičnom”..
…”Vatro, ja slušam tvoj glas. Ti znaš moju povijest i dio mojih tajni. Pričaj. Poznajemo se oduvijek, tvoj plamen mi se pokorio i pisao za mene u prostoru i postojanju”..
…”Forme vila, patuljaka i undina nas obavijaju u sretnome plesu, hodajući po laganom zraku oko nas kao po spiralnom stepeništu”…
Falco Tarassaco (Oberto Airaudi) je filozof, iscjeljitelj, pisac i slikar, bio je vrlo aktivan na području terapeutskog, umjetničkog istraživanja i novih znanosti. On je osnivač i duhovni vodič Federacije Damanhur u Italiji. Oko tisuću građana Damanhura stvorilo je eko društvo kojemu su Ujedinjeni Narodi dodijelili nagradu za društveni model za održivu budućnost. Društvo se temelji na etičkim vrijednostima, te potiče kulturu mira i uravnoteženog razvoja. Damanhur je poznat po svojim Hramovima Čovječanstva, čudesnoj podzemnoj građevini koju su izgradili njegovi građani i posvećeni su ponovnom buđenju božanskog u svakom ljudskom biću.
Donator: DAMANHUR
Zahvaljujemo svima koji su ne/uzeli učešća u temi mjeseca veljače, čestitamo mgeri24 i Plavom Vuku, ostalima više sreće u nekoj slijedećoj temi mjeseca.
Pišite...!!!
redakcija magicusa