FRIGANIZAM
U doba kad nas na sva zvona pozivaju da kupujemo, kupujemo i kupujemo kako bismo "spasili naše gospodarstvo", moramo se zapitati je li to doista izlaz iz globalne krize ili je vrijeme za nova promišljanja i djelovanja. Vjerujem da su mnogi čuli za "freegane", ljude koji u razvijenim zapadnim društvima kopaju po kontejnerima za smeće i spašavaju povelike količine sasvim ispravne hrane kako bi pokazali rastrošnost konzumerske civilizacije i spasili što se spasiti da.
Nedavno smo na tu temu mogli vidjeti i planetarno popularnu Oprah koja je u svojem šou ugostila nekoliko frigana.
Potaknuta tim relativno novim pokretom u alternativnoj subkulturi, potrudila sam se za čitatelje Magicusa potražiti više podataka o stavovima, filozofiji i djelovanju ovih modernih Robinzona. A sve u nadi da ćete triput razmisliti prije nego što kupite nešto što vam ne treba samo zato što svi kupuju ili zato što ste depresivni pa "si baš morate nešto kupiti".
KOPANJE PO POSUDAMA S OTPADOM
Mnogi frigani dolaze do besplatne hrane izvlačeći je iz smeća. U SAD se takva praksa naziva "ronjenje po kontejnerima". Frigani nalaze hranu u restoranskom otpadu, u smeću prodavaonica voća i povrća i u otpadu drugih industrija vezanih uz proizvodnju hrane, što im, kako sami kažu, omogućava štednju novaca na proizvodima nastalima kao rezultat iskorištavanja ograničenih svjetskih zaliha. Iskorištavanje okoliša, po njihovom, potiče širenje sirotinjskih potleušica na rubovima gradova i nehumano iskorištavnje radnika i nepoštivanje životinjskih prava. Sabiranjem odbačene hrane, frigani vjeruju da sprečavaju punjenje smetlišta savršeno jestivim namirnicama koje bi inače mogli jesti i ljudi i životinje, tj. svatko tko je gladan.
Sabiranje plodova u divljini i gradskim vrtovima
Umjesto kupovanja industrijski uzgojene hrane, sakupljači u prirodi i svojim gradskim vrtovima nalaze i uzgajaju hranu i ljekovite biljke. Neki frigani obrađuju tzv.
"Guerrilla" ili "Community" vrtove kako bi pokazali da se oko takvih projekata može organizirati zajednica koja nije ovisna o drugim izvorima hrane nego o svom radu u vrtu. Da bi pognojili svoje vrtove često se služe otpacima hrane koju nalaze u gradskim kontejnerima. U mnogim gerilskim vrtovima uzjajaju kišne gliste koje na kompostištima razgrađuju otpadne tvari, brže i učinkovitije nego u konvencionalnom kompostenju. Gerilski vrtlari tvrde da traže alternativu ovisnosti i sudjelovanju u onome što oni smatraju eksploatatorski i ekološki razornom sustavu globalne, industrijalizirane proizvodnje hrane koju danas provode svjetske korporacije.
Poklanjanje hrane
Dijeljenje hrane je uobičajena friganska praksa. Frigani iz udruge "Hrana, a ne bombe" spašavaju hranu koja bi inače završila na smeću kako bi posluživali tople obroke na ulicama svakome tko ih poželi. Grupa promiče etiku međusobnog dijeljenja i zajedništva te takvim radom nastoje pokazati koliko je suvremeno društvo nepravedno jer mu je vođenje ratova važnije od hranjenja gladnih. "Stvarno, stvarno slobodna tržišta" koja organiziraju, su društveni događaji na kojima frigani mogu međusobno trampiti i dijeliti dobra umjesto da ih bace u smeće, razmijenjivati iskustva, davati darove i zajednički objedovati. Beplatna trgovina je povremeni sajam na kojem ljudi razmijenjuju dobra i usluge izvan gospodarstva temeljenog na novčanoj razmjeni roba i usluga.
Frigani također zagovaraju i podjelu troškova putovanja. Putem interneta pojedinci si organiziraju jeftinije putovanje, ali pritom ne eliminiraju upotrebu automobila i svih drugih usluga i servisa potrebnih da se prijevozna sredstva i održavaju.
Zajednički programi za bicikliste omogućavaju pojedinim zajednicama da raspoređuju vožnju biciklima, skupljaju neispravne i potrgane bicikle i poučavaju ljude kako da ih sami poprave. Takvim se djelovanjem potiču korisni običaji oslanjanja na vlastite snage i razmjena zaliha. Recikliraju se bicikli i dijelovi za bicikle i stvara šira baza za bolje korištenje ovog načina transporta, prijateljskog okolišu.
Veze s veganizmom
Frigani vjeruju da svaki veganski proizvod nije istodobno i garancija da:
Radnici koji su ga proizveli nisu bili eksploatirani;
Pesticidi nisu bili korišteni u njegovoj proizvodnji;
Neobnovljivi i radioaktivni izvori (kao što su to benzin, ugljen i nuklearna energija) nisu korišteni u proizvodnji, energetskoj potrošnji i transportu;
Prašume nisu bile posječene kako bi se stvorilo zemljište za sadnju;
Divlje životinje nisu stradale u proizvodnji;
Nije upotrebljeno pakiranje koje se ne može reciklirati.
Frigani proklamiraju da se ljudi koji su iskreno predani životu bez okrutnosti, kao što na to gledaju vegani, moraju suzdržati ne samo od toga da jedu, nose i koriste životinjske kože, izlučevine (mlijeko i mlječni proizvodi), meso i proizvode testirane na životinjama, nego se i potpuno udaljiti iz sudjelovanja u kapitalističkoj ekonomiji kao radna snaga i potrošači. Neki frigani, koji se ponekad nazivaju "meagans", konzumiraju meso i druge životinjske proizvode samo onda kad bi ti proizvodi ionako završili na smetlištu.
Pojmovi vezani uz FRIGANIZAM
Friganism i s njim povezani društveni pokreti:
anarhizam - komunizam - anti-globalizacija - pokret za zaštitu okoliša - postmodernizam - socijalizam - anti-konzumerizam
Ideje i teorija:
Društvo spektakla - kulturno zakrčenje - korporacijski zločin - produktivizam - neobjektivnost medija - Dan bez kupovine - alternativna kultura - jednostavni život -
uradi sam - mikrogeneracija - autonomna gradnja - kulturni kreativci - predmetni fetišizam - kulturna hegemonija - upadljiva potrošnja - etički konzumerizam
Popularni radovi:
Culture Jamming: Hacking, Slashing, and Sniping in the Empire of the Signs
· No Logo · The Corporation · Affluenza · Escape from Affluenza · The
Theory of the Leisure Class · Fight Club · Surplus
Osobe i organizacije:
Adbusters · Ralph Nader · Green party · John Zerzan · Noam Chomsky · Ron
English · Naomi Klein · Thorstein Veblen · Guy Debord · Michael Moore ·
Michel Foucault · RTMark · The Yes Men · Reverend Billy · CounterCorp
Povezani pojmovi:
oglašivačka industrija - kapitalizam - ekonomski problemi - politička ljevica - anti-konzumeristi - društveni pokreti
ŠTO JE TO FREEGANIZAM?
Freeganizam (friganizam) je stil života uperen protiv konzumerizma u kojem se ljudi koriste alternativnim životnim strategijama baziranima na "ograničenom
sudjelovanju u konvencionalnoj ekonomiji i minimalnoj potrošnji izvora". Frigani prigrljuju zajedništvo, darežljivost, brigu za društvo, slobodu, suradnju i podjelu
dobara za razliku od društva baziranog na materijalizmu, moralnoj apatiji, natjecanju, konformizmu i škrtosti. Sastavni dio friganskog života su spašavanje odbačene, a nepokvarene hrane iz supermarketskih kanti za smeće čije je trajanje na omotnici isteklo ali ne i jestivost. Oni spašavaju hranu ne stoga što su siromašni ili beskućnici nego da bi dali političku izjavu.
Riječ "freegan" spoj je "free" i "vegan". (Slobodan i vegan - potpuni vegetarijanac koji ne konzumira apsolutno ništa životinjskog porijekla, ne nosi kožu i ne jede životinjske izlučevine poput mlijeka i meda). Friganizam je počeo sredinom '90. prošlog stoljeća iz antiglobalizacijskih i zaštitno-okolišnih pokreta. Grupe, kao "Hrana, a ne bombe" posluživala je besplatna vegetarijanska i veganska jela od sastojaka spašenih iz otpadaka s tržnica i supermarketa. Pokret ima također elemente Diggersa (kopači), na primjer, anarhističke kazališne ulične grupe koja je izvodila na Haight-Ashburyju u San Franciscu, u '60. godinama i dijelila spašenu hranu.