PROČITANO

777

PUTA

ZEN I ZAPADNA MISAO

Vezani članci

Često se precjenjuje i na Istoku, a još više na Zapadu, raznorodnost pa i suprotnost azijske i europske kulture. Rijetko je koja pojava azijske kulture doista toliko specifičan izraz svoje sredine kao što je to na prvi pogled zen budizam na Dalekom istoku.

Čedomil Veljačić

Zen i zapadna misao

Predgovor za knjigu Zen budizam i psihoanaliza, Nolit, Beograd, 1964.

Često se precjenjuje i na Istoku, a još više na Zapadu, raznorodnost pa i suprotnost azijske i europske kulture.

Rijetko je koja pojava azijske kulture doista toliko specifičan izraz svoje sredine kao što je to na prvi pogled zen budizam na Dalekom istoku.

Sve veći interes zapadnog svijeta za zen u posljednje vrijeme može se, barem u određenoj mjeri, svesti i na pomodni uspjeh istočne egzotike u iživjelim i zamorenim metropolama, gdje ideja koegzistencije teško prodire dalje od ideologije koegzistencijalizma.

Pa ipak, europski interes za zen je pojava čiji zanimljivi razvoj možemo pratiti kroz više decenija, on nije tek površinski hobby poslijeratnog rastrojstva.

Na drugoj strani, i sam naziv zen budizam ukazuje na prostornu i vremensku složenost ove pojave u azijskim kulturnohistorijskim razmjerima.

Vidjet ćemo da je zen japanizirani oblik starijeg kineskog termina, koji opet nije izvorno kineski nego indijski iz budističkog izvora.

Tako je već samo ime ovog pokreta derivat određenih zbivanja koja su trajala preko tisuću godina na nepreglednim prostranstvima Azije.

Stoljeća o kojima je ovdje riječ vezuju kulture starog i srednjeg vijeka.

Zen u modernom smislu riječi, o kom ćemo dalje govoriti, također nije samo adaptacija istočnih tradicija na zapadne prilike; i on ima svoj specifični historijat.

Zen kao pomodna pojava danas možda najosjetnije prodire u egzistencijalističke krugove, i to u vrlo različitim slojevima i smjerovima, onako kako smo već navikli da u egzistencijalizmu nailazimo na neočekivane susrete i srazove posve raznorodnih idejnih i ideoloških pobuda.

U umjetnosti, osobito u slikarstvu, japanski 'genre' javlja se usporedo s impresionizmom, nalazi svoje mjesto među njegovim egzotičnim vidovima, a ponegdje, osobito u engleskom slikarstvu krajem 19. vijeka, pokušava da se neko vríjeme zadrži i kao nadomjestak impresionističkoj modi, kojoj je tu bio potreban bilo kakav prelaz iz prerafaelitskog kiča u dinamiku modernog svijeta promatranu očima tadašnje imperijalne ekspanzije.

Pomodni vidovi zena u suvremenoj kulturi Zapada odvlače pažnju publike ka problematičnim stramputicama dekadentnih sklonosti, ali bilo bi suviše uprošćeno reći i to da je odvraćaju od „suštine problema“.

Japansku, upravo zen-verziju pomodnog orijentalizma danas naglašava među ostalima američki kompozitor Cage, poznat i kod nas, ne samo po svojim muzičkim nego i literarnim pokušajima estetske kompozicije.

Među sektama europeiziranog mikro-budizma s najužim interesom za vjersku egzotiku, zen se, koliko mi je poznato, nije do sada dovoljno snažno istakao.

U europskim metropolama među ortodoksnim budistima prof. Suzuki nije dobro viđen.

Vjerojatno tu okolnost treba zahvaliti osebujnosti metoda ekstremnog iracionalizma zbog kojeg se zen ne da skolastički ukalupiti.

Da se sačuvamo od stramputica „neposrednog pristupa“ zenu, poslužit ćemo se i u ovom uvodu najprije elementarnom metodom ukazivanja na najuži i najdokumentiraniji historijski smisao pojave, a zatim ćemo pokušati da se donekle snađemo u aktualnim vrijednostima koje se sa raznih strana pripisuju zenu kad se govori o unapređenju kulturne koegzistencije Istoka i Zapada.

Mimo svih tih stramputica, potrebno je obratiti posebnu pažnju na područje psihologije podsvijesti kad se govori o aktualnosti zena na Zapadu.

To je područje na kojem se je zen do danas najtrajnije i najdosljednije afirmirao u zapadnoj kulturi i gdje je već doživio određeni unutarnji razvoj i adaptaciju ideja u sistemskom okviru jedne specifične discipline.

Usporedba ranijih interpretacija tih „azijskih“ motiva kod C. G. Junga sa shvaćanjima i kritikama E. Froma u ovoj knjizi govori vrlo rječito o tome.

nastavlja se...

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!